Slovi kao najteži predmet treće godine i možda na cijelom faksu uopće. Vele: „Kada daš patologiju, dao si treću godinu.“. Možda je pretjerano, ali ogroman posao ste napravili ako ju date već na predroku.
Nastava se održava na Šalati, u sivoj zgradi smještenoj uz HIIM. Izuzetak su patološke vježbe koje imati tri puta za vrijeme cijelog predmeta – jednom pred P1 i dvaput pred P2. Popis lokacija na LMS-u i webu MEF-a. Prije nego budu trebale biti održane ćete već nekako saznati da je u tajništvu bilježnica u koju se trebate zapisati pod određenu lokaciju. Broj mjesta je ograničen, stoga se zabilježite na vrijeme. Te vježbe su ujedno i jedina prilika da zapravo vidite svježa trupla, koja razrezana odgovaraju crtežima u anatomskim atlasima. I to samo ako se nađete na pravoj lokaciji. Negdje su patohistološki preparati vrhunac onoga što ćete vidjeti.
Predmet slušate usporedno s patofiziologijom. Ovisno o prezimenu, patologiju imate ponedjeljkom i četvrtkom, odnosno, utorkom i petkom. Dani kada nemate patologiju su rezervirani za patofizu.

Ispit

Pismeni i usmeni. Između mikroskopiranje. Pismeni ispit je podijeljen u dva dijela P1 i P2. Za prolaz trebate točno odgovoriti na 81 od 120 pitanja. Ali to zna biti varijabilno. Detalji na kraju teksta.
Nakon svakog P-a slijedi mikroskopiranje, a nakon P2 i mikroskopiranja, usmeni. Na mikroskopiranju dobijete 4 patohistološka preparata koje morate prepoznati i opisati. Opis dostupan u download sekciji. Pilanja poput onog na histi ovdje nema. Ako padnete na mikroskopiranju, polažete ga ponovo. Priča se da drugi pad na mikroskopiranju znači i pad P-a, ali ovo provjerite u tajništvu. S druge strane, takav slučaj dosad nezabilježen. Mikroskopiranje nosi i posebnu ocjenu. Svašta se pričalo i po pitanju te ocjene. Kada podiže, kada spušta ocjenu dobivenu na P-u, opet se obratite tajništvu ili još bolje, pročelniku.
P1 obuhvaća gradivo opće patologije, te patologiju krvnih i limfnih žila, srca i pluća, dok P2 obuhvaća sve ostalo. Gradivo P1 broji 343, a ono od P2 434 stranice. P1 se može dodati nastavak -zdarija, jer upravo to i jest. Provjerene informacije kazuju da ga na predroku padne 10 do najviše 20% onih koji izađu na njega. Prošle godine je upravo tako bilo.

P2 je teži. Gradivo je posve novo i ima ga više. Prošle godine su po prvi put bila dva predroka za P2 u drugom mjesecu. Točne prolaznosti se više ne sjećam, no na prvom predroku, 11. 2., Je palo oko 35 studenata od 189 izašli. Od ocjena su prevaladavale dvojek i trojke. Bilo je čak četiri petice. Ispit kao da je bio namješten da ga se prođe ako se učilo umjerenim intenzitetom. Raspored rokova je ove godine jednak i držim vam fige da ovo repriziraju. Na drugom predroku, 23. 2., nitko nije dobio 5, izašlo ih je 115, a prošlo samo 41.

Nakon položenog P2 i mikroskopiranja slijedi usmeni. Mi smo se nakon prvog poredroka za P2 morali otići zapisati u nekakvu bilježnicu u tajništvu ako smo isti tjedan htjeli odraditi usmeni. Obavijest je na vrijeme bila izvješena. Usmeni je na lanjskom prvom predroku bio posve bezbolan. Ni o jednom ispitivaču se nisu čule loše riječi. Dodatni razlog da patologiju date najranijom prilikom. Na ostalim rokovima dakako zna biti drugačije, ali to ćete već u hodu saznati.

Patologiju učite puno i redovito, tako da je se riješite što prije. U potpunosti je stavite ispred patofize. Iako se život izvan faksa i užitci koje pruža nikada i nikako ne smiju posve zanemariti, ovdje ipak kada god situacija to pruža dajte prednost učenju.
A sad detalji o prošlogodišnjoj varijabilnosti broja bodova za prolaz. Na nekoliko (pred)rokova bi se na pismenom pojavila pitanja zbog kojih su uslijedile što žalbe zbog istih, što (možda) odluke katedre da se prag spusti. Na predroku P1, prag se spustio za tri boda, na prvom predroku P2, prag je spušten za bod, na drugom predroku P2 prag je spušten za dva boda, na prvom dodatnom roku spušten je za bod. Ostali slučajevi su mi nepoznati.

Dodatni rokovi

U nedostatku ideje gdje drugdje posvetiti nekoliko rečenica ovom, evo poseban odlomak.
Na turnusnoj shemi ćete u roku odmah uočiti prazan prostor nakon psihološke medicine. Prošle godine u tom razdoblju nije trebao biti niti jedan redovni rok za bilo koji ispit osim psihološke medicine, no, to ne znači da se ispitni rok u tom razdoblju ne može zatražiti, a i dobiti. Dodatni rok iz patologije, a i iz patofiziologije, je bio nakon prvog i drugog turnusa psihološke medicine. Jednaka stvar se namjeravala napraviti i nakon trećeg turnusa psihološke, no to je mislim otpalo zbog činjenice da su redovni rokovi iz oba predmeta bili samo tjedan ili dva nakon što je dodatni rok trebao biti održan. Prošle godine nije bilo ograničenja oko prijave ispita, tj., na sve dodatne rokove su mogli izaći i oni studenti koji su u tom trenutku slušali farmakologiju, odnosno mikrobe.

Dodatni rokovi svakako najbolje odgovaraju „turnusu intermediusu“, odnosno grupama od 11. do 20., budući da nakon zadnjeg predroka iz patologije imaju još PET tjedana vremena za učenje patologije. Istina da u tom razdoblju tjedan dana imaju psihološku, ali stignu ju i naučiti, i položiti bez da ima učenje patologije trpi. Određen broj studenata se lani prebacio upravo u jednu pd tih grupa prvenstveno radi toga.
Ako vam pak nakon patologije slijede mikrobiologija ili farmakologija, na dodatni rok možete izaći, no u tom slučajnu ćete naravno morati žrtvovati taj redovni predmet.

Literatura

„Patologija“, knjiga plavih korica, autori Damjanov, Jukić i Nola je sve što vam treba što se knjige tiče. Nabavite još i priručnik za pripremu ispita, radije ga kopirajte, novi dođe mislim 400 kuna. Za spremati P1 dušu dao, za spremati P2 od manjeg značaja, ali dobro dođe.