Medicinski eponimi

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:11 +0000

Eponim Monteggia fraktura se napreciznije upotrebljava za dislokaciju proksimalnog radioulnarnog zgloba povezanom s frakturom podlaktice. Ta je ozljeda relativno rijetka i �ini manje od 5% svih fraktura podlaktice. Fraktura ulne je pri tome obi�no klini�ki i radiografski o�ita. Pronalasci s povezanom istovremenom dislokacijom radijalne glave su obi�no suptilni i mogu se lako previditi. Klju� za uspješnu dijagnozu Monteggia frakture je klini�ka sumnja i radiograf cijele podlaktice i lakta. Prikladna procjena prirode ove ozljede na vrijeme je imperativn pri prevenciji trajne disfunkcije ruke.

Ozljeda se zove prema milanskom lije�niku Giovanniu Monteggiai koji je prvi opisao ovu ozljedu 1814. godine kao frakturu proksimalne tre�ine ulne s povezanom anteriornom dislokacijom radijalne glave. Me�utim, ovaj specifi�ni uzorak ozljede odgovoran je za samo 60% Mongeggia fraktura. Više od 150 godina kasnije, 1967. godine, Bado je skovao termin Monteggia lezija i klasificirao ozljedu u sljede�a 4 tipa:

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:10 +0000

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:10 +0000

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Reynoldsov broj

Wed, 08 Feb 2012 15:39:08 +0000

Reynoldsov broj je mjera tendencije turbulentnog toka krvi. Kada brzina protoka krvi kroz kvnu �ilu postane prevelika, te kad krv prolazi pored neke opstrukcije u �ili, primjerice, naglo skre�e ili prelazi preko grube površine, njen tok mo�e postati turbulentan. Turbulentno protok zna�i da krv "presije�e" put preko širine krvne, tvore�i krvnu struju poput vrtloga. Sli�no je vrtlozima koje �esto vidimo na brzacima gdje postoji mjesto opstrukcije.

Kada je vrtlo�ni protok prisutan, pove�an je otpor protoku krvi u odnosu na normalan protok.

Tendencija za nastanak turbulentnog protoka u direktnoj je proporciji s brzinom protoka krvi, promjerom kvne �ile i gusto�om krvi, a inverzno je proporcionalna viskoznosti krvi, u skladu sa sljede�om jednad�bom:

gdje je "Re" Reynoldsov broj, "v" je prosje�na brzina protoka krvi (u centimetrima u sekundi), "d" je promjer krvne �ile (u centimetrima), "r" je gusto�a, a "h" je viskoznost.

Kada se Reynoldsov broj podigne iznad 200 do 400, pojavit �e se turbulentni tok u nekim ograncima krvnih �ila, no nestajat �e na glatkim dijelovima krvne �ile. No kada se Reynoldsov broj podigne do otprilike 2000, turbulentni tok �e se pojaviti i du� glatkih dijelova krvnih �ila.

Reynoldsov broj u krvo�ilnom sustavu i u normalnim se uvjetima di�e do 200 do 400 u velikim arterijama, stoga u njihovim ograncima gotovo uvijek postoji turbulentni tok. U proksimalnim dijelovima aorte i pulmonalne arterije, Reynoldsov broj se mo�e podi�i do nekoliko tisu�a tijekom brze faze ejekcije ventrikula.

Quinckeov puls

Sat, 04 Feb 2012 15:15:35 +0000

Quinckeov puls je klini�ki znak gdje se punjenje i pra�njenje kapilarnog sustava mo�e vidjeti na bazi nokta pri proširenju raspona izme�u sistoli�kog i dijastoli�kog tlaka. Mo�e se osjetiti laganim pritiskom na distalni dio nokta.

Normalni raspon izme�u sistoli�kog i dijastoli�kog tlaka je izme�u 30 i 40 mmHg. Stanja koja mogu proširiti taj raspon su brojna, uklju�uju fizi�ki napor, anksioznost, tireotoksikozu, bol i hipertenziju.

Aortalna insuficijencija proširuje raspon tlaka pove�avaju�i sistoli�ki talk dok simultano sni�ava dijastoli�ki talk, pri �emu raspon mo�e narasti na više od 140 mmHg. Stoga taj raspon mo�e uzrokovati Quinckeov puls, ali i mnoge druge znakove, poput Demuseovog znaka, Mayerovog znaka, Corriganovog pulsa, Traubeovog znaka i Duroziezovog znaka.

Ewartov znak

Thu, 02 Feb 2012 14:06:32 +0000

Ewartov znak je lokalizirani pulmonalni auskultacijski i perkusijski fenomen pri velikoj perikardijalnoj efuziji, s muklinom pri prekusiji, pove�anim fremitusom i bronhalnim disanjem. Muklina se obi�no osjeti na lijevoj strani, izme�u kralje�nice i lijeve skapule, odnosno nad kutom skapule, zbog kompresivne atelektaze velikom perikardijalnom vre�om. Nije isklju�eno da se mo�e osjetiti i na desnoj strani. Ukratko, velika perikardijalna efuzija stvara egofoniju i bronhalno disanje na donjoj granici lijeve lopatice.

Frankov znak

Thu, 02 Feb 2012 13:55:18 +0000

Frankov znak ili dijagonalni usjek na uški (eng. diagonal earlobe crease) se smatra indikacijom kardiovaskularne bolesti i/ili dijabetesa. To je usjek na uhu koji se širi od tragusa preko lobula prema rubu aurikule. Neke studije su opisale Frankov znak kao marker kardiovaskularne bolesti, nepovezano s te�inom stanja. Osjetljivost Frankovog znaka dose�e 75%, specifi�nost 57%, a pozitivna prediktivna vrijednost 80% (prediktivna vrijednost je tako�er ovisna o spolu - ni�e je kod �ena i iznosi oko 50%, a kod muškaraca se penje do 85%). Prevalencija se pove�ava progresivno s dobi: 42% u dobnoj grupi 30-39 godina i 75% u dobnoj grupi od 60-69 godina.

Frankov znak se tako�er mo�e gradirati prema te�ini:

Stupanj 1 - mali nabor na uški,
stupanj 2b - površinski usjek preko lobula,
stupanj 2a - usjek preko više od pola uške
stupanj 3 - duboki usjek preko cijele uške.

Jacobsonov �ivac

Thu, 19 Jan 2012 12:51:46 +0000

Jacobsonov �ivac drugi je naziv za timpani�ni �ivac (lat. nervus tympanicus). Timpani�ni �ivac je ogranak devetog kranijalnog �ivca N. glossopharyngeus-a, koji zapo�inje od njegova donjeg ganglija, ulazi u sljepoo�nu kost kroz otvor fossula petrosa, te na promontoriju stra�nje stijenke bubnjišta tvori �iv�ani splet, plexus tympanicus. U spletu se nalazi i nešto ganglijskih stanica, koje oblikuju ganglion tympanicum. Splet inervira sluznicu bubnjišta i mastoidne zra�ne komorice ( nn. caroticotympanici); a daje i r. tubarius za sluznicu tube auditive.

Wirsungov vod; ductus pancreaticus

Thu, 19 Jan 2012 12:45:18 +0000

Wirsungov vod (lat. ductus pancreaticus) je glavni pankreati�ni vod (u odnosu na akcesorni pankreati�ni vod), tj. vod koja spaja guštera�u s glavnim �u�ovodom. Odvodi guštera�ine probavne sokove. Wirsungov vod pridru�uje se glavnom �u�ovodu malo prije Vaterove ampule, nakon �ega oba voda probijaju medijalnu stranu drugog dijela dvanaesnika u papilli duodeni major.

Klini�ki gledano, kompresija, opstrukcija ili upala ductusa pancreaticusa mo�e voditi do akutnog pankreatitisa.

Hansenova bolest; lepra

Thu, 19 Jan 2012 12:36:29 +0000

Hansenova bolest drugi je naziv za lepru ili gubu, kroni�nu granulomatoznu bolest uzrokovanu bakterijom Mycobacterium leprae. Danas je rijetka u razvijenim zemljama iako se sporadi�ni slu�ajevi javljaju, a diljem svijeta je još uvijek ve�i problem - pretpostavlja se da zahva�a izme�u deset i dvanaest milijuna ljudi.

M. Leprae se prenosi produljenim kontaktom s �ovjeka na �ovjeka, primjerice, s eksudata ko�nih lezija zara�enog pacijenta na ošte�enu ko�u drugog �ovjeka. Lepra je kroni�no granulomatozno stanje perifernih �ivaca i mukokutanih tkiva, osobito nosne sluznice.

Pojavljuje se kao kontinuitet dvaju klini�kih ekstrema - tuberkuloidne i lepromatozne lepre. U tuberkuloidnoj lepri, lezije se pojavljuju kao velike makule (to�ke) na hladnijim dijelovima tijela poput ko�e (osobito na nosu, ušima i testisima), i na površinskim završecima �ivaca. Neuritis vodi do dijelova anestezirane ko�e. Lezije jako infiltriraju limfociti i divovske i epiteloidne stanice, ali bolest je jenjava tim. Pacijent stekne jaki stanicama posredovani imunosni odgovor i razvije odgo�enu preusjetljivost, koja se mo�e dokazati ko�nim testom s leprominom - ekstraktom sli�nim tuberkulinu iz lepromatoznog tkiva. Tijek lepromatozne lepre je lagan ali progresivan. Prisutan je velik broj organizama u lezijama i retikuloendotelnom sustavu, a imunost je potisnuta.

Braxton Hicksove kontrakcije; la�ni trudovi

Thu, 19 Jan 2012 12:22:52 +0000

Braxton Hicksove kontrakcije poznatije kao la�ni trudovi su sporadi�ne, intermitentne kontrakcije maternice koje se obi�no osje�aju u drugom ili tre�em trimestru trudno�e, ali mogu po�eti i ve� oko 6. tjedna trudno�e.

U ranoj trudno�i maternica pokazuje nepravilne kontrakcije koje su normalno bezbolne. Tijekom tre�eg trimestra, te se kontrakcije mogu napipati bimanualnim pregledom. Kontrakcije pojavljuju nepredvidivo, sporadi�no i obi�no su neritmi�ne. Intenzitet im varira (izme�u 5 i 25 mm Hg - Alvarez i Caldeyero-Barcia, 1950.). Do zadnjih nekoliko tjedana Braxton Hicksove kontrakcije su rjej�e, no frekvencija im se pove�ava tijekom zadnjih jedan do dva tjedna. Tada se kontrakcije mogu po�eti pojavljivati skoro svakih 10 do 20 minuta i mogu poprimiti odre�eni stupanj ritmi�nosti.

Kasno u trudno�i, Braxton Hicksove kontrakcije mogu uzrokovati nelagodu i odgovorne su za tzv. la�ne trudove. Jedno klini�ko iztra�ivanje je pokazalo da 75% �ena s 12 ili više ovakvih kontrakcija po satu prolaze kroz porod unutar 24 sata (Pates i co., 2007.).

Spaldingov znak

Thu, 19 Jan 2012 11:58:13 +0000

Spaldingov znak koristi se u opstetriciji kao znak fetalne smrti. Na rentgenskoj snimci se mo�e vidjeti u fetusa preklapanje fetalnih kranijalnih kostiju.

Primjer mo�ete vidjeti na slici ispod.

Parklandska formula

Tue, 10 Jan 2012 22:43:52 +0000

Parklandska formula je jedan od standarda pri zbrinjavaju pacijenata s opeklinama, i upotrebljava se za izra�navanje koli�ine teku�ine koju pacijentu s opeklinama valja nadoknaditi.

Zapo�inje grubom procjenom ukupne površine tijela zahva�ene opeklinama, odnosno, postotka ope�enog tijela. Kako bi se došlo do tog broja, mo�emo upotrijebiti nekoliko tehnika - glavne su pravilo dlana (palmarno pravilo) i pravilo devetki (eng. rule of nines). Oba su prikazana na slici ispod.

Za uporabu Parklandske formule potrebna nam je i te�ina pacijenta u kilogramima.

S Parklandskom formulom procjenjujemo samo zahva�enost drugim i tre�im stupnjem opeklina. Prvi stupanj ne zahtjeva masivnu nadoknadu teku�ine.

Parklandska formula glasi:
4x masa pacijenta u kilogramima x postotak tijela zahva�enog drugim i tre�im stupnjem opeklina = koli�ina teku�ine koju treba nadomjestiti unutar 24 sata nakon opeklina (u mL).

Pri tome u pola koli�ine vode moramo primjeniti u prvih 8 sati. Drugu polovicu podijelimo tako�er s osam, i taj jedna osmina je koli�ina koju pacijent mora primiti u transportu na putu u bolnicu.

Parklandsku formulu razvio je 1968. godine dr. Charles Baxter. Radio je u Parkland bolnici, tako ta bi naziv trebao biti Parklandska formula, a ne Parklandova formula, kako se �esto veli.

Ringerova otopina

Tue, 10 Jan 2012 22:15:47 +0000

Ringerova otopina je otopina izotoni�na s krvlju i namijenjena je intravenskoj administraciji i �esto se koristi za nadoknadu teku�ine nakon gubitka krvi zbog traume, operacije ili opeklina. �esto se naziva i laktatirana Ringerova otopina ili Ringerov laktat.

Jedna litra Ringerove otopine sadr�i 130 mmol/L natrijevih iona, 109 mmol/L kloridnih iona, 28 mmol/L laktata, 4mmol/L kalijevih iona i 1.5 mmol/L kalcijevih iona.

Wellov kriterij

Tue, 10 Jan 2012 21:59:22 +0000

Wellov kriterij je skupina klini�kih predikcijskih pravila za duboku vensku trombozu i široko se primjenjuje kao klini�ki kriterij pulmonalnog embolizma.

Mogu�i je rezultat od -2 do 9, prema sljede�im kriterijima:

Aktivni rak (lije�enje u zadnjih 6 mjeseci ili palijativno) +1 bod;
Oticanje potkoljenice >3 cm ili u usporedbi s drugom potkoljenicom (mjerici 10 cm ispod tuberositas tibiae) +1 bod;
Kolateralne (nevarikozne) površinske vene +1 bod;
Tjestasti edem (ograni�en na simptomatsku nogu) +1 bod;
Prethodno dokumentirana DVT +1 bod;
Oticanje cijele noge +1 bod;
Lokalizirana bol du� distribucije dubokog venskog sustava +1 bod;
Paraliza, pareza ili nedavna imobilizacija ulagom donjih ekstremiteta +1 bod;
Odnedavno vezan uz krevet >3 dana, ili ve�i operacijski zahvat koji zahtijeva regionalnu ili op�u anesteziju u protekla �etiri tjedna +1 bod;
Alternativna dijagnoza je jednako mogu�a -2 boda.

Rezultat ve�i od 2 sugerira da je duboka venska tromboza vjerojatna. Rezultat manji od dva sugerira da duboka venska tromboza nije vjerojatna, i potrebni su dodatni testovi poput d-dimera u krvi kako bi se ta dijagnoza isklju�ila.

Ehrlichova reakcija

Tue, 03 Jan 2012 21:52:30 +0000

Ehrlichova reakcija je test za prisutstvo urobilinogena uporabom Ehrlichova reagensa. Ehrlichov reagens, para-dimetilaminobenzaldehid, je organski spoj koji sadr�i aminsku i aldehidnu skupinu. Ako se uzorak urina ostavi da oksidira na zraku kako bi od urobilinogena nastao urobilin, Ehrlichov reagens ne�e detektirati urobilinogen. No ako se u uzorak urina doda Ehrlichov reagens, mo�e se vidjeti promjena boje urina u tamnorozu ili crvenu. Stupanj promjene boje proporcionalan je koli�ini urobilinogena u uzorku urina.

Koli�ina urobilinogena u urinu mo�e se izraziti Ehrlichovim jedinicama, gdje je jedna Ehrlichova jedinica jednaka jednom miligramo urobilinogena po decilitru uzorka urina.

Urobilinogen je bezbojni produkt redukcije bilirubina, i nastaje u crijevima od bilirubina bakterijskim djelovanjem. Dio urobilinogena se reapsorbira iz crijeva i vra�a u krvotok, te se izlu�uje bubrezima. To �ini normalni enterohepati�ni ciklus urobilinogena. Pove�ane koli�ine bilirubina nastaju pri hemolizi, što vodi do pove�ane koli�ine urobilinogena u crijevima. Stoga, pove�ane koli�ine urobilinogena u urinu naj�eš�e indiciraju hemoliti�ku anemiju. Drugi uzroci mogu biti preoptere�enje jetre, pove�ana proizvodnja urobilinogena, veliki hematom, restrikcija funkcije jetre, infekcija jetre, trovanje ili ciroza jetre.

Destotov znak

Tue, 03 Jan 2012 21:18:52 +0000

Destotov znak je klini�ki znak frakture pelvisa gdje se površinski hematom vidi iznad ingvinalnog ligamenta, iznad skrotuma ili perineuma, ili na gornjem dijelu bedra.

Denonvilliersova fascija

Tue, 03 Jan 2012 21:14:01 +0000

Denonvilliersova fascija ili rektoprostati�na fascija (lat. fascia rectoprostatica) je membranozni dio najni�eg dijela rektovezikalne vre�e. Razdvaja prostatu i mokra�ni mjehur od rektuma. Sastoji se od nekoliko slojeva fibromuskularnih vlakana stopljenih skupa, a pokrivaju seminalne vizikule.

Struktura odgovara rektovaginalnoj fasciji u �ena.

Somogyijev efekt

Tue, 03 Jan 2012 12:16:38 +0000

Somogyijev efekt ili posthipogligemi�na hiperglikemija je pove�anje razine še�era u krvi kao odgovor na niske razine še�era u krvi. Druk�ije se mo�e re�i da je to tendencija tijela da reagira na ekstremno niske razine še�era u krvi (hipoglikemija) pretjeranom kompenzacijom, odnosno, rezultantnim visokim še�erom u krvi..

Osobe s tipom I dijabetesa bore se za dostatne razine inzulina koji regulira razinu glukoze u krvi. Ponekad, nedovoljne razine inzulina mogu rezultirati hiperglikemijom. Prikladan odgovor je tada dostaviti korekcijsku dozu inzulina kako bi se smanjila GUK. Obrnuto, pretjerana koli�ina inzulina mo�e rezultirati hipoglikemijom.

Kada razine glukoze u krvi padnu, tijelo ponekad reagira otpuštaju�i proturegulatorne hormone poput glukagona, kortizola i epinefrina (adrenalina). Ovi hormoni tjeraju jetru na pretvaranje zaliha glikogena u glukozu, što podi�e razinu glukoze u krvi. To mo�e uzrokovati razdoblje visoke razine glukoze u krvi nakon epizode hipoglikemije.

Somogyi i suradnici su tvrdili da du�e nelije�eno razdoblje hipoglikemije, usljed stresa zbog niske razine še�era u krvi mogu rezultirati visokim razinama še�era u krvi putem gore navedenih defanzivnih hormonskih mehanizama.

Teoretski, izbjegavanje Somogyijevog efekta jednostavno se svodi na spre�avanje hipeinzulinizma. U praksi je to malo te�a stvar, pošto je dijabeti�aru teško prilago�avati doze inzulina za normalnu razinu še�era u krvi, s obzirom na dinami�ke potrebe organizma pri stresu, kao što je fizi�ka aktivnost.

Iako je Somogyijev efekt poznat me�u klini�arima, ne podupire ga mnogo znanstvenih dokaza.

Schoberov test

Tue, 03 Jan 2012 12:01:32 +0000

Schoberov test upotrebljava se u reumatologiji za procjenu sposobnosti lumbarne fleksije pacijenta, odnosno, mogu�nosti da savije donji dio le�a.

Pri ovom testu, oznaka se napravi u razini posteriorne spinae illiacae na kralje�nici, tj. pribli�no na razini L5 kralješka. Ispitiva� zatim smjesti jedan prst 5 centimetara ispod te oznake i drugi prst 10 centimetara iznad oznake. Pacijenta se zatim uputi da dotakne svoje no�ne prste (bez savijanja koljena). Ako je pove�anje udaljenosti izme�u dva prsta na pacijentovoj kralje�nici manje od 5 centimetara, imamo indikaciju ograni�enja lumbarne fleksije.