E-F - Medicinski eponimi

Ewartov znak

Thu, 02 Feb 2012 14:06:32 +0000

Ewartov znak je lokalizirani pulmonalni auskultacijski i perkusijski fenomen pri velikoj perikardijalnoj efuziji, s muklinom pri prekusiji, pove�anim fremitusom i bronhalnim disanjem. Muklina se obi�no osjeti na lijevoj strani, izme�u kralje�nice i lijeve skapule, odnosno nad kutom skapule, zbog kompresivne atelektaze velikom perikardijalnom vre�om. Nije isklju�eno da se mo�e osjetiti i na desnoj strani. Ukratko, velika perikardijalna efuzija stvara egofoniju i bronhalno disanje na donjoj granici lijeve lopatice.

Frankov znak

Thu, 02 Feb 2012 13:55:18 +0000

Frankov znak ili dijagonalni usjek na uški (eng. diagonal earlobe crease) se smatra indikacijom kardiovaskularne bolesti i/ili dijabetesa. To je usjek na uhu koji se širi od tragusa preko lobula prema rubu aurikule. Neke studije su opisale Frankov znak kao marker kardiovaskularne bolesti, nepovezano s te�inom stanja. Osjetljivost Frankovog znaka dose�e 75%, specifi�nost 57%, a pozitivna prediktivna vrijednost 80% (prediktivna vrijednost je tako�er ovisna o spolu - ni�e je kod �ena i iznosi oko 50%, a kod muškaraca se penje do 85%). Prevalencija se pove�ava progresivno s dobi: 42% u dobnoj grupi 30-39 godina i 75% u dobnoj grupi od 60-69 godina.

Frankov znak se tako�er mo�e gradirati prema te�ini:

Stupanj 1 - mali nabor na uški,
stupanj 2b - površinski usjek preko lobula,
stupanj 2a - usjek preko više od pola uške
stupanj 3 - duboki usjek preko cijele uške.

Ehrlichova reakcija

Tue, 03 Jan 2012 21:52:30 +0000

Ehrlichova reakcija je test za prisutstvo urobilinogena uporabom Ehrlichova reagensa. Ehrlichov reagens, para-dimetilaminobenzaldehid, je organski spoj koji sadr�i aminsku i aldehidnu skupinu. Ako se uzorak urina ostavi da oksidira na zraku kako bi od urobilinogena nastao urobilin, Ehrlichov reagens ne�e detektirati urobilinogen. No ako se u uzorak urina doda Ehrlichov reagens, mo�e se vidjeti promjena boje urina u tamnorozu ili crvenu. Stupanj promjene boje proporcionalan je koli�ini urobilinogena u uzorku urina.

Koli�ina urobilinogena u urinu mo�e se izraziti Ehrlichovim jedinicama, gdje je jedna Ehrlichova jedinica jednaka jednom miligramo urobilinogena po decilitru uzorka urina.

Urobilinogen je bezbojni produkt redukcije bilirubina, i nastaje u crijevima od bilirubina bakterijskim djelovanjem. Dio urobilinogena se reapsorbira iz crijeva i vra�a u krvotok, te se izlu�uje bubrezima. To �ini normalni enterohepati�ni ciklus urobilinogena. Pove�ane koli�ine bilirubina nastaju pri hemolizi, što vodi do pove�ane koli�ine urobilinogena u crijevima. Stoga, pove�ane koli�ine urobilinogena u urinu naj�eš�e indiciraju hemoliti�ku anemiju. Drugi uzroci mogu biti preoptere�enje jetre, pove�ana proizvodnja urobilinogena, veliki hematom, restrikcija funkcije jetre, infekcija jetre, trovanje ili ciroza jetre.

Fanconijeva anemija

Wed, 24 Aug 2011 13:28:24 +0000

Fanconijeva anemija je naj�eš�i od rijetkih nasljednih sindroma zatajenja koštane sr�i, i do sada je prijavljeno oko 2000 slu�ajeva. Otkriven je 1927. godine kada je Guido Fanconi, švicarski lije�nik, prvi opisao trojicu bra�e sa makrocitozom, pancitopenijom i fizi�kim abnormalnostima. Glavna obilje�ja bolesti su aplasti�na anemija i razli�ite karakteristi�ne fizi�ke abnormalnosti.

Fanconijeva anemija je autosomno recesivno naslje�ivani poreme�aj �ija etiologija još nije u potpunosti jasna, ali se pretpostavlja da je uzrok defekt u enzimima koji popravljaju štetu na DNA, defekt u regulaciji stani�nog ciklusa, pove�ana osjetljivost na slobodne radikale kisika i sli�ne teorije. Procjenjuje se da jedan od defektnih gena nosi jedna od 181 osobe, a o�ekivano se pojavljuje otprilike jedan slu�aj na 130 000 ro�enja. Srednja dob postavljanja dijagnoze je 7 godina.

Fizi�ke manifestacije bolesti obi�no su petehije i modrice (zbog trombocitopenije), s kasnijim pojavljivanjem bljedo�e, umora (anemija) i infekcija (neutropenija). Fanconijeva anemija odgovorna je za otprilike 25% aplasti�nih anemija, a samo 25% pacijenata s Fanconijevom anemijom nema ve�e kongenitalne defekte. Kongenitalni defekti koji se javljaju uklju�uju nizak rast (50%), mikrocefaliju, mikroftalmiju, epikantalne nabore, kongenitalno dislocirane kukove, cafe au lait mrlje (50%), deformacije bubrega (20%), gotovo sve �eš�e kardiopulmonalne kongenitalne deformacije, te deformacije palca (40%) i abnormalne muške gonade (30%).

Mogu�e komplikacije uklju�uju krvarenja, infekcije, leukemiju, mijelodisplasti�ni sindrom, tumore jetre i druge tumore.

Lije�enje aplasti�ne anemije lijekovima, potporna uporaba krvnih produkata i transplantacija mati�nih stanica produ�uju �ivotni vijek iznad o�ekivanih 30 godina, a klju�nu ulogu ima i screening za tumore.

Fournierova gangrena

Sun, 01 May 2011 22:10:39 +0000

Fournierova gangrena definirana je kao polimikrobni nekrotiziraju�i fascitis perianalnog, perinealnog ili genitalnog prodru�ja. Prvi je opisao francuski venerologa Jean Alfred Fournier 1883. kao seriju slu�ajeva pet prethodno zdravih mladih mu�karaca koji su patili od brzo progresivne gangrene penisa i skrotuma bez o�itog uzroka. Za razliku od Fourniera, danas lije�nici znaju da bolest nije ograni�ena na mlade mu�karce, a uzrok se obi�no identificira.

Lokalizirana infekcija uz mjesto ulaska bakterija je po�etni doga�aj u razvoju Fournierove gangrene. Kulture od pacijenata otkrivaju da je to polimikrobna infekcija s 4 izolata u prosjeku. Bakterije djeluju sinergisti�ki, te putem svojih kolagenaza, hijaluronidaza i drugih enzima invaziraju i uni�tavaju fascije. Na kraju se razvije obliterativni endarteritis i vaskularna nekroza prile�e�eg kutanog i subkutanog tkiva vodi do ishemije i daljnje bakterijske proliferacije. Opisana je brzina fascijalnog uni�tavanja i do 2-3 cm po satu.

Infekcija povr�inske perinealne fascije (Collesove fascije) mo�e se pro�iriti na penis i skrotom, ili na anteriorni abdominalni zid. Prijave smrtnosti variraju od 4-75%. Faktori povezani sa smrtnosti uklju�uju anorektalni izvor, stariju dob, �ok, sepsu, zatajenje bubrega, jetrenu disfunkciju. Ve�a je incidencija kod mu�karaca, 10:1.

Fournierova gangrena ipak nije �esta, sa otprilike stotinjak zabilje�enih slu�ajeva godi�nje.

Kao uzro�nik obi�no se navodi E.coli kao predominantni aerob, i Bacteroides kao predominantni anaerob. Drugi su Proteus, stafilokoki, enterokoki, streptokoki, Pseudomonas, Klebsiella, Clostridium.

Feltyjev sindrom

Fri, 31 Dec 2010 10:55:46 +0000

Feltyjev sindrom, koji je prvi opisan 1924. godine, je potencijalno ozbiljno stanje povezano sa seropozitivnim (pozitivnim reumatoidnim faktorom) reumatoidnim artritisom. Feltyjev sindrom karakteriziran je triadom reumatoidnog artritisa, splenomegalijom i granulocitopenijom. Iako su mnogi pacijenti s Feltyjevim sindromom asimptomati�ni, neki razviju ozbiljne i po �ivot opasne infekcije sekundarne granulocitopeniji.

Patofiziologija Felyjeva sindroma nije u potpunosti shva�ena, ali dokazi upu�uju na sekvestraciju slezene i posljedi�no uni�tenje granulocita. Istra�ivanja provedena pred gotovo 50 godina pokazala su ni�i broj granulocita u spleni�noj veni u usporedbi sa spleni�nom arterijom. Istra�iva�i su pokazali da imunokompleksi obla�u granulocite, te smanjenu koncentraciju faktora rasta granulocita, brojna cirkuliraju�a autoantitijela, uklju�uju�i ona protiv granulocitnih povr�inskih antigena.

Feltyjev sindrom zahva�a otprilike 1-3% pacijenata kojima je dijagnosticiran reumatoidni artritis (a sam reumatoidni artritis zahva�a oko 1% op�e populacije).

Iako su mnogi s Feltyjevim sindromom asimptomati�ni, drugi razvijaju po �ivot opasne infekcije. Plu�ne i ko�ne infekcije su �este. Sama imunosupresivna terapija za reumatoidni artritis doprinosi tomu. U jednoj engleskoj studiji u kojoj su promatrana 32 pacijenta s Feltyjevim sindromom 5 pacijenata je umrlo od bronhopneumonije u periodu od 5.2 godine.

Eisenmengerov sindrom

Thu, 30 Dec 2010 20:52:23 +0000

Eisenmengerov sindrom (ili Eisenmengerova reakcija) je proces u kojem lijevo-desni shunt, uzrokovan kongenitalnim sr�anim defektom (ili kirur�ki stvorenim defektom), uzrokuje pove�an tok kroz pulmonalnu vaskulaturu, uzrokuju�i pulmonalnu hipertenziju koja zauzvrat uzrokuje pove�ani talk u desnom srcu i reverziju shunta u desno-lijevi shunt. Pulmonalna hipertenzija obi�no se javlja prije puberteta, �to na kraju rezultira reverznim ili dvosmjernim shuntom s varijabilnim stupnjevima cijanoze.

1987. Eisenmenger je prijavio slu�aj 32-godi�njeg mu�karca koji je pokazivao netoleranciju na vje�banje, cijanozu, zatajenje srca i hemoptizu prije smrti. Obdukcija je pokazala veliki ventrikularni septalni defekt i ja�u�u aortu. To je bio prvi opis veze izme�u velikog kongenitalnog sr�anog shunt defekta i razvoja pulmonalne hipertenzije.

Fallotova tetralogija

Thu, 30 Dec 2010 19:57:30 +0000

Fallotova tetralogija kongenitalni je sr�ani sindrom koji je rezultat embriolo�kog anteriorsuperiornog poreme�aja smje�taja infundibularnog septuma. �etiri glavna obilje�ja Fallotove tetralogije su:

VSD (ventrikularni septalni defekt);
Opstukcija toka iz desnog ventrikula (subpulmonarna stenoza);
Aorta koja "ja�e" nad ventrikularnim septalnim defektom i
hipertrofija desnog ventrikula.

Srce je �esto pove�ano i mo�e biti oblika �izme, kao rezultat znatne hipertrofije desnog ventrikula, osobito u apikalnoj regiji. Ventrikularni septalni defekt je obi�no velik. Aortalni zalistak tvori superiornu granicu prema VSDu, tako premo��uju�i defekt i obje ventrikularne komore. Obstrukcija toku iz desnog srca je naj�e��e rezultat su�enja infundibuluma (subpulmonalna stenoza) ali ga mo�e pratiti pulmonalnu valvularnu stenozu. Ponekad je kompletna atrezija pulmonalnog zalistka i varijabilnih dijelova pulmonalnih arterija, takva da je potreban protok krvi kroz otvoreni ductus arteriosus, pro�irene bronhialne arterije, ili oboje, potrebne za pre�ivljenje. Insuficijencija aortalnog zalistka ili atrijski septalni defekt tako�er mogu biti prisutni; desni aortalni luk je prisutan u oko 25% slu�ajeva.

�ak i bez lije�enja, neki pacijenti s Fallotovom tetralogijom do�ive odraslu dob (u istra�ivanjima nelije�enih pacijenata s ovim stanjem, 10% je bilo �ivo sa 20 godina i 3% sa 40 godina). Klini�ke posljedice ovise primarno o te�ini subpulmonalne stenoze, kako on a odre�uje smjer toka krvi. Ako je subpulmonalna stenoza blaga, abnormalnost sli�i izoliranom VSD-u, te shunt mo�e biti lijevo-desni, bez cijanoze (tzv. roza tetralogija). Ako se opstrukcija pogor�a, pojavljuje se ve�i otpor desnom ventrikularnom odtoku. Kako se talk na desnoj strani pribli�ava ili prelazi tlak na lijevoj strani, razvija se desno-lijevi shunt, stvaraju�i cijanozu (klasi�na Fallotova tetralogija).

S pove�anom subpulmonalnom stenozom, pulmonalne arterije postaju progresivno manje i tanjih zidova (hipoplasti�ne) a aorta se progresivno pove�ava u promjeru. Kako dijete raste i srce se pove�ava, pulmonalni otvor se ne pro�iruje proporcionalno, stvaraju�i progresivnu opstrukciju. Ve�ina novoro�en�adi je cijanoti�na nakon ro�enja ili brzo nakon ro�enja. Subpulmonalna stenoza, ipak, �titi pulmonalnu vaskulaturu od preoptere�enja tlakom, a zatajenje desnog ventrikula je rijetko zbog dekompresije shuntanjem krvi u lijevi ventrikul i aortu. Potpuni kirur�ki popravak je mogu� za klasi�nu Fallotovu tetralogiju ali je kompliciranije za osobe sa pulmonalnom atrezijom i pro�irenim bronhalnim arterijama.

Ebsteinova anomalija

Thu, 30 Dec 2010 19:22:45 +0000

Ebsteinova anomalija je kongenitalni sr�ani deficit u kojem je otvor trikuspidalnog zalistka pomaknut prema apeksu desnog ventrikula. Septalni listi� je varijabilno deficijentan ili �ak nedostaje. Posteriorni listi� je tako�er varijabilno deficijentan; anteriorni veliki jedrasti listi� je obilje�je ovog stanja. Abnormalno smje�teni trikuspidalni otvor je djelomi�no rezultat smje�taja desnog ventrikula izme�u atrioventrikularnog prstena i ishodi�ta zalistka, koji se nastavlja na desnu atrijsku komoru. Taj proksimalni segment je poznat kao "atrijalizirani" dio desnog ventrikula.

Oko 50% pacijenata ima i druge sr�ane mane kao otvoren foramen ovale, a vjeruje se da je sama anomalija povezana sa maj�inim uzimanjem litija.

Pacijent �e u povijesti bolesti obi�no imati sr�ani �um pred vi�e godina, a sada pove�ano srce na radiografiji. �esta je PST i naravno simptomi zatajenja desnog srca. Treba upitati je li majka uzimala litij.

Na fizikalnom �ete imati povi�en jugularni venski puls; veliki "v" trikuspidalne regurgitacije izostaje zbog toga �to veliki desni atrij apsorbira ve�inu regurgitiranog volumena. Glasni prvi sr�ani zvuk nastaje zbog jedrastog anteriornog trikuspidalnog listi�a. Prisutan je pansistoli�ki �um koji se pove�ava s inspiracijom. Mogu�a i hepatomegalija.

Freyev sindrom

Mon, 22 Nov 2010 08:28:09 +0000

Freyov sindrom je rijetki neurolo�ki poreme�aj koji je naj�e��e rezultat ozljede ili kirur�kog zahvata blizu parotidne �lijezde, a koja o�teti trigeminalni �ivac. �esto se naziva i sindrom aurikulotemporalnog �ivca. Aurikulotemporalni ogranak trigeminalnog �ivca nosi simpati�ka vlakna za znojnu �lijezde i parasimpati�ka vlakna za parotidnu �lijezdu. Kao rezultat abnormalne regeneracije, �iv�ana vlakna mogu zamijeniti tok, rezultiraju�i "gustatornim znojenjem" ili znojenjem u is�ekivanju jela, umjesto normalnim salivatornim odgovorom. Dakle, kada pacijent jede, nastaje i jednostrano crvenilo ili znojenje iznad parotidne �lijezde na toj strani lica.

Sindrom je dobio ime po Lucji Frey, (1889.-1942.?), poljskoj lije�nici i jednoj od prvih akademskih neurologinja u Europi. Nestala je tijekom Holokausta 1942. godine. Stoga bi se sindrom trebao zvati Freyin sindrom, a ne Freyev sindrom.

Eustachijeva cijev

Sun, 21 Nov 2010 23:09:20 +0000

Preko Eustachijeve cijevi nosni dio �drijela komunicira s prostorom srednjeg uha. Eustachijeva se cijev zove jo� i tuba auditiva / pharyngotympanica.

Eisenmengerov sindrom

Sun, 21 Nov 2010 23:02:49 +0000

Eisenmengerov sindrom je pojava desno-lijevog spoja (shunt) u krvotoku, nastala zbog prethodnog lijevo-desnog protoka.
Pojavljuje se kod ljudi koji imaju uro�ene anomalije srca s primarnim lijevo-desnim spojem (npr. ventrikularni i atrijski septalni defekti, otvoren ductus arteriosus, transpozicija velikih krvnih �ila) ili kao komplikacija umjetno (kirur�ki) stvorenih spojeva. Preoptere�enje plu�nog krvotoka uzrokuje razvoj plu�ne hipertenzije, hipertrofiju desnog ventrikla te, s vremenom, obrtanje protoka kroz defekt. Kada se smjer protoka obrne, razvijaju se cijanoza, brzo zamaranje pri naporu, policitemija, bati�asti prsti, zatajenje srca i sl.

Foxov znak

Tue, 31 Aug 2010 23:35:41 +0000

Foxov znak je klini�ki znak retroperitonealnog krvarenja, obi�no zbog akutnog hemoragijskog pankreatitisa, gdje se zamje�uje ekhimoza preko ingvinalnog ligamenta. To�nije, lateralni dio pacijentova bedra pokazuje ekhimozu o�tro ozna�enog superiornog ruba, paralelnog, ali inferiornog ingvinalnom ligamentu. George Henry Fox, ameri�ki dermatolog, postavio je hipotezu da slobodna retroperitonealna krv mo�e iza�i ekstraperitonealno putem fascija m. psoasa i m. illiacusa, gdje postaje subkutana u gornjem bedru. Dalje je pretpostavio da je o�tra superiorna granica reultat blokade daljnjeg tijeka krvi na spoju dubokog sloja fascije anteriornog zida (fascia of Scarpa) i fasciae latae.

Friedreichova ataksija

Tue, 31 Aug 2010 16:48:40 +0000

Friedreichova ataksija je autosomno recesivna nasljedna bolest koja nastaje zbog nestanka aksona u stra�njim kolumnama kralje�ni�ne mo�dine, s posljedi�nim poreme�ajima motorike. Rezultat je mutacije gena na kromosomu 9. Najpoznatiji je oblik nasljedne spinocerebelarne degeneracije, heterogene skupine bolesti koje se o�ituju degeneracijom �ivcanih stanica kore malog mozga i kralje�ni�ne mo�dine.

U kralje�ni�noj mo�dini dolazi do gubitka aksona uz gliozu u stra�njim kolumnama, distalnim dijelovima kortikospinalnoga i u spinocerebelarnom traktu. Degeneracija �iv�anih stanica prisutna je u Clarkeovim kolumnama kralje�ni�ne mo�dine, jezgrama VII, IX i XII kranijalnih �ivaca u mo�danom deblu, stanicama nucleus dentatus i u Purkyneovim stanicama vermisa te u Betzovim stanicama motori�ke kore.

Bolest se o�ituje nemogu�no��u koordinacije pokreta (ataksijom) s posljedi�nim poreme�ajima hoda i nespretnim pokretima ruku. Govor postane nerazumljiv jer bolesnik guta dijelove rije�i i nejasno ih izgovara ili muca ("disartrija"). Simptomi se pojavljuju prije kraja prvog desetlje�a, a progresivne su naravi te uzrokuju deformacije stopala, kifoskoliozu i brojne neurolo�ke smetnje. Ve�ina bolesnika za nekoliko godina postane vezana za invalidska kolica i naj�e��e umire od interkurentnih infekcije ili sr�ane insuficijencije.

U�estalost bolesti je oko 2-5 na 100,000.

Bolest je imenovana prema njema�kom lije�niku Nikolausu Friedreichu, koji je prvi opisao 1860-ih godina.

Edwards sindrom

Thu, 19 Aug 2010 21:28:32 +0000

Edwards sindrom - trisomija 18 (47,XX,+18 ili 47,XY,+18). Prvog bolesnika s trisomijom 18 opisao je Edwards godine 1960. U�estalost Edwardsova sindroma iznosi 1 : 5000 - 8000 novoro�en�adi, a u djevoj�ica je taj sindrom �e��i nego u dje�aka (4:1). Glavna su obilje�ja: intrauterina distrofija (mala posteljica, mala poro�ajna te�ina), kraniofacijalna dismorfija (lo�e formirane u�ke, malen i uzak nos, malena mandibula, visoko nepce), kratak sternum, anomalije srca, bubrega i probavnog trakta. Postoje i karakteristi�ne fleksijske kontrakture prstiju (2. prst preko 3., a 5. preko 4.), �to je vrlo izra�eno u prvim tjednima �ivota. Prognoza je tako�er lo�a, i ve�ina djece umire tijekom prve godine �ivota. Djeca koja �ive du�e obi�no imaju manje izra�ene anomalije organa, ali imaju nagla�enu mentalnu zaostalost

Evansov sindrom

Thu, 19 Aug 2010 02:57:32 +0000

Rijetki autoimunosni poreme�aj u kojemu tijelo proizvodi antitijela koja uni�tavaju crvene krvne stanice i trombocite. Pacijentima se dijagnosticira trombocitopenija i imaju Coombs-pozitivnu hemoliti�ku anemiju bez poznate etiologije.

Eaglov u�inak

Wed, 18 Aug 2010 17:15:48 +0000

Zatajenje penicilina pri streptokoknoj infekciji kada bakterije ne rastu, npr. beta-laktamski antibiotici su u�inkovitiji protiv brzorastu�ih bakterija u ranim fazama i manje u�inkoviti kako se rast bakterija usporava. Jedno od obja�njenja za zatajenje antibiotika bilo bi da je koncentracija previsoka, tako da antibiotik sam sebi antagonizira receptore na koje se ve�e (u slu�aju penicilina, penicillin-binding proteine).

U principu, to je paradoksalna reakcija ili paradoksalni efekt lijeka, kada ima suprotan u�inak od onoga koji normalno o�ekujemo.

Pojavu je prvi opisao H. Eagle 1948. godine.

Ehlers-Danlosov sindrom

Wed, 18 Aug 2010 16:51:18 +0000

Skupina rijetkih autosomno dominantnih nasljednih poreme�aja vezivnog tkiva koji su klini�ki i geneti�ki heterogeni. Zajedni�ke osobitosti uklju�uju izra�enu hiperelasti�nost ko�e, poja�anu savitljivost zglobova, a �esto i hemoragijsku dijatezu. Opisano je vi�e od 10 oblika EDS-a. Zajedni�ka je osobitost svih generalizirani defekt gra�e kolagena. Osim iznimne rastegljivosti, ko�a je vrlo fragilna i osjetljiva na traumu, pa manje ozljede izazivaju zjape�e defekte. Osnovni defekt vezivnog tkiva mo�e uzrokovati ozbiljne unutra�nje komplikacije: rupturu deboleg vrijeva i velikih arterija, o�te�enje oka s rupturom ro�nice i odvajanjem mre�nice i dijafragmalnu herniju.

Eaglov sindrom

Wed, 18 Aug 2010 16:50:36 +0000

Eaglov sindrom, sindrom elongiranog stiloidnog nastavka, uklju�uje bolno gutanje i refleksnu bol u uhu. Bolovi u uhu mogu biti uvjetovani temporomandibularnim poreme�ajima, s time da se otalgija poja�ava �vakanjem ili palpacijom zgloba.

Uloga otorinolaringologa jest isklju�iti otogenu ili faringolaringogenu otalgiju, a potom se diferencijalno dijagnosti�ki uklju�uje obrada u smjeru cervikogene otalgije (radiolo�ka obrada vratne kralje�nice), artralgije temporomandibularnog zgloba (radiolo�ka obrada zgloba, konzultacija stomatologa) ili odontogene otalgije (konzultacija stomatologa).

U tome su smislu u obradu uklju�eni radiolog, stomatolog, reumatolog i neurolog...