G-H - Medicinski eponimi

Hansenova bolest; lepra

Thu, 19 Jan 2012 12:36:29 +0000

Hansenova bolest drugi je naziv za lepru ili gubu, kroni�nu granulomatoznu bolest uzrokovanu bakterijom Mycobacterium leprae. Danas je rijetka u razvijenim zemljama iako se sporadi�ni slu�ajevi javljaju, a diljem svijeta je još uvijek ve�i problem - pretpostavlja se da zahva�a izme�u deset i dvanaest milijuna ljudi.

M. Leprae se prenosi produljenim kontaktom s �ovjeka na �ovjeka, primjerice, s eksudata ko�nih lezija zara�enog pacijenta na ošte�enu ko�u drugog �ovjeka. Lepra je kroni�no granulomatozno stanje perifernih �ivaca i mukokutanih tkiva, osobito nosne sluznice.

Pojavljuje se kao kontinuitet dvaju klini�kih ekstrema - tuberkuloidne i lepromatozne lepre. U tuberkuloidnoj lepri, lezije se pojavljuju kao velike makule (to�ke) na hladnijim dijelovima tijela poput ko�e (osobito na nosu, ušima i testisima), i na površinskim završecima �ivaca. Neuritis vodi do dijelova anestezirane ko�e. Lezije jako infiltriraju limfociti i divovske i epiteloidne stanice, ali bolest je jenjava tim. Pacijent stekne jaki stanicama posredovani imunosni odgovor i razvije odgo�enu preusjetljivost, koja se mo�e dokazati ko�nim testom s leprominom - ekstraktom sli�nim tuberkulinu iz lepromatoznog tkiva. Tijek lepromatozne lepre je lagan ali progresivan. Prisutan je velik broj organizama u lezijama i retikuloendotelnom sustavu, a imunost je potisnuta.

Hamptonova linija

Tue, 29 Nov 2011 23:38:58 +0000

Hamptonova linija je tanka, radiolucentna linija koja se vidi na "vratu" �elu�anog �ira (ulcera), kada je �eludac napunjen barijevim sulfatom pri postupku jedenja barijske kaše. Znak je edema sluznice.

Areae gastricae smještene pored �ira mogu biti pove�ane zbog edema, te linija predstavlja granicu izme�u barija u krateru �ira od barija u ostatku tijela �eluca. Obru� edematozne sluznice je tada vidljiv.

Hamptonove linije znak su benignog gasti�nog ulcera.

Herringovo tjele�ce

Tue, 08 Nov 2011 14:56:00 +0000

Herringova tjelešca (lat. corpusculum neurosecretorium) ili neurosekretorna tjelešca su strukture koje se nalaze u posterioronoj hipofizi. Predstavljaju završne dijelove aksona hipotalamusa, te se hormoni tih neurona privremeno skladište u njima. Primjer su antidiuretski hormon (ADH) i oksitocin koji se oboje skladište u Herringovim tjelešcima, ali ne istovremeno u istom tjelešcu.

Svako Herringovo tjelešce tako�er sadr�i ATP i neurofizin. Neurofizini su vezni proteini, a postoje dva tipa: neurofizin I koji ve�e oksitocin, i neurofizin II koji ve�e ADH.

Ovu anatomsku strukturu prvi je opisao Percy Theodore Herring 1908. godine.

Hornerov sindrom

Wed, 31 Aug 2011 19:59:46 +0000

Hornerov sindrom odnosi se na skupinu znakova koji se javljaju kada je ometena simpati�ka inervacija oka. Lezije na bilo kojoj to�ki du� simpati�kog puta mogu rezultirati Hornerovim sindromom. Znakovi koji se nalaze u svih pacijenata, bez obzira na razinu na kojoj je inervacija prekinuta, uklju�uju blagu do umjerenu ptozu zbog denervacije simpati�ki kontroliranog Müllerova miši�a, laganu elevaciju donje vije�e (obrnuta ptoza ili eng. upside-down ptosis) zbog denervacije donje miši�a donje vije�e analognog Müllerovu miši�u gornje vrije�e, te miozu i odgo�enu dilaciju, gdje je proširenje zjenice nakon psihosenzornog stimulusa sporije u zahva�enoj zjenici nego u nezahva�enoj zjenici.

Ovisno o razini lezije, crvenilo i znojenje mo�e se na�i ipsilateralno. Anhidroza zahva�a ipsilateralnu stranu tijela s centralnim ošte�enjem, tj. lezijom neurona prvog reda. Lezije koje zahva�aju neurone drugog reda mogu uzrokovati anhidrozu ipsilateralnog lica. S postganglijskim lezijama koje se javljaju u razini nakon odvajanja vazomotornih ogranaka od simpati�kog lanca, anhidroza je ili odsutna ili ograni�ena na podru�je iznad ipsilateralne obrve. Zjenice reagiraju normalno na svjetlo i normalno se akomodiraju.

Guarnerijeva tjele�ca

Wed, 11 May 2011 17:36:46 +0000

Guarnierijeva tjele�ca ili inkluzije B tipa su stani�ne inkluzije u citoplazmama epitelnih stanica zara�enih poksvirusima (velike boginje, vaccinia). U stanicama obojanima eozinom, izgledaju kao roze grudice u citoplazmi. Odsutnost Guarnierijevih tjele�aca ne mo�e se uzeti kao kriterij za eliminaciju sumnje na velike boginje. Inkluzije B tipa su mjesta viralne replikacije i mo�e ih se prona�i u svim stanicama inficiranima poksvirusima, dok inkluzije A tipa, jako eozinofilne, mo�emo na�i u infekcijama samo odre�enim poksvirusima.

Homanov znak

Wed, 11 May 2011 08:17:28 +0000

Homanov znak je znak duboke venske tromboze, gdje pozitivan znak predstavlja bol u listu ili poplitealnoj regiji kada ispitiva� naglo napravi dorzifleksiju pacijentova stopala u gle�nju, dok je koljeno u fleksiji od 90 stupnjeva. �esto se upotrebljava jer je jednostavan, no nije jako pouzdan i mo�e biti pozitivan i u ljudi bez duboke venske tromboze.

Kada ve� tra�ite znake duboke venske tromboze, pogledajte i Louvelov znak.

Hutchinsonova trijada

Tue, 03 May 2011 17:54:12 +0000

Hutchinsonova triada je �esta prezentacija kongenitalno ste�enog sifilisa, i sastoji se od triju fenomena: intestinalnog keratitisa, Hutchinsonovih zubi i gluho�e (osmog �ivca).

Hutchinsonovi zubi

Tue, 03 May 2011 17:53:04 +0000

Hutchinsonovi zubi (poznati i kao Hutchinsonovi sjekuti�i, Hutchinsonov znak ili Hutchinson-Boeck zubi) su znak kongenitalno ste�enog sifilisa. Djeca s kongenitalnim sifilisom imaju manje zube, sa �irim prostorima me�u zubima, te �vori�e na griznim povr�inama.

Imenovane su prema engleskom kirurgu i patologu Sir Jonathanu Hutchinsonu, koji ih je prvi opisao.

Hutchinsonovi zubi dio su Hutchinsonove triade.

Howell-Jollyjevo tjele�ce

Thu, 13 Jan 2011 08:52:14 +0000

Howell-Jollyjeva tjele�ca su tip histopatolo�kih eritrocitnih inkluzija, u obliku sfernih granula veli�ine 1-2 mikrometra, i rezultat su ostataka DNA u cirkuliraju�im eritrocitima. Tijekom sazrijevanja u ko�tanoj sr�i eritrociti normalno gube jezgru, ali mali dijelovi DNA mogu ostati. Mogu se vidjeti kao bazofilna (ljubi�asta) to�ka u ina�e eozinofilnom (rozom) eritrocitu na H&E bojenju.

Normalno se ove strukture otklanjaju u slezeni dok eritrociti kru�e, ali �e biti prisutni u pacijenata sa funkcionalnom hiposplenijom ili asplenijom, �iju su naj�e��i uzroci otklanjanje slezene nakon traume, te autosplenektomija uzrokovana srpastom anemijom.

Howell-Jollyjevo tjele�ce obilje�eno je strelicom na sljede�oj slici.

Ako ste zainteresirani za ovaj tip inkluzija eritrocita, mo�da �elite baciti oko i na Pappenheimerova tjele�ca, Cabotove prstenove i Heinzova tjele�ca.

Gilbertov sindrom; Gilbertova bolest

Fri, 31 Dec 2010 11:18:06 +0000

Gilbertov sindrom je autosomno recesivno naslje�ivana bolest karakterizirana povremenom �uticom u odsutnosti hemolize ili zbog neke druge jetrene bolesti. Naj�e��i je nasljedni uzrok povi�enog bilirubina i nalazi se u oko 5% populacije (iako neki tvrde i oko 10%). Najva�nija karakteristika je povi�en nekonjungirani bilirubin, u blagom obliku, tj. manje od 6 mg/dL, a ve�ina pacijenata ipak ima razinu ni�u od 3 mg/dL. Treba uzeti u obzir da razine variraju �ak i dnevno, te koncentracija bilirubina mo�e povremeno biti normalna i u tre�ine pacijenata.

Gilbertov sindrom mogu pogor�avati dehidracija, post, menstrualni ciklus ili npr. stres, poput druge bolesti ili naporne fizi�ke aktivnosti. Pacijenti prijavljuju blagu abdominalnu nelagodu ili simptome op�eg umora, za koje se ne mo�e na�i razlog. Epizode se rje�avaju spontano i lije�enje nije potrebno.

Nekonjungirana hiperbilirubinemija u Gilbertovom sindromu rezultat je slabe aktivnosti konjungiraju�eg enzimskog sustava bilirubin-uridin difosfat glukuronil transferaze. Bilirubin-UGT odgovoran je za konjungaciju bilirubina u bilirubin monoglukuronide i diglukuronide i lociran je prvenstveno u endoplazmatskom retikulumu hepatocita. Bilirubin-UGT je jedan od nekoliko izoformi UGT enzima odgovornih za konjungaciju �irokog spektra supstrata koji uklju�uju karcinogene, lijekove, hormone i neurotransmitere. Nije poznato je li pri Gilbertovoj bolesti dolazi do smanjenog broja enzimskih molekula ili postoji kvalitativni enzimski defekt.

Augustine Gilbert i Piere Lereboullet prvi su opisali Gilbertov sindrom 1901. godine.

Hamazaki-Wesenbergova tjele�ca

Thu, 09 Dec 2010 05:11:24 +0000

Hamazaki-Wesenberg tjele�ca (ponekad nazvana �uto-sme�a tjele�ca, �uta tjele�ca, "Hamazaki corpuscles") su strukture nepoznate va�nosti koje se periodi�no zabilje�e u sinusima limfnih �vorova na raznim anatomskim lokacijama i pri brojnim medicinskim stanjima, uklju�uju�i apendicitis, cirozu, limfoidne tumore, rak debelog crijeva i brojne druge, te najpoznatije pri sarkoidozi.

Prvi ih je opisao Hamazaki 1938. godine u mezenteri�nim limfnim �vorovima, a kasnije zabilje�io i Menne 1952. godine u 70% mezenteri�nih limfnih �vorova otklonjenih tijekom apendektomija, �to je potaklo interes u ove fomacije, kada je i predlo�eno da su tjele�ca specifi�na za sarkoidozu.

Kasnija su istra�ivanja pokazala da Hamazaki-Wesenberg tjele�ca nisu prevalentnija u sarkoidozu nego u drugim stanjima; sli�no, teorije koje predla�u mikobakterijsku etiologiju su odba�ene na sli�an na�in.

Dok precizna etiologija ovog fenomena ostaje nepoznata, zamjena ovih struktura za pigmentirane fungalne organizme, osobito u slu�ajevima kada su pacijenti imunokompromitirani i prag za infektivnu dijagnozu je nizak, mo�e imati te�ke posljdice. Prepoznavanje Hamazaki-Wesenberg tjele�aca mo�e biti zakomplicirano varijabilnom veli�inom i blisko�om jednog tjele�ca drugom, �to mo�e opona�ati gljivice, skupa s pozitivnim bojenjima koja se �esto koriste za gljivice. Stoga je potrebno napraviti bojenja druge vrste kako bi se diferencijacija napravila.

Hisov snop

Wed, 08 Dec 2010 01:39:21 +0000

Hisov snop, poznat i pod nazivom atrioventrukularni snop, je skupina sr�anih mi�i�nih stanica specijaliziranih za provo�enje elektri�nih impulsa iz AV �vora (smje�tenog izme�u atrija i ventrikula) do fascikularnih ogranaka, koje se onda ve�u na Purkinjeova vlakna i provode impuls u ventrikule. Tako nastaje ritmi�na kontrakcija sr�anog mi�i�a.

Griesingerov znak

Mon, 29 Nov 2010 14:02:28 +0000

Pacijenti koji razviju trombozu sigmoidnog sinusa mogu prezentirati edematoznu oteklinu iza mastoidnog nastavka, na mjestu izviranja mastoidne emisarne vene (mastoidna emisarna vena te�e kroz mastoidni foramen i povezuje transverzalni sinus s posteriornom aurikularnom ili ocipitalnom venom ). Taj znak naziva se Griesingerovim znakom. Rezultat je tromboze same emisarne vene kako se tromb �iri lateralno.

Hutchinsonova zjenica

Tue, 23 Nov 2010 17:54:30 +0000

Hutchinsonova zjenica je klini�ki znak jednostrano pro�irene zjenice bez reakcije su�enja na svjetlost, naj�e��e zbog transtentorijalne hernijacije temporalnog re�nja zbog epiduralnog hematoma ili intrakranijalne mase (tumora) i posljedi�ne kompresije n. oculomotoriusa.

Znak je imenovan prema Sir Jonathanu Hutchinsonu, engleskom kirurgu, oftalmologu, dermatologu, venerologu i patologu.

Hallerov trono�ac (tripus Halleri)

Tue, 23 Nov 2010 11:23:26 +0000

Tripus Halleri stari je naziv za truncus celiacus, visceralni ogranak abdominalne aorte koji se odvaja s njene prednje strane neposredno nakon prolaska kroz o�it (razina kralje�ka Th12).

Truncus celiacus kratkog je tijeka i brzo se podijeli na a. gastica sinistra, a. hepatica communis i a. lienalis. Ovi ogranci zajedno opskrbljuju dio probavnog sustava koji se razvija iz embrionalnog prednjeg crijeva, a to su: �eludac, proksimalni dio dvanaesnika, jetru, slezenu i gu�tera�u (osim manjeg dijela glave, koji se opskrbljuje iz ogranaka a. mesenterica superior).

Naziv je dan po �vicarskom znanstveniku, lije�niku i botani�aru Albrechtu von Halleru iz 18. stolje�a.

Gennarijeva pruga (stria Gennari)

Mon, 22 Nov 2010 17:52:35 +0000

Anatomski pojam koji ozna�ava tanku prugu bijele tvari u mo�danoj kori primarne vidne areje (V1, Brodmannovo polje 17). Vidljiva je na presjecima koji okomito sijeku koru. Radi se o sublamini 4B, a sastavljena je od mijeliniziranih asocijacijskih vlakna usmjerenih prema drugim vidnim poljima mo�dane kore (npr V2, MT - middle temporal area).

Detaljnije obja�njenje:

Glavni vidni put uklju�uje vlakna ganglijskih stanica iz retine koja zavr�avaju u nucleus geniculatus lateralis (thalamus). Neuroni NGL svoje projekcije �alju u primarnu vidnu koru.
Kao i drugi dijelovi neokorteksa, V1 se sastoji od 6 slojeva, no sloj 4 dodatno je podijeljen (4A, 4B, 4Ca i 4Cb). Lamine 2, 3, 4Ca i 4Cb primaju zavr�etke aksona iz NGL. Neuroni raznih slojeva ove regije me�usobno komuniciraju i time obavljaju osnovnu analizu vizualne informacije. Za daljnju obradu signali se proslije�uju u druga vidna polja preko lamina 2, 3 i sublamine 4B.
[indent]
Konkretno, 4B proslije�uje signale prema parijetalnom re�nju, �ine�i va�nu kariku u "dorzalnom" putu obrade vidnih informacija - onom koji je zadu�en za analizu prostornih informacija (M sustav).

[/indent]Drugi va�ni put obrade vidnih podra�aja nalazi se u temporalnom re�nju, a zadu�en je za prepoznavanje sadr�aja slike. Gennarijeva pruga za njega nema direktno zna�enje.

Prugu je u svojim studentskim danima otkrio, kasnije i opisao talijanski lije�nik Francesco Gennari u 18. stolje�u. Zbog nje se primarna vidna kora ponekad naziva i cortex striatum.

Gaucherova bolest

Mon, 22 Nov 2010 16:25:32 +0000

Gaucherova bolest je autosomno recesivno nasljedna bolest u kojoj dolazi do nakupljanja glukocerebrozida u stanicama mononuklearnoga fagocitnog sustava i stvaranja tzv. Gaucherovih stanica. Te su stanice zapravo makrofagi krcati lipidima, a nalaze se u crvenoj pulpi slezene, sinusoidama jetre, limfnim �vorovima, plu�ima i u ko�tanoj sr�i. Gaucherove stanice imaju svijetlu citoplazmu i ekscentri�no postavljenu jezgru, a zbog nakupljanja pro�irenih lizosoma poprimaju patognomoni�an izgled poznat kao "zgu�vani svileni papir". Postoje tri autosomno recesivna tipa ovog stanja, a zajedni�ko im je obilje�je manjak aktivnosti glukocerebrozidaze. Tip I Gaucherove bolesti �ini oko 99% slu�ajeva ove bolesti, a obilje�ena je splenomegalijom, dok sredi�nji �iv�ani sustav nije zahva�en. Slezena je �esto izrazito pove�ana i ispunjava �itav trbuh. Nadomje�tanje ko�tane sr�i i kortikalna o�te�enja omogu stvoriti rentgenski vidljive skeletne promjene, te uzrokovati smanjenje broja krvnih elemenata. Hipersplenizam tako�er pridonosi anemiji i leukopeniji. O�ekivano trajanje �ivota bolesnika s tipom I Gaucherove bolesti je normalno.

Bolest je imenovana prema francuskom lije�niku Philippeu Gaucheru koji je prvi opisao 1882. godine.

Harrisonov usjek; Harrisonov sulcus

Sat, 20 Nov 2010 03:46:59 +0000

Harrisonov usjek ili Harrisonov sulkus je horizontalna linija na donjoj margini toraksa, gdje se dijafragma hvata na rebra. Uzrokuje je uvla�enje rebara koje stvara simetri�ne horizontalne usjeke. Nastanak usjeka prati izbo�enje sternuma i pridru�enih mu rebrenih hrskavica, �to se naziva pectus carinatum ili koko�ja prsa.

Obi�no su rezultat hiperinflacije plu�a s ponavljanim jakim kontrakcijama dijafragme dok je ko�tani toraks jo� uvijek u izmjenjivom, prepubertetnom stanju. Abnormalnost je naj�e��e uzrokovana te�kom i lo�e kontroliranom dje�jom astmom, ali mo�e se pojaviti i sa osteomalacijom i rahitisom.

Na slici je prikazan pectus carinatum, a strelicom je ozna�en Harrisonov usjek.

Glissonova �ahura

Tue, 28 Sep 2010 16:04:15 +0000

Glisonova �ahura (lat. capsula fibrosa vascularis) je kolagena �ahura koja prekriva vanjsku povr�inu jetre, hepati�nu arteriju, zajedni�ki �u�ni vod, portalnu venu te hepati�ni pleksus �ivaca i limfu. Glissonova �ahura prekrivena je jednim slojem mezotelnih stanica.

Imenovana je prema Francisu Glissonu, britanskom lije�niku i anatomu iz 17. stolje�a, poznatom po tekstovima iz anatomije jetre.

Grey Turnerov znak; Turnerov znak

Tue, 31 Aug 2010 23:08:56 +0000

Turnerov znak ili Grey Turnerov znak je znak retroperitonealnog krvarenja, gdje se hemoragi�na teku�ina �iri iz posteriornog pararenalnog prostora na lateralni rub m. quadratusa lumboruma i zatim u subkutano tkivo putem defekata u fasciji trbu�nog zida.

Naj�e��e se pojavljuje prije napada akutnog pankreatitisa, a mo�e ga pratiti Cullenov znak.

Imenovano prema britanskom kirurgu Georegu Greyu Turneru.