M-N - Medicinski eponimi

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:11 +0000

Eponim Monteggia fraktura se napreciznije upotrebljava za dislokaciju proksimalnog radioulnarnog zgloba povezanom s frakturom podlaktice. Ta je ozljeda relativno rijetka i �ini manje od 5% svih fraktura podlaktice. Fraktura ulne je pri tome obi�no klini�ki i radiografski o�ita. Pronalasci s povezanom istovremenom dislokacijom radijalne glave su obi�no suptilni i mogu se lako previditi. Klju� za uspješnu dijagnozu Monteggia frakture je klini�ka sumnja i radiograf cijele podlaktice i lakta. Prikladna procjena prirode ove ozljede na vrijeme je imperativn pri prevenciji trajne disfunkcije ruke.

Ozljeda se zove prema milanskom lije�niku Giovanniu Monteggiai koji je prvi opisao ovu ozljedu 1814. godine kao frakturu proksimalne tre�ine ulne s povezanom anteriornom dislokacijom radijalne glave. Me�utim, ovaj specifi�ni uzorak ozljede odgovoran je za samo 60% Mongeggia fraktura. Više od 150 godina kasnije, 1967. godine, Bado je skovao termin Monteggia lezija i klasificirao ozljedu u sljede�a 4 tipa:

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:10 +0000

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Monteggia prijelom

Thu, 09 Feb 2012 14:01:10 +0000

Tip I - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s anteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip II - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne s posteriornom dislokacijom glave radiusa;
Tip III - fraktura ulnarne metafize s lateralnom dislokacijom glave radiusa;
Tip IV - fraktura proksimalne ili srednje tre�ine ulne i radiusa s anteriornom dislokacijom glave radiusa.

Bado klasifikacija je utemeljena na prepoznavanju �injenice da je apeks frakture usmjeren u istom smjeru kao dislokacija glave radiusa.

Na slici ispod je tip I frakture.

Magillov forceps

Fri, 09 Dec 2011 13:00:53 +0000

Magillov forceps su škaraste hvataljke s kru�nim vrhovima. Dizajnirane su da ne smetaju pogledu pri obavljanju postupaka u larinksu. Obi�no se upotrebljavaju za otklanjanje stranih tijela iz gornjih dišnih puteva, ili za navo�enje nazotrahealne sonde u dušnik, nazogastri�ne u jednjak itd. Magillov dizajn omogu�uje korisniku da upotrebljava laringoskop lijevom rukom dok dr�i forceps desnom rukom, a kut forcepsa omogu�ava smještaj drški forcepsa izvan direktne linije vida.

U praksu je uveden 1920. godine.

Nardijev test

Tue, 29 Nov 2011 23:53:14 +0000

Nardijev test, poznat i kao morfij-neostigmin provokacijski test, je test disfukcije Oddijeva sfinktera (zalistka koji odvaja �u�ni trakt od duodenuma). Koriste se dva lijeka, morfij i neostigmin, koji se daju ljudima sa simptomima disfunkcije sfiniktera, uklju�uju�i desnostranu abdominalnu bol. Ako se bol mo�e reproducirati lijekovima, disfunkcija je vjerojatnija.

Test slabo predvi�a disfunkciju i danas se rijetko koristi. Imenovan je prema Georgeu Nardiju, koji je prvi postupak opisao 1966. godine.

Murphyjev znak

Tue, 29 Nov 2011 18:59:25 +0000

Murphyjev znak se odnosi na manevar koji se izvodi tijekom fizikalnog pregleda kao dio pregleda abdomena, a koristan je u diferencijaciji podrijetla boli u gornjem desnom kvadrantu. Tipi�no je Murphyjev znak pozitivan u kolecistitisu ili koledokolitijazi, ali negativan u pijelonefritisu i ascendentnom kolangitisu.

Izvodi se tako da se pacijenta zamoli da izdahne, a onda se nje�no polo�i dlan izpod kostalnog ruba na desnoj strani, u midklavikularnoj liniji. Pacijenta se tada zamoli da udahne. Tijekom inspiracije, sadr�aj abdomena dijafragma gura prema dolje (kako se plu�a šire). Ako pacijent prestane udisati zrak tijekom spuštanja �u�nog mjehura (kako on do�e u kontakt s prstima ispitiva�a) i napravi bolnu grimasu, znak se smatra pozitivnim. Boli pri tome ne smije biti pri istom zahvatu na lijevoj strani tijela pacijenta.

Murphyjev znak ima visoku senzitivnost, ali mu specifi�nost nije visoka.

Imenovan je prema ameri�kom kirurgu Johnu Benjaminu Murphyju koji je prvi opisao hipersenzitivnost na duboku palpaciju u subkostalnom podru�ju kada pacijent s boleš�u �u�nog mjehura duboko udahne.

Maffuccijev sindrom

Sun, 13 Nov 2011 23:13:20 +0000

Enhodnrom s multiplim angiomima naziva se Maffuccijev sindrom. To je rijetki geneti�kih poreme�aj karakteriziran pove�anjima hrskavice (enhondromima); deformacijama kosti i tamnim, nepravilnim hemangiomima. Nije utvr�en uzorak obiteljskog naslje�ivanja, no Maffuccijev sindrom manifestira se u ranoj �ivotnoj dobi, obi�no oko 4. ili 5. godine, a 25% slu�ajeva je kongenitalno. �ini se da se Maffuccijev sindrom razvija iz mezodermalne displazije u ranoj �ivotnoj dobi. Do sada je utvr�eno oko 160 slu�ajeva Maffuccijeva sindroma.

Maffuccijev sindrom nosi visok rizik od nastanka malignosti.

Prvi ga je opisao Maffucci 1881. godine nakon što je 40-ogodišnja �ena umrla od komplikacija nakon amputacije ruke. �ena je imala �esta i teška krvaranje iz vaskularnih tumora zbog kojih je primljena u bolnicu. Amputacija je obavljena zbog teških krvarenja.

Srodan sindrom je Ollierova bolest karakteristi�na enhondromima ali ne i hemaingiomima i s ni�im rizikom nastanka malignih bolesti.

Michaelis-Gutmannova tjele�ca

Wed, 28 Sep 2011 18:12:29 +0000

Michaelis-Gutmannova tjelešca su patognomoni�ni nalaz pri malakoplakiji, upalnoj bolesti koja zahva�a naj�eš�e genitourinarni trakt, no mo�e zahvatiti i druge organe. To su 2-10 mikrometara u promjeru, koncentri�no slojevita bazofilna tjelešca za koje se vjeruje da predstavljaju ostatke fagosoma mineraliziranih depozitima �eljeza i kalcija.

Vjeruje se da pri malakoplakiji postoji ste�eni defekt funkcije makrofaga koji uzrokuje nedostatnu baktericidnu aktivnost. Veliki makrofazi prisutni su na mjestu infekcije (i nazivaju se von Hansemannove stanice), u njima se nalaze brojni sekundarni lizosomi koji sadr�e djelomi�no probavljene mikroorganizme. Fuzija i kalcifikacija ovih lizosoma rezultira stvaranjem intracitoplazmatskih tjelešaca koje nazivamo Michaelis-Gutmannova tjelešca.

Na slici ispod, Michaelis-Gutmannova tjelešca obilje�ena su strelicom.

Milroyeva bolest

Mon, 22 Aug 2011 14:11:11 +0000

Milroyeva bolest ili uro�eni limfedem je oblik primarnog limfedema prisutan pri ro�enju i povezan s autosomno dominantnim genom. Druga dva oblika primarnog limfedema su lymphedema praecox ili Meigeova bolest (pojavljuje se nakon ro�enja, ali prije 35 godine) i lymphedema tarda (manifestira se u osoba starijih od 35 godina). Od osoba s primarnim limfedemom otprilike 10% osoba ima Milroyevu bolest, 80% ima Meigeovu bolest, a 10% lymphedema tarda.

Limfedem je karakteriziran hipoplazijom, dilatacijom i su�enjem limfati�nih struktura. Nemogu�nost normalnog odtoka limfe vodi do akumulacije proteina u izvanstani�noj teku�ini. Stimuliraju se fibroblasti i edemi postaju organizirani i netjestasti. Opstrukcija normalnog odtoka limfe predisponira rekurentnim infekcijama stafilokokima i streptokokima, koje pak uzrokuju daljnje uništavanje limfati�nih struktura i uzrokuju produ�ene epizode limfedema.

Incidencija primarnog limfedema je otprilike 1 u 10 000.

Mallampati klasifikacija

Fri, 29 Jul 2011 17:33:09 +0000

Mallampatijeva klasifikacija ili rezultat se upotrebljava za procjenu te�ine intubacije, a procjenjuje se gledaju�i anatomiju usne šupljine, odnosno, vidljivosti uvule, tonzila i mekog nepca. Visoki Mallampatijev rezultat (razred 4) povezan je s te�om intubacijom i višom incidencijom apneje. U principu, Mallampati klasifikacija je gruba procjena veli�ine jezika u odnosu na veli�inu usne šupljine. Pri tome je:

Razred I - Puna vidljivost tonzila, uvule i mekog nepca;
Razred II - Vidljivost tvrdog i mekog nepca, te gornjeg dijela tonzila i uvule;
Razred III - Vidljivi meko i tvrdo nepce te baza uvule;
Razred IV - Vidljivo samo tvrdo nepce.

Procjenjivanje Mallampati rezultata se idealno izvodi kada pacijent sjedi s otvorenim ustima i ispla�enim jezikom, bez fonacije.

Meniereova bolest

Tue, 28 Jun 2011 21:56:26 +0000

Meniereova bolest, poznata i kao idiopatski endolimfati�ni hidrops, je poreme�aj unutra�njeg uha koji rezultira klini�kom triadom vertiga, tinitusa i gubitka sluha. Bolest je intermitentna i progresivna, a zna�ajan broj slu�ajeva ima spontanu rezoluciju.

Oko etiologije bolesti postoje odre�ene kontroverze - vjeruje se da je mehanizam nastanka bolesti distorzija membranoznog lambirinta zbog pretjeranog nakupljanja endolimfe. Endolimfu proizvodi prvenstveno stria vascularis u pu�nici. Ako postoji opstrukcija protoka endolimfe, javlja se endolimfati�ni hidrops. Me�utim, pitanje je je li endolimfati�ni hidrops uzrok ili samo obilje�je bolesti.

U�estalost bolesti varira; tako je u SAD-u prijavljeno oko 15 slu�ajeva na 100 000 stanovnika, dok je u Ujedinjenom Kraljevstvu brojka oko 157 na 100 000. Ta razlika se vjerojatno ne javlja zbog razli�ite zemljopisne distribucije bolesti, nego zbog pristranosti u bilje�enju slu�ajeva. Bilateralna bolest javlja se u oko 10% slu�ajeva, me�utim, s progresijom bolesti, bilateralno se mo�e pojaviti u oko 40% slu�ajeva.

Bolest se prezentira kao rekurentni, spontani epizodni vertigo, gubitak sluha, auralna puno�a i tinitus. Ili tinitus ili auralna puno�a (ili oboje) moraju biti prisutni kako bi se postavila dijagnoza.

Vertigo je subjektivni osje�aj kretanja dok osoba miruje. Bar se dvije epizode vertiga od najmanje 20 minuta moraju pojaviti kako bi se postavila dijagnoza. Pri tome je uvijek prisutan horizontalni ili rotacijski nistagmus. Simptome obi�no prati mu�nina, povra�anje i anksioznost.

Gubitak sluha mora se dokumentirati audiometrijski u zahva�enom uhu bar jednom tijekom bolesti. Gubitak sluha prvo zahva�a ni�e frekvencije, a mogu postojati flaktuacije u gubitku sluha.

Tinitus �esto nije pulsatilan i mo�e se opisati kao zvi�danje. Mo�e biti kontinuiran ili intermitentan.

Kod manje od tre�ine pacijenata prezentira se cijela trijada u po�etku. Vertigo je naj�e��a inicijalna komponenta, a ostale komponente pojavljuju se nakon odgode od nekoliko mjeseci do nekoliko godina.

McBurneyeva to�ka

Tue, 23 Nov 2010 16:59:08 +0000

McBurneyeva to�ka je klini�ki naziv za zami�ljenu to�ku na abdominalnom zidu smje�tenu na tre�ini udaljenosti od anteriorne superiorne spinae illiacae do pupka. Ta to�ka grubo odgovara projekciji naj�e��e lokacije baze apendiksa na abdominalnni zid, kako se u klinici to �esto smatra.

Ipak, u studiji koja je CT-om testirala poziciju baze apendiksa utrv�eno je da je baza apendiksa bila smje�tena na McBurneyevoj to�ki u samo 4% pacijenata. Kod 36% pacijenata, baza je bila unutar 3 cm od McBurneyeve to�ke; u 28% slu�ajeva 3-5 cm od McBurneyeve to�ke, i u 36% pacijenata baza apendiksa bila je vi�e od 5 cm udaljena od te to�ke.

Na slici je brojem 1 ozna�ena McBurneyeva to�ka.

Nelsonov sindrom

Tue, 23 Nov 2010 09:08:15 +0000

Nelsonov sindrom je spektar simptoma i znakova koji se pojavljuju zbog makroadenoma hipofize koji lu�i ACTH, nakon terapeutske bilateralne adrenalektomije (obi�no zbog Cushingova sindroma). Spektar klini�ki zamjetljivih osobina odnosi se na lokalne u�inke tumora na okolne strukture, sekundarni gubitak drugih pituitarnih hormona i u �inke visokih serumskih koncentracija ACTH-a na ko�u.

Ve�ina adenomatoznih kortikotropa zadr�e svoju mogu�nost odgovora na CRH (hormon koji stimulira kortikotropin, ili corticotropin-releasing hormone). Nakon bilateralne adrenalektomije i normalizacije razine kortizola koji je suprimirao hipotalami�ku proizvodnju CRH, pojavi se pove�anje razina CRH, koji onda ima trofi�ni efekt na tumor, stimuliraju�i njegov rast.

Simptomi koji se javljaju uklju�uju potamnjenje ko�e i pove�anu pigmentaciju made�a zbog pove�ane razine melanotrofnih peptida, te zbog lokalno invazivnih i agresivnih tumora koji lu�e ACTH, lokalna kompresija mo�e uzrokovati gubitak vida, zatajenje hipofize i glavobolje.

Prvi slu�aj opisao je Nelson 1958. godine.

Malloryev hijalin

Mon, 22 Nov 2010 15:20:27 +0000

Malloryev hijalin su eozinofilne citoplazmatske inkluzije u hepatocitima koje se javljaju pri o�te�enjima jetre. Radi se o agregatima abnormalnih citokeratina koji su vezali ubikvitin te time postali ozna�eni za degradaciju u proteasomu. Vjerojatno zbog o�te�enja na stanicama, degradacija se ne doga�a pa se citokeratini nakupljaju.
Malloryev hijalin sre�e se naj�e��e pri alkoholnim o�te�enjima jetre, ali mo�e se na�i i u drugim bolestima (nealkoholni steatohepatitis, Wilsonova bolest, primarna bilijarna ciroza).

Muehrckeove linije; Muehrckeovi nokti

Fri, 19 Nov 2010 07:56:08 +0000

Muehrckeove linije ili leukonychia striata su parne, bijele, transverzalne linije na noktima koje se naj�e��e pojavljuju sa hipoalbuminemijom, iako se pojavljuju i sa mnogim drugim etiologijama, primjerice, pelagrom, Hodgkinovom bolesti, zatajenjem bubrega ili pri srpastoj anemiji. Pojava Muerhckeovih linija obi�no korelira sa razinom serumskog albumina ispod 2.2 g/100mL, stoga se pretpostavlja da najvjerojatnije nastaju zbog kroni�ne nutricijske deficijencije albumina.

Ne smije ih se zamijeniti s Beauovim linijama.

Marshallova kosa vena

Wed, 06 Oct 2010 19:42:49 +0000

Marshallova kosa vena (lat. vena obliqua atrii sinistri) je mala krvna �ila koja koso silazi niz stra�nju stijenku lijevo atrija i ulijeva se u koronarni sinus. Iznad silazi sa ligamenta lijeve vene cave (lig. venae cavae sinistrae, tako�er nazvan po Marshallu), te te dvije strukture zajedno �ine ostatak lijevog Cuvierianovog voda.

Minamata bolest

Tue, 28 Sep 2010 15:01:46 +0000

Minamata bolest (ponekad Chisso-Minamata bolest) je neurolo�ki sindrom uzrokovan te�kim trovanjem �ivom. �iva se pojavljuje u tri oblika: elementarna �iva, neorganske soli i organski sastojci. Mo�da je najsmrtonosniji oblik �ive metil-�iva. Samo 2-10% �ive se apsorbira u crijevima, a pojedena elementarna �iva se uop�e ne apsorbira, no apsorbira se 90% metil-�ive.

Organski �ivini sastojci, osobito metil-�iva, koncentrirani su u hranidbenom lancu, naj�e��e u ribi iz zaga�enih voda. Industrijsko zaga�enje �ivom obi�no je u anorganskom obliku, ali vodena vegetacija i organizmi konvertiraju je u metil-�ivu. Riblji proteini ve�u vi�e od 90% uzete metil-�ive, i to tako �vrsto da je ni najbolja termi�ka obrada ne mo�e otkliniti.

Trovanje metil-�ivom, poznto kao Minamata bolest, jedan je od najsmrtonosnijih oblika izlaganja �ivi. Bolest je imenovana prema Minamata zaljevu u Japanu gdje je riba sadr�avala visoke koncentracije metil-�ive zbog zaga�enja iz obli�nje tvornice. Lokalno stanovni�tvo koje je jelo ribu po�elo je pokazivati znakove neurolo�ke �tete kao �to je gubitak vida, gubitak osjeta u ekstremitetima, gubitak sluha i ataksiju. Djeca izlagana metil-�ivi in utero najte�e su zahva�eni. Metil-�iva se tako�er nalazi u mlijeku majki, tako da se izlaganje nastavljalo i nakon ro�enja.

Nakon apsorpcije metil-�ive u krvotog, ona se ve�e za mnoge sulfidrilne grupe, tako da toksi�nost zahva�a multiple organske sustave. Zahva�eni su mnogi strukturni proteini, memebrane i enzimi. Najrazorniji u�inak je na sredi�nji �iv�ani sustav, gdje dolazi do psihijatrijskih smetnji, atakcije, gubitka vida i sluha te nueropatije. Metil-�iva je lipofilna i prelazi krvnomo�danu i placentofetalnu barijeru. Neurolo�ka �teta u obliku difuzne i ra�irene neuronalne atrofije najte�a je u pacijenata izlo�enih in utero.

Nekroza proksimalnih tubula �esti je direktni bubre�ni toksi�ni u�inak. Neobja�njive bubre�ne abnormalnosti sa neuropsihijatrijskim poreme�ajima trebale bi upu�ivati lije�nike na dijagnozu Minamata bolesti ili drugih oblika trovanja �ivom.

Negrijevo tjele�ce

Thu, 02 Sep 2010 16:05:13 +0000

Negrijeva tjele�ca su eozinofilne, ovalne, zrnate citoplazmatske inkluzije neurona u pacijenata s bjesno�om (rabijes). Naj�e��e se nalaze u piramidalnim neuronima hipokampusa i Purkyneovim stanicama maloga mozga, ali se mogu prona�i i u stanicama medule i raznih ganglija, te u neuronima koji inerviraju �lijezde slinovnice i druge organe. Histolo�ko bojenje Negrijevih tjele�aca nije osjetljivo ni specifi�no kao drugi testovi za bjesno�u.

Prvi ih je opisao dr. Adelchi Negri 1903. i od tada se smatraju patognomomi�nim nalazom u rabijesu.

Nisslovo tjele�ce

Thu, 02 Sep 2010 15:34:13 +0000

Nisslova tjele�ca su agregati grubog endoplazmatskog retikuluma u neuronima. S obzirom na to ga grubi endoplazmatski retikul ima ribosome, koji ve�u RNA i mjesto su sinteze proteina, Nissleova tjele�ca mogu se demonstirati metodom selektivnog bojenja koje nazivamo Nisslovo bojenje, gdje se upotrebljava anilinska boja za vezanje ekstranuklearnih RNA granula. Nisslova tjele�ca se mijenjaju pri razli�itim fiziolo�kim stanjima, a u nekim patolo�kim stanjima mogu i nestati (karioliza).

Megendiev otvor

Wed, 25 Aug 2010 12:58:30 +0000

Magendiev otvor (aperatura mediana ventriculi quarti) je medijalni otvor �etvrtog ventrikula koji drenira cerebrospinalnu teku�inu u cisternu magnu.