Q-R - Medicinski eponimi

Reynoldsov broj

Wed, 08 Feb 2012 15:39:08 +0000

Reynoldsov broj je mjera tendencije turbulentnog toka krvi. Kada brzina protoka krvi kroz kvnu �ilu postane prevelika, te kad krv prolazi pored neke opstrukcije u �ili, primjerice, naglo skre�e ili prelazi preko grube površine, njen tok mo�e postati turbulentan. Turbulentno protok zna�i da krv "presije�e" put preko širine krvne, tvore�i krvnu struju poput vrtloga. Sli�no je vrtlozima koje �esto vidimo na brzacima gdje postoji mjesto opstrukcije.

Kada je vrtlo�ni protok prisutan, pove�an je otpor protoku krvi u odnosu na normalan protok.

Tendencija za nastanak turbulentnog protoka u direktnoj je proporciji s brzinom protoka krvi, promjerom kvne �ile i gusto�om krvi, a inverzno je proporcionalna viskoznosti krvi, u skladu sa sljede�om jednad�bom:

gdje je "Re" Reynoldsov broj, "v" je prosje�na brzina protoka krvi (u centimetrima u sekundi), "d" je promjer krvne �ile (u centimetrima), "r" je gusto�a, a "h" je viskoznost.

Kada se Reynoldsov broj podigne iznad 200 do 400, pojavit �e se turbulentni tok u nekim ograncima krvnih �ila, no nestajat �e na glatkim dijelovima krvne �ile. No kada se Reynoldsov broj podigne do otprilike 2000, turbulentni tok �e se pojaviti i du� glatkih dijelova krvnih �ila.

Reynoldsov broj u krvo�ilnom sustavu i u normalnim se uvjetima di�e do 200 do 400 u velikim arterijama, stoga u njihovim ograncima gotovo uvijek postoji turbulentni tok. U proksimalnim dijelovima aorte i pulmonalne arterije, Reynoldsov broj se mo�e podi�i do nekoliko tisu�a tijekom brze faze ejekcije ventrikula.

Quinckeov puls

Sat, 04 Feb 2012 15:15:35 +0000

Quinckeov puls je klini�ki znak gdje se punjenje i pra�njenje kapilarnog sustava mo�e vidjeti na bazi nokta pri proširenju raspona izme�u sistoli�kog i dijastoli�kog tlaka. Mo�e se osjetiti laganim pritiskom na distalni dio nokta.

Normalni raspon izme�u sistoli�kog i dijastoli�kog tlaka je izme�u 30 i 40 mmHg. Stanja koja mogu proširiti taj raspon su brojna, uklju�uju fizi�ki napor, anksioznost, tireotoksikozu, bol i hipertenziju.

Aortalna insuficijencija proširuje raspon tlaka pove�avaju�i sistoli�ki talk dok simultano sni�ava dijastoli�ki talk, pri �emu raspon mo�e narasti na više od 140 mmHg. Stoga taj raspon mo�e uzrokovati Quinckeov puls, ali i mnoge druge znakove, poput Demuseovog znaka, Mayerovog znaka, Corriganovog pulsa, Traubeovog znaka i Duroziezovog znaka.

Ringerova otopina

Tue, 10 Jan 2012 22:15:47 +0000

Ringerova otopina je otopina izotoni�na s krvlju i namijenjena je intravenskoj administraciji i �esto se koristi za nadoknadu teku�ine nakon gubitka krvi zbog traume, operacije ili opeklina. �esto se naziva i laktatirana Ringerova otopina ili Ringerov laktat.

Jedna litra Ringerove otopine sadr�i 130 mmol/L natrijevih iona, 109 mmol/L kloridnih iona, 28 mmol/L laktata, 4mmol/L kalijevih iona i 1.5 mmol/L kalcijevih iona.

Reidelov re�anj

Tue, 29 Nov 2011 18:47:04 +0000

Riedelov re�anj je djeli�, odnosno, jezi�asta projekcija jetrenog tkiva sa anteriornog ruba desnog jetrenog re�nja, a �eš�e se vi�a u �ena. Smatra se ili sesilnim akcesornim re�nji�em ili normalnom anatomskom varijacijom. Riedelov re�anj varira veli�inom i oblikom i mo�e se širiti u desnu fossau illiacu. Riedelov re�anj mo�e ponekad biti pri�vrš�en za jetru širokim sulkusom, te se mo�e dogoditi torzija, no u ve�ini slu�ajeva Riedelov re�anj nema nikakvu klini�ku va�nost i mo�e se pogrešno dijagnosticirati kao hepatomegalija.

Na snimkama abdomena prikazuje se kao prema dolje usmjerena jezi�asta struktura koja se širi od donje granice desnog jetrenog re�nja, te potiskuje zrak u ascendentnom kolonu u medijalnom smjeru. Na ultrazvuku se mo�e vizualizirati u sagitalnoj ravnini kao struktura istog uzorka odjeka kao jetra, a projicira se od inferiorne granice jetre ispred desnog bubrega.

Russellova tjele�ca

Mon, 23 May 2011 09:49:05 +0000

Russellova tjele�ca su velike eozinofilne inkluzije koje sadr�e imunoglobuline, a obi�no se nalaze u plazmatskim stanicama koje pretjerano sintetiziraju imunoglobuline. Endoplazmatski retikulum se pri tome jako pro�iri, �to stvara velike homogene inkluzije. Mogu se na�i pri, primjerice, multiplom mijelomu.

Reyeov sindrom ; Reyev sindrom

Mon, 16 May 2011 16:08:09 +0000

Reyeov sindrom karakteriziran je akutnom neupalnom encefalopatijom i zatajenjem jetre, nepoznate etiologije, a pojavljuje se tipi�no nakon virusne bolesti - osobito infekcija gornjih di�nih puteva, i vjerojatno je povezan s uporabom aspirina tijekom virusne bolesti.

Patogeneza nije jasna, no vjerojatno se radi o disfunkciji mitohondrija koja inhibira oksidativnu fosforilaciju i beta oksidaciju masnih kiselina kod osjetljivog doma�ina zara�enog virusom. Disfunkciji mitohondrija uzrok mogu biti mitohondrijski toksini, naj�e��e salicilati (Aspirin, 80% slu�ajeva). Histolo�ke promjene uklju�uju citoplazmatsku masnu vakuolizaciju hepatocita i edem astrocita, te gubitak neurona, kao i edem i masnu degeneraciju proksimalnih lobula bubrega. Sve stanice imaju pleomorfne, nate�ene mitohondrije te je njihov broj smanjem, skupa s deplecijom glikogena (hipoglikemija!) i minimalnom upalom tkiva. Disfunkcija jetrenih mitohondrija rezultira hiperamonemijom koja vjerojatno uzrokuje edem astrocita, �to rezultira cerebralnim edemom i pove�anim intrakranijalnim tlakom.

Reyeov sindrom nije �est, u SAD-u se pojavljivalo oko 500 slu�ajeva godi�nje, no prestankom uporabe aspirina kod djece s viralnim oboljenjima broj je smanjen na zanemarivu razinu.

Ranvierov �vor

Mon, 03 Jan 2011 10:24:30 +0000

Ranvierovi �vori�i su �upljine ili razmaci (otprilike 1 mikrometar du�ine) koje nastaju izme�u mijelinskih ovojnica koje stvaraju razli�ite Schwannove stanice. Na Ranvierovim �vorovima membrana aksona nije omotana mijelinom, odnosno, nije izolirana - stoga nije sposobna stvarati elektri�nu aktivnost. Tok iona preko membrane aksona doga�a se samo na Ranvierovim �vorovima, stoga akcijski potencijal prakti�ki ska�e du� aksona od �vora do �vora, �to omogu�uje isklju�ivi smje�taj naponskih ionskih kanala u �vorovima.

Mijelinske ovojnice duga�kih �ivaca otkrio je Rudolf Virchow 1854. godine, a francuski patolog i anatom Louis-Antoine Ranvier kasnije je otkrio �vori�e (ili �upljine) u mijelinskoj ovojnici koje danas nose njegovo ime.

Rokitansky nodul; Protuberantia Rokitansky

Thu, 02 Dec 2010 12:03:43 +0000

Protuberantia Rokitansky, ili Rokitanskyjev nodul je polipoidna masa koja se ponekad javlja u zrelom tipu teratoma (novotvorine spolnih stanica jajnika), gdje se u lumenu ciste teratoma, oblo�ena obi�no ko�om sa dlakama i masnim tkivom, mo�e prona�i ova polipoidna struktura koja mo�e sadr�avati osim spomenutih ko�nih struktura i zube te hrskavi�no i ko�tano tkivo.

Karl von Rokitansky ro�en je 1804. godine u dana�njoj �e�koj, a studirao u Pragu i Be�u. Nikada se nije bavio klini�kom medicinom, oti�ao je direktno u patologiju i postao jedan od najpoznatijih patologa svih vremena. Nakon umirovljenja, kru�ile su pri�e da je obavio 59,786 obdukcija, no stvarna je brojka vjerojatno negdje oko 30,000. Direktno ili indirektno je imao prste u oko 100,000 obdukcija. Bar 11 eponima je imenovano prema njemu.

Rovsingov znak

Wed, 24 Nov 2010 15:43:59 +0000

Rovsingov znak je klini�ki znak apendicitisa (upale crvuljka). Ako palpacija donjeg lijevog kvadranta rezultira ve�om boli u donjem desnom kvadrantu, ka�emo da pacijent ima pozitivan Rovsingov znak i vjerojatno ima apendicitis.

1907. godine, danski kirurg i profesor Thorkild Rovsing prvi je opisao ovaj znak. Njegovim rije�ima: "Lijeva se ruka stavi preko zdravog kolona u lijevoj ilija�noj fossai, dok desna ruka primjenjuje pritisak na nju u anti-peristalti�kom smjeru; s obzirom na to da je ileocekalni zalistak funkcionalan, bol se stvara u desnoj ilija�noj fossi kada postoji upala apendiksa i cekuma. S obzirom na to da postoji mi�i�na rigidnost u desnoj ilija�noj fosi i stoga je to�na palpacija nemogu�a, ovo predstavlja pokazatelj na dijagnozu - tj. diferencirat �e izme�u lezije cekuma i apendiksa u desnoj ilija�noj fosi od druge lezije koja stvara upalu u desnoj ilija�noj fosi."

Neke studije su ustanovila da je Rovsingov znak u svezi s apendicitisom ipak rijedak (pojavio se u 5 slu�ajeva od 303, �to je oko 1,7%).

Rothove to�ke

Wed, 24 Nov 2010 15:13:42 +0000

Rothove to�ke su retinalna krvarenja u obliku plamen�i�a, sa svijetlim ili bijelim centrom ("cotton wool centre") sa�injenim od koaguliranog fibrina koji se vide na oftalmoskopiji kod pacijenata s infektivnim endokarditisom. Uzrokuje ih vaskulitis putem imunih kompleksa. Osim u infektivnom endokarditisu mogu se vidjeti i pri leukemiji, diabetesu, subakutnom bakterijskom endokarditisu, pernicioznoj anemiji i drugim ishemijama.

�to se ekstravaskularnih manifestacija infektivnog endokarditisa ti�e, ne budite lijeni i pogledajte i Oslerove �vorove i Janeway lezije.

Rendu-Osler-Weberov sindrom

Mon, 30 Aug 2010 16:20:22 +0000

Rendu-Osler-Weberov sindrom, poznatiji i kao hereditarna hemoragijska teleangiektazija je autosomno dominantni poreme�aj tipi�no identificiran triadom teleangiektazija, rekurentnih epistaksa i pozitivne obiteljske povijesti bolesti. Glavni uzrok smrti zbog ovog porema�aja su vi�eorganske arteriovenske malformacije i s njima povezano krvarenje. Prezentacija mo�e biti �iroka, od asimptomati�nosti do zahva�anja vi�e organa u bilo kojoj �ivotnoj dobi. Lije�enje se svodi na kontrolu krvarenja lijekovima i kirur�ki.

Richterov sindrom

Tue, 24 Aug 2010 19:48:39 +0000

Richterov sindrom ili Richterova transformacija ozna�ava klini�ko-patološku transformaciju kroni�ne limfociti�ne leukemije (eng. chronic lymphocytic leukemia, CLL) ili leukemije vlasastih stanica (eng. hairy cell leukemia, HCL) u brzorastu�i agresivni difuzni B-velikostani�ni limfom.

Richterov sindrom nije rijetka pojava u pacijenata s kroni�nom limfociti�nom leukemijom - ukupna incidencija kroz 10 godina iznosi preko 10%. Rizi�ni faktori za transformaciju u vrijeme dijagnoze CLL-a uklju�uju ekspresiju CD38, odsutnost del13q14 i limfne �vorove ve�e od 3 centimetra.

Srednje vrijeme pre�ivljenja nakon dijagnoze je pet do osam mjeseci.

Quinckeov edem

Fri, 20 Aug 2010 16:02:27 +0000

Angioedem, brzo oticanje dermisa, potko�nog tkiva, sluznica i podsluznica (osobito usana, o�nih kapaka i genitalija, iako bilo koji dio tijela mo�e biti zahva�en). Sli�no je urtikariji, ali urtikarija uzrokuje oticanje gornjeg sloja dermisa. Quinckeov edem se mo�e pojaviti pri urtikaciji, anafilaksi i serumskoj bolesti. Etiolo�ki faktori uklju�uju lijekove (npr. penicilin, aspirin, fenitoin, ACE inhibitori), infekcije i odre�ene hranidbene tvari, te otrove.

Tako�er postoji nasljedni oblik angioedema, kao autosomno dominantni poreme�aj karakteriziran rekurentnim epizodama edeme potko�nog tkiva bez urtikarije.

Ulogu u nastanku angioedema igra bradikinin, koji je potentni vazodilatator i pove�ava vaskularnu permeabilnost, �to vodi do brzog nakupljanja teku�ine u intersticiju.

Robertsonova translokacija

Thu, 19 Aug 2010 14:28:00 +0000

Robertsonova translokacija ili centri�na fuzija doga�a se samo izme�u akrocentri�nih kromosoma. Nakon lomova koji nastaju u centromeri ili blizu centromere dolazi do spajanja q krakova akrocentri�nih kromosoma, dok se p kraci gube. Gubitak p krakova kompenzira se genima s drugih p krakova akrocentri�nih kromosoma te je stoga ova vrsta translokacija balansirana aberacija i uglavnom nema fenotipskih posljedica za nositelja. Ukoliko ova aberacija nastane kao svje�a, u 3% slu�ajeva mo�e se javiti neka ve�a promjena. Primjer kariotipa: 45,XX,der(13;21)(q10;q10) - mirni nositelj Robertsonove translokacije

Rogerova bolest

Thu, 19 Aug 2010 03:29:14 +0000

Mali ventrikularni septalni defekt (otvor u membranoznom ili mi�i�nom dijelu interventrikularne sr�ane pregrade koji omogu�uje protok krvi iz lijeve u desnu sr�anu klijetku), promjera manjeg od 5 mm, koji uzrokuje glasan holosistoli�ki �um. Nema veliku klini�ku va�nost jer se ve�ina ovih rupica spontano zatvori tijekom ranoga djetinjstva.

Henri Louis Roger, francuski lije�nik, predstavio je opis bolesti 1879. godine.

Reed-Sternbergova stanica

Wed, 18 Aug 2010 15:55:50 +0000

RS stanice; poznate su i kao lakunarni histiociti; razli�ite divovske stanice koje se vide svjetlosnim mikroskopom na biopsijama bolesnika s Hodgkinovim limfomom, te nekim drugim bolestima (npr. melanom). Obi�no potje�u od B-limfocita. Dijagnoza Hodgkinovog limfoma ovisi o prisutstvu RS stanica ili njenih podtipova - limfohistiocitne, lakunarne ili Hodgkinove stanice.

Reed-Sternbergove stanice su velike i ili su multinuklearne ili imaju bilobularne jezgre (stoga sli�e "sovinom oku") s prominentnim eozinofilnim nukleolima.

Imenovane su prema Dorothy Reed Mendenhall i Carlu Sternbergu koji su prvi dali mikroskopski opis stanica 1898.-1902. godine.

Queteletov indeks

Tue, 20 Jul 2010 01:49:52 +0000

Indeks tjelesne mase (eng. body mass index) - statisti�ka mjera tjelesne te�ine utemeljena na te�ini i visini osobe, koja se, zbog lakog mjerenja i ra�unanja naj�ire koristi kao dijagnosti�ki alat za identifikaciju problema s te�inom u populaciji. BMI se ra�una kao te�ina u kilogramima kroz visina u m², gdje su osobe s indeksom ispod 18.4 smatraju neuhranjenima, normalne te�ine s 18.5 do 24.9, vi�ak kilograma je od 25 do 29.9, a svi s indeksom preko 30 smatraju se pretilima. Klasifikacija varira s dobi i od zemlje do zemlje.

Eponim dolazi od belgijskog matemati�ara Lamberta Adolpha Queteleta, koji je metodu smislio oko 1830. godine.

Reiterov sindrom

Wed, 05 May 2010 03:18:49 +0000

[Reiter's syndrome] - danas poznat kao reaktivni artritis (eng. reactive arthritis ili ReA) - klasi�na trijada negonokoknog uretritisa, artritisa i konjunktivitisa, gdje se konjunktivitis i artritis pojavljuju tjedan dana do 4 tjedna nakon negonokoknog uretritisa ili bacilarne dizenterije.

Prvi je sindrom opisao Hans Reiter 1916. godine.

Reinkeov edem

Wed, 05 May 2010 02:23:44 +0000

Subepitelni, obi�no bilateralni edem glasnica, nekada povezan s malignom degeneracijom. �esto se vidi u pu�a�a.

Nazvano prema njema�kom anatomu Friedrichu Bertholdu Reinkeu.

Reinkeovi kristali

Wed, 05 May 2010 02:21:31 +0000

[Reinke's crystals] - rektangularne kristali�ne inkluzije sastavljene od proteina u intersticijskim stanicama testisa (Leydigovim stanicama). Nalaze se samo u Leydigovim stanicama �ovjeka, ne i u stanicama drugih sisavaca.

Imenovani prema njema�kom anatomu Friedrichu Bertholdu Reinkeu koji ih je prvi opisao 1896. godine.