S-T - Medicinski eponimi

Spaldingov znak

Thu, 19 Jan 2012 11:58:13 +0000

Spaldingov znak koristi se u opstetriciji kao znak fetalne smrti. Na rentgenskoj snimci se mo�e vidjeti u fetusa preklapanje fetalnih kranijalnih kostiju.

Primjer mo�ete vidjeti na slici ispod.

Somogyijev efekt

Tue, 03 Jan 2012 12:16:38 +0000

Somogyijev efekt ili posthipogligemi�na hiperglikemija je pove�anje razine še�era u krvi kao odgovor na niske razine še�era u krvi. Druk�ije se mo�e re�i da je to tendencija tijela da reagira na ekstremno niske razine še�era u krvi (hipoglikemija) pretjeranom kompenzacijom, odnosno, rezultantnim visokim še�erom u krvi..

Osobe s tipom I dijabetesa bore se za dostatne razine inzulina koji regulira razinu glukoze u krvi. Ponekad, nedovoljne razine inzulina mogu rezultirati hiperglikemijom. Prikladan odgovor je tada dostaviti korekcijsku dozu inzulina kako bi se smanjila GUK. Obrnuto, pretjerana koli�ina inzulina mo�e rezultirati hipoglikemijom.

Kada razine glukoze u krvi padnu, tijelo ponekad reagira otpuštaju�i proturegulatorne hormone poput glukagona, kortizola i epinefrina (adrenalina). Ovi hormoni tjeraju jetru na pretvaranje zaliha glikogena u glukozu, što podi�e razinu glukoze u krvi. To mo�e uzrokovati razdoblje visoke razine glukoze u krvi nakon epizode hipoglikemije.

Somogyi i suradnici su tvrdili da du�e nelije�eno razdoblje hipoglikemije, usljed stresa zbog niske razine še�era u krvi mogu rezultirati visokim razinama še�era u krvi putem gore navedenih defanzivnih hormonskih mehanizama.

Teoretski, izbjegavanje Somogyijevog efekta jednostavno se svodi na spre�avanje hipeinzulinizma. U praksi je to malo te�a stvar, pošto je dijabeti�aru teško prilago�avati doze inzulina za normalnu razinu še�era u krvi, s obzirom na dinami�ke potrebe organizma pri stresu, kao što je fizi�ka aktivnost.

Iako je Somogyijev efekt poznat me�u klini�arima, ne podupire ga mnogo znanstvenih dokaza.

Schoberov test

Tue, 03 Jan 2012 12:01:32 +0000

Schoberov test upotrebljava se u reumatologiji za procjenu sposobnosti lumbarne fleksije pacijenta, odnosno, mogu�nosti da savije donji dio le�a.

Pri ovom testu, oznaka se napravi u razini posteriorne spinae illiacae na kralje�nici, tj. pribli�no na razini L5 kralješka. Ispitiva� zatim smjesti jedan prst 5 centimetara ispod te oznake i drugi prst 10 centimetara iznad oznake. Pacijenta se zatim uputi da dotakne svoje no�ne prste (bez savijanja koljena). Ako je pove�anje udaljenosti izme�u dva prsta na pacijentovoj kralje�nici manje od 5 centimetara, imamo indikaciju ograni�enja lumbarne fleksije.

Sellickov manevar

Fri, 09 Dec 2011 18:35:13 +0000

Regurgitacija i aspiracija �elu�anog sadr�aja su po �ivot opasne komplikacije anestezije i mora se ulo�iti svaki mogu�i napor da se rizik minimalizira. Preoperativno, pacijenti se izgladnjuju da se smanji �elu�ani volumen, a mogu se dati i lijekovi da se pove�a pH. Pri induciranju anestezije, krikoidni tlak daje fizi�ku barijeru regurgitaciji. Kako je krikoidna hrskavica jedini potpuni hrskavi�ni prsten u larinksu, primjena tlaka na njega, anteroposteriorno, gura cijeli prsten posteriorno, što komprimira jednjak o tijelo šestog cervikalnog kralješka, time spre�avaju�i regurgitaciju, što se naziva Sellickov manevar. Hrskavica se pritiš�e uporabom palca i ka�iprsta koji primjenjuju tlak dok je druga ruka iza vrata pacijenta kako bi ga stabilizirao. Talk se primjenjuje dok pacijent gubi svijest i odr�ava dok se cijev ne umetne, man�eta napuše i ispravna pozicija tubusa potvrdi. Trebalo bi se odr�avati �ak i ako pacijent po�ne aktivno povra�ati, kako je rizik aspiracije ve�i nego teoretski rizik rupture jednjaka. Ako se povra�anje pojavi, pacijenta treba okrenuti nastranu kako bi se minimizirala aspiracija.

Lyellov sindrom

Fri, 18 Nov 2011 14:56:11 +0000

Lyellov sindrom ili toksi�na epidermalna nekroliza (eng. toxic epidermal necrolysis, TEN) je rijetko, po �ivot opasno dermatološko stanje obi�no uzrokovano reakcijom na lijekove. Karakterizirano je buloznim odvajanjem gornjeg dijela ko�e (epidermisa, katkad i mukoza) od ni�ih slojeva ko�e (dermisa) po cijelom tijelu, nekrozom i obilnim eritemom. Zahva�enje mukoznih membrana (sluznica) mo�e rezultirati gastrointestinalnim krvarenjem, prestankom disanja, okularnim abnormalnostima i genitourinarnim komplikacijama.

Široko je rasprostranjeno mišljenje u medicinskoj literaturi da je toksi�na epidermalna nekroliza te�i oblik Stevens-Johnsonova sindroma, a postoji i debata spada li u spektar bolesti koje uklju�uju erythema multiforme. U nekim slu�ajevima, dolazi i do preklapanja tih dvaju sindroma, gdje je utvr�eno da TEN zahva�a više od 30% površine tijela, a Stevens-Johnsonov sindrom manje od 10%.

Iako je toksi�na epidermalna nekroliza naj�eš�e uzrokovana lijekovima, poreme�aj ima druge potencijalne etiologije, uklju�uju�i infekciju, malignosti i cijepljenje. TEN je idiosinkrati�ka reakcija, stoga se i njeno pojavljivanje ne mo�e predvidjeti.

Toksi�na epidermalna nekroliza oponaša reakciju preosjetljivosti, s karakteristi�nom odgo�enom reakcijom na inicijalno izlaganje i ubrzanom reakcijom s ponovljenim izlaganjem. Epidermoliza i bulozne promjene rezultat su apoptoze keratinocita. To�na patofiziologija nije poznata.

Lyellov sindrom je rijedak, s incidencijom 0.4-1.3 slu�aja po milijunu svake godine.

Mortalitet varira od 10-70%, a ishod ovisi djelomi�no o kvaliteti njege i brzini administracije lije�enja. Primarni uzrok smrti su sepsa i zatajenje više organa. Gubitak epitela rezultira ranjivoš�u na bakterijske i fungalne infekcije. Zahva�anje sluznica rezultira gastrointestinalnim kravaranjem, respiratornim zatajenjem, okularnim abnormalnostima i genitourinarnim lezijama. Eksfolijacija ko�e vodi do gubitka teku�ine i time hipovolemije, akutne tubularne nekroze i šoka.

�ini se da su dob i koli�ina zahva�enog epidermisa, te serumske razine uree najva�niji prognosti�ki faktori toksi�ne epidermalne nekrolize. Smrtnost je u djece mnogo ni�a, a stariji pacijenti imaju lošu prognozu.

Zbrinjavanje pacijenata s toksi�nom epidermalnom nekrolizom sli�no je zbrinjavanju pacijenata s opeklinama. Kisik na masku, bez profilakti�ne trahealne intubacije, prevencija hipotermije i minimizacija rizika infekcije - poput sterilnih obloga, te nadoknada teku�ine. Cilj terapije lijekovima je sprije�iti mortalitet i sprije�iti komplikacije, tako da je nema utvr�ene najefikasnije terapije - svodi se na primjenu antibiotika, antihistaminika, antikoagulansa, anelgetika i antiseptika.

Toksi�nu epidermalnu nekrolizu rano je opisao Alan Lyell 1956. godine, opisuju�i stanje kao "erupciju koja sli�i odbacivanju ko�e." Ipak, originalni opis dugujemo Debreu u 1939. godini, na francuskom jeziku, u radu "L'erythrodermie bulleuses avec epidermolyse."

Tardieu to�ke; Tardieu ekhimoze

Fri, 18 Nov 2011 14:31:52 +0000

Tardieuove to�ke razvijaju se u podru�ju livor mortisa (hipostaze). Javljaju se sekundarno rupturi krvnih �ila pod utjecajem pove�anog tlaka zbog gravitacije s raspadom krvnih �ila. Klasi�no, vide se u slu�ajevima vješanja - pojavljuju se na nogama osoba koje su supendirane, iako se mogu vidjeti u bilo kojem podru�ju hipostaze.

Tardieu to�ke mogu se zamijeniti s premortem petehijama ili purpurnim krvarenjima. Analogni proces mo�e se pojaviti na konjunktivama i sklerama, kao što se ponekad vidi u slu�ajevima gdje osoba umre u polo�aju u kojem glava visi prema dolje s kreveta. U tim slu�ajevima, zahva�ene su konjunktiva i sklera, a krvarenje mo�e biti konfluentno. Ipak, pa�nju treba obratiti i mogu�im antemortem uzrocima okularnog krvarenja.

Prvi ih je opisao Auguste Ambroise Tardieu, francuski patolog, kao subpleuralne to�ke ekhimoza nakon smrti novoro�en�eta strangulacijom ili gušenjem. Ponekad se nazivaju i Tardieu ekhimoze ili Tardieu petehije.

Stargardtova bolest; Stargardtova makularna distrofija

Fri, 23 Sep 2011 08:01:45 +0000

Stargardtova bolest ili Stargardtova makularna distrofija (lat. fundus flavimaculatus) je nasljedna bolest oka koja naj�eš�e zahva�a centralni dio mre�nice nazvan makula, odgovoran za preciznost vida, jer sadr�i foveu sa visokom gusto�om fotoreceptora. Stargardtova bolest slijedi autosomno recesivni uzorak naslje�ivanja u oko 90 posto slu�ajeva, što zna�i da se obi�no po�inje eksprimirati izme�u desete i dvadesete godine.

Dva su glavna patološka nalaza na mre�nici pri Stargardtovoj bolesti. Prvi je ovalna lezija, koju se obi�no opisuje kao bron�ano podru�ije oko makularnog podru�ja. Lezija se pogoršava s vremenom, što vodi do gubitka oštrine vida.

Drugi su nalaz �u�kaste fleke koje okru�uju leziju. Ponekad postoje samo ove fleke bez makularne lezije, što se prije dijagnosticiralo kao fundus flavimaculatus. Danas je poznato da su i makularna lezija i �ute fleke razli�iti produkti istog gena.

Glavni u�inak Stargardtove bolesti je na oštrinu vida, pošto su �unji�i, kao tip fotoreceptora, odgovorni za oštrinu vida i centralni vid. U po�etku bolesti vid se mo�e zamutiti. Mo�e se pojaviti bijela to�ka u središtu vidnog polja koja ne nestaje bez obzira na promjenu fokusa. Bolest ne zahva�a druge dijelove mre�nice, pa normalno ne utje�e na periferni vid.

Trenutno ne postoji lije�enje za ovu bolest.

Stensonov odvod

Thu, 21 Apr 2011 10:20:50 +0000

Stensonov vod ili ductus parotideus je odvodni kanal dou�ne �lijezde, glandule parotis, a nastaje spajanjem manjih odvodnih cjev�ica unutar �lijezde te iz nje izlazi na najizbo�enijem mjestu njezinog prednjeg ruba. Otud nastavlja naprijed ukr�tavaju�i vanjsku stranu maseteri�nog mi�i�a. Na tom putu le�i otprilike za �irinu prsta ispod zigomati�nog luka. Nakon �to dosegne prednji rub masetera, zavija oko njega prema medijalno, pribijaju�i m. buccinator i tako dolazi do sluznice obraza. Otvara se u predvorje usne �upljine nasuprot 2. gornjem kutnjaku. Ta je to�ka na sluznicu obraza ne�to izdignuta kao papilla parotidea.

Imenovan je prema danskom anatomu Nielsu Stensenu kome se pripisuje njegovo otkri�e u 17. stolje�u.

Sharpeyeva vlakna

Thu, 24 Mar 2011 15:25:19 +0000

Sharpeyeva vlakna su snopovi kolagenih vlakana koji povezuju periost s kosti. Dio su vanjskog fibroznog sloja periosta i ulaze u lamele ko�tanog tkiva.

Kod zubi, Sharpeyeva vlakna su zavr�ni krajevi glavnih snopova kolagenskih vlakana (peridontalni ligamenti) koji se hvataju za cement i za periost alveolarne kosti.

Prvi ih je opisao �kotski anatom William Sharpey 1846.

Trousseauov sindrom

Fri, 04 Mar 2011 03:44:33 +0000

Trousseauov sindrom je ste�ena koagulopatija koja rezultira migratornim tromboflebitisom (MTP), a �esto se vidi kada postoji podle�e�e maligno oboljenje.

Trousseau je 1865. prvi opisao vezu izme�u rekurentnog migratornog tromboflebitisa i raka. Od tada su opisane razne koagulacijske abnormalnosti povezane s malignim oboljenjima (obi�no karcinomom gu�tera�e i probavnog sustava, plu�a i �enskog spolnog sustava), a uklju�uju diseminiranu intravaskularnu koagulaciju, tromboti�ni endokarditis, emboliju plu�a, razne gangrene it'd. Vjeruje se da su ti fiziolo�ki fenomeni sekundarni neravnote�i u kaskadi zgru�avanja koju inducira podle�e�a malignost.

Trousseauov sindrom ili MTP je karakteriziran razvojem rekurentnog povr�inskog tromboflebitisa. Trombi se mogu pojaviti i u arterijskom i u venskom sustavu. Te lezije koje se sastoje od nje�nih eritematoznih vrpca ili nodula tipi�no se pojavljuju u subkutanom masnom tkivu koje se nalazi na trupu ili ekstremitetima.

Santorinijevi usjeci

Wed, 16 Feb 2011 03:48:19 +0000

Santorinijevi usjeci (lat. incisura cartilaginis meatus acustici externi; incisura Santorini) su obi�no dvije ili tri vertikalno orijentirane fisure na anteriornom zidu hrskavi�nog dijela vanjskog slu�nog hodnika koji omogu�avaju ograni�enu mobilnost aurikuli (u�noj �koljci).

Imenovani su prema prema talijanskom anatomu Giovanniju Domenicu Santoriniju (1681.-1737.), i jedan su od desetak anatomskih eponima imenovanih prema njemu.

Salvador Dali brkovi

Sat, 12 Feb 2011 10:06:26 +0000

Pacijenti koji koriste digitalis obi�no imaju blagu depresiju ST segmenta, i ta je depresija obi�no manja od 1 mm te proizvodi "�li�asti" izgled ST segmenta - "Salvador Dali brkove". Ove abnormalnosti ST segmenta vide se na multiplim odvodima EKG-a.

Sturge-Weberov sindrom

Sat, 01 Jan 2011 13:11:56 +0000

Sturge-Weberov sindrom (SWS), tako�er poznat kao encefalotrigeminalna angiomatoza, je kongenitalni neurokutani poreme�aj s angiomima koji zahva�aju leptomeninge (pia mater + pia arachnoidea) uzrokuju�i leptomeningealne angiome, te ko�u lica, tipi�no u ipsilateralnoj distribuciji oftalmi�kog i maksilarnog ogranka trigeminalnog �ivca. Kutani angiomi nazivaju se mrlje boje vina (port-wine stains, PWS), kao poseban oblik nevus flammeusa.

Neurolo�ke manifestacije variraju, ovisno o lokaciji leptomeningealnih angiioma, koji su naj�e��e locirani u parijetalnim i ocipitalnim regijama, i o sekundarnim u�incima angioma. Oni uklju�uju epilepti�ne napade, fokalne deficite (kao �to su hemipareza i hemianopsija - oboje mogu biti prolazni), glavobolje i razvojne poreme�aje, uklju�uju�i odgo�eni razvoj, poreme�aje u�enja i mentalnu retardaciju. Razvojni poreme�aji su �e��i ako su angiomi bilateralni.

Primarne komplikacije koje zahva�aju ipsilateralno oko su buftalmos i glaukom.

SWS se naziva kompletnim kada su prisutni i facijalni i angiomi CNS-a, te nekompletni kada je samo jedno zahva�eno. Pri tome je tip I i facijalni i leptomeningealni angiomi s kojima se mo�e pojaviti glaukom; tip II samo facijalni angiom s kojim se mo�e pojaviti glaukom; a tip III je izolirani leptomeaningealni angiom, obi�no bez glaukoma.

SWS uzrokovan je rezidualnim embrionalnim krvnim �ilama i njihovim sekundarnim u�incima na okolno mo�dano tkivo. Krvo�ilni splet ravija se oko cefali�nog dijela neuralne cijevi, ispod ektoderma koji �e postati ko�a lica. Normalno, ovaj vaskularni pleksus nastaje u �estom tjednu i regresira oko devetog tjedna gestacije. Zatajenje ove normalne regresije rezultira rezidualnim vaskularnim tkivom, koje tvori angiome leptomeninga, lica i ipsilateralnog oka.

Neurolo�ka disfunkcija rezultat je sekundarnih u�inaka na okolno mo�dano tkivo, �to uklju�uje hipoksiju, ishemiju, vensku okluziju, trombozu, infarkt ili vazomotorni fenomen.

"Fenomen vaskularne kra�e" mo�e se razviti oko angioma, �to rezultira kortikalnom ishemijom. Stoga, ponavljaju�i napadi, status epilepticus i rekurentni vaskularni doga�aji mogu pogor�ati tu "kra�u" dalje pogor�avaju�i ishemiju, �to rezultira progresivnom kalcifikacijom, gliozom i atrofijom, �to dalje pove�ava �ansu napada i neurolo�ke deterioracije.

Prema Nelsonovom ud�beniku iz pedijatrije, incidenija SWS-a je procijenjena 1 u 50,000.

Sister Mary Joseph �vor

Mon, 22 Nov 2010 07:49:45 +0000

Termin �vor sestre Mary Joseph odnosi se na metastatsku leziju popka koja potje�e od intraabdominalne ili pelvi�ne maligne bolesti. Metastaze s drugih lokacija su tako�er bile prijavljene. 1949. godine engleski kirurg Sir Hamilton Bailey skovao je termin prema sestri Mary Joseph (1856.-1939.), medicinskoj sestri u St. Mary's Hospital u Rochesteru, Minnesota, koja je prva uo�ila povezanost izme�u umbilikalnog �vora i intraabdominalne malignosti.

Do danas je prijavljeno oko 400 slu�ajeva Mary Joseph �vorova. Nodul mo�e biti bolan i ulceriran, ponekad s gnojem, krvlju ili seroznom teku�inom. Obi�no je to �vrsti �vor promjera 0.5-2 cm, iako neki noduli mogu dosegnuti i do 10 cm veli�ine. Tumor se mo�e �iriti u pupak kroz limfne vodove, krvne �ile, iz dodirnih regija i embriolo�kih ostataka. �vor Sister Mary Joseph mo�e biti prva manifestacija postoje�e malignosti ili indikacija recidiva u pacijenta s prethodnom malignosti. Naj�e��e porijeklo �vora u �ena je karcinom jajnika, dok je u mu�karaca �elu�ani karcinom. �vor sestre Mary Joseph se tradicionalno smatra znakom napredne primarne malignosti s vezanom lo�om prognozom; prosje�no pre�ivljenje do sada prijavljeno je 11 mjeseci sa < 15% pacijenata koji pre�ive du�e od 2 godine. U nekih pacijenata, ipak, ovisno o stanju primarne neoplazme i pacijentova generalnog stanja, kirur�ki zahvati i kemoterapija mogu pobolj�ati pre�ivljenje.

Sheehanov sindrom

Mon, 22 Nov 2010 07:34:46 +0000

Sheehanov sindrom, poznatiji kao postpartalni hipopituitarizam ili postpartalna nekroza hipofize, je hipopituitarizam (smanjena funkcija hipofize) uzrokovana nekrozom zbog gubitka krvi i hipovolemi�nog �oka tijekom i nakon poro�aja. Rijetko se vi�a bez obilnog krvarenja ili nakon normalnog poro�aja.

Pobolj�anja u obstetricijskoj njezi i dostupnost brze transfuzije krvi uzrokovale su znatnu redukciju u�estalosti Sheehanova sindroma, osobito u zapadnim zemljama. Ipak, jedan je od naj�e��ih uzroka hipopituitarizma u nerazvijenim zemljama. Pove�anje hipofize, mala veli�ina sellae, diseminirana intravaskularna koagulacija i autoimunost predlo�eni su kao mogu�i kandidati u patogenezi Sheehanova sindroma kod �ena koje pate od te�kog postporo�ajnog krvarenja. Pacijenti mogu tra�iti medicinski savjet zbog raznih prezentacija, od nespecifi�nih simptoma do kome, te se klini�ke manifestacije mogu mijenjati od pacijenta do pacijenta. Naj�e��i prezentiraju�i simptomi su nemogu�nost postpartalne laktacije i nenastavak menstruacije nakon poro�aja. Iako mali postotak �ena sa Sheehanovim sindromom mo�e razviti odmah nakon poro�aja, ve�ina �ena ima blagu bolest koja mo�e biti nedijagnosticirana i nelije�ena drugo vremena. Mo�e rezultirati parcijalnim ili panhipopituitarizmom te je GH jedan od hormona koji se najranije gube. Ve�ina pacijenata ima prazne sellae na CT-u ili MRI-u.

Tietzeov sindrom

Sat, 20 Nov 2010 03:19:40 +0000

Tietzeov sindrom je benigna upala jedne ili vi�e rebrenih hrskavica. Primarna prezentacija sindroma je znatna, akutna bol u prsima, skupa sa meko�om i oticanjem zahva�enih hrskavica, koje su �esto palpabilne na pregledu. Uzroci Tietzeova sindroma nisu poznati, ali se pretpostavlja da su rezultat fizi�kog napora ili manje ozljede, poput �estog ka�ljanja, povra�anja ili udaraca. Obi�no se sam rije�i kroz nekoliko tjedana.

Prvi ga je opisao njema�ki kirurg Alexander Tietze 1921. godine.

Sommerovo podru�je

Thu, 02 Sep 2010 15:43:30 +0000

Sommerov sektor je piramidni sloj CA1 podru�ja hipokampusa. U centru alokorteksa u hipokampusu je sloj neurona koji nazivamo Ammonov rog, i u njemu mo�emo razlikovati tri regije piramidnih neurona, CA1-CA3. CA1 sloj ili Sommerov sektor bitan je u neuropatologiji, jer je smrt ovih neurona prvi morfolo�ki detektabilan znak cerebralne hipoksije.

S�zaryjev sindrom

Tue, 24 Aug 2010 20:21:50 +0000

S�zaryjev sindrom je T-stani�ni limfom koji se primarno manifestira na ko�i. S�zaryjev sindrom se ponekad smatra kasnom fazom, tj. leukemijskim oblikom fungoidne mikoze (tako�er T-stani�ni limfom), kada je nastupila infiltracija ko�tane sr�i i periferne krvi.

Stevens-Johnsonov sindrom

Fri, 20 Aug 2010 14:11:22 +0000

Stevens-Johnsonov sindrom je bla�a varijanta toksi�ne epidermalne nekrolize gdje je šteta ograni�ena na mukozne površine s bla�im buloznim zahva�anjem ko�e.

Toksi�na epidermalna nekroliza je po �ivot opasno stanje koje zahva�a ko�u i u kojem smrt ko�nih stanica uzrokuje odvajanje epidermisa od dermisa. Pretpostavlja se da je sindrom rezultat odgo�ene hipersenzitivnosti na odre�ene supstance, naj�eš�e lijekove (iako rijetko uzrok mo�e biti infekcija ili rak). �ini se da su neke skupine pacijenata susceptabilnije na razvoj Stevens-Johnson sindroma nego op�a populacija, a u tu skupinu su uklju�eni "spori acetilatori", imunokompromitirani pacijenti te pacijenti s tumorom mozga na radioterapiji koji još primaju antiepileptike. Spori acetilatori ne mogu posti�i kompletnu detoksikaciju reaktivnih metabolita lijekova.

Incidencija SJS-a je procijenjena na 2.6-7.1 po milijunu. Stopa smrtnosti je 1-3%.

1922. godine Stevens i Johnson su prvi opisali 2 dje�aka od 7 i 8 godina s neobi�nom, generaliziranom erupcijom s kontinuiranom vru�icom, upaljenom bukalnom sluznicom i teškim purulentnim konjunktivitisom, no oba su slu�aja bila pogrešno dijagnosticirana kao hemoragi�ke ospice.

Turnerov sindrom

Thu, 19 Aug 2010 21:33:28 +0000

Turnerov sindrom - (46,X,i(Xq))je klini�ki prepoznat znatno ranije od otkri�a njegova genetskog uzroka (Turner, 1932.god.), a predstavlja rijetki primjer mutacije spojive s gotovo normalnim trajanjem �ivota. U�estalost iznosi 1: 2500 �enske novoro�en�adi, a pretpostavlja se da se tek 1 : 40 djece s Turnerovim sindromom ra�a, dok preostali bivaju spontano poba�eni u prvim mjesecima trudno�e.