Zmaster

Kolega, Pomozi!

796 poruka u ovoj temi

Jel uobičajeno da ta plava zbirka što ju kupite na faxu ima grešaka ili je znanje u pitanju? :unsure:

Ako više ljudi dobije isti rezultat, onda su definitivno dobili točan rezultat. To su osnovni zadaci, tako da znanje ne može bit u pitanju. A tiskarske greške su moguče, dogaðaju se i u pismenim ispitima na faksu poslije...

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
A tiskarske greške su moguće, događaju se i u pismenim ispitima na faksu poslije...


događaju se i na samom prijemnom :lolcina:
bar je tako bilo na stomatologiji prošle godine.. sramota da ne mogu smislit 120 ispravnih pitanja..
bez istih ponuđenih odgovora.. bez ponuđenih odgovora od kojih nijedan nije točan i tako to :)

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
događaju se i na samom prijemnom :lolcina:
bar je tako bilo na stomatologiji prošle godine.. sramota da ne mogu smislit 120 ispravnih pitanja..
bez istih ponuđenih odgovora.. bez ponuđenih odgovora od kojih nijedan nije točan i tako to :)

I kaj onda napraviš kad dobiješ takvo pitanje gdje nijedan odgovor nije točan ili ako su dva ponuđena odgovora ista i k tomu točna? :unsure:

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
I kaj onda napraviš kad dobiješ takvo pitanje gdje nijedan odgovor nije točan ili ako su dva ponuđena odgovora ista i k tomu točna? :unsure:


onda se svi počnu bunit..
pa se stričeki i tete koji te čuvaju malo raspitaju..i onda kažu da će ta pitanja izbacit.. :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Pa vjerojatno upitaš "dobru" teticu koja te čuva šta ćeš napravit i uputiš je u problem... I ta ista će se kasnije izderavat na tebe da nisi dobro opljunila kuvertu...

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

E, a koje je to točno rešenje za one vektore?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

napisao sam u prijašnjim postovima... kad je fallen odgovorila... tako je po rješenju... zaključili smo da to nie točno -.-

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

A onda je vjerovatno greška....

Sad mi se ne da filozofirati previše na tu temu...

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

OK, imam jendo prilično blesavo pitanje, sad ćete se pitat što ova pobogu radi na medicini :lol: , ali svejedno, moram si ovo razjasnit...

gradivo: prvi srednje :lol:
predmet: afinitet prema elektronu

moje pitanje: imaš fluor i imaš klor. Znam da klor ima veći afinitet prema elektronu. Tj, ako klor ima veći afinitet, to znači da je veća količina energije utrošena kad on primi elektron. E, sad, to znači da taj elektron puno teže "dolazi do" jezgre klora nego što bi došao do jezgre flora? a onda me muči, ako je to istina, da zar ne bi lakše trebao "upast" u el. omotač jer zamišljam to ovako:

imaš 1 litru mlijeka i 4 grožđice u njemu (fluor)
imaš 2 litre mlijeka i 8 grožđica u njemu (klor)

---> ako ubaciš novu grožđicu (elektron) u prvo mlijeko/fluor i ubaciš jednu u drugo mlijeko/klor, zar nece ova grožđica u kloru imat puno više prostora za sebe nego što bi imala u fluoru? tj lakše će upast u mlijeko/prostor el.omotača?

:) zbunjena, very zbunjena :blink: (mislim da sam falila u zaključivanju tu di je podboldtano)

Uredio Marchioness Lana

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

hmm... kolko ja znam o ovom... odnosno kolko se sjecam.. afinitet prema elektronu... kaj to nije da ce jezgra klora jace privlaciti elektrone prema sebi pa ce radijus atoma biti manji ergo trebat ce vise energije dovest da bi mi njega prisilili da on otpusti elektron nego recimo fluor?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

klor ima veći radijus od flora

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

da, da pobrkane skupine i periode... afinitet raste rastom atomskog broja u periodi a smanjuje se rastom atomskog broja u skupini.

Uredio felisleo

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

:blink: ajme, ja nis to grožde ne kuzim, samo ogladnim :wub:

Ja sam to ovakoca naucila > Elk.afinitet - oslobađa se energija kako bi se atomu / ionu doveo elektron u plinovitom stanju.

delta H < 0, dakle,najveća energija je najnegativniji broj. Tj. od Klora ona iznosi -348 K J/mol .
On ima najveći afinitet jer je Pri proces dovođenja elektrona oslobođeno najviše energije.

jel to pomaže ili ?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Afinitet prema elektronu je energija potrebna da se od anjona (A-) otkači taj jedan elektron viška.

Ti si nešto pogrešila onamo kod onog boldanog, kako si i sama skužila.


Uglavnom, imaš elektronegativnost atoma, afinitet prema elektronu i energiju jonizacije.
Elektronegativnost je mjera kojom atom privlači elektron (npr., u kovalentnoj vezi).
Afinitet prema elektronu sam ti upravo definirao.
Energija jonizacije je energija koja je potrebna da bi se neutralni atom ionizirao (odbacujući elektron).

BTW, nemoj koristiti volumne modele da bi si rastumačila atomsku i nuklearnu fiziku jer isti ne funkcioniraju po volumnim zakonima.
Na kraju krajeva, elektron u atomu u biti ne postoji. ;) Postoji samo elektromagnetno polje oko jezgre na nekoj rezonantnoj frekveniciji koju sačinjava elektron. ;)

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Elektronski afinitet raste opadanjem radijusa atoma, jer u tom slučaju raste privlačna sila jezgre.

On je veći što je atom manji, jer u tom slučaju privlačna sila jezgre veća,a odbojna sila već prisutnih elektrona manja.

Tendencija stvaranja negativno nabijenog iona kod ionske veze opada unutar iste skupine porastom atomskog broja.

Fluorov atom ima veću tendenciju stvaranja iona F- nego atoma joda da stvori I-.

Ali elk.afin. klora veci je od atoma fluora zbog jačeg odbijanja elektrona elektronskog oblaka malog fluorovog atoma. Atomi pri kraju periode ( halogeni elementi ) mogu primiti 1 e u p-orbitalu. Tendencija primanja 1 elektrona veca je od tendencije primanja 2 ili 3 jer drugi e dolazi na vec negativno nabijeni ion. Zbog toga F- stvara lako, ion O2- mnogo teže.

Uredio Yellena

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ok, hvala ljudi, skombinirah vaše sa svojim idejama i sad mi štima :)

I sad mi je jasno zakaj sam bila zbunjena, jer sam baš ko po vragu uzela izuzetak u tim afinitet-pravilima <_< damn flor! onaj model mlijeka i grožđice bar za objašnjenje njega vrijedi, ajd nije completely gone to waist :lol:

Uredio Marchioness Lana

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

e pitanje... za kemiju na prijemnome.. može s eimat PSE zar ne? kakv PSE mora biti? naš ili ga dobijemo? ako naš može li biti onaj više fancy( koji ima elektroneg, telište,vrelište i sl gluposti) ili onja obični koji je praktički smao popis elemenata?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

dobiješ periodni.. imaš sreće ako je dobro iskopiran :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

a jel možda fancy ili samo popis elemenata? :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Sa atomskim brojevima i težinama. ;)

Ak se bodro sjećam... :unsure:

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Omjer promjera atomske jezgre i elektronskog omotača: jel bliže 10 000 ili 100 000?

Jer jezgra je obično u promjeru 10^-15m ili 10^-14m, kako tko zaokruži (ovisi od kuda vadiš podatke), a elektronski omotač oko 10^-10m...

(Veličine koje navodim, ako se dobro sjećam, tiču se najobičnijeg vodikovog atoma. Pitanje postavljam jer su nas na pripremama znali pitati slična pitanja, ali na kemiji smo koristili jedan podatak, a na fizici drugi. Međutim, jedan je jedini vodikov atom, i sad se ja pitam koji podatak je onda točniji)

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ovo sam izgoogle-ao, pa citiram: "Promjer atomske jezgre iznosi oko 10 na minus 14 m a elektronskog oblaka oko 10 na minus 10 m, tj. promjer jezgre je 10000 puta manji od promjera atoma" Valjda je pomoglo :unsure: :hug:

Uredio Eros

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Onda uzimam 10 000 kao omjer... Hvala :)

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
e pitanje... za kemiju na prijemnome.. može s eimat PSE zar ne? kakv PSE mora biti? naš ili ga dobijemo? ako naš može li biti onaj više fancy( koji ima elektroneg, telište,vrelište i sl gluposti) ili onja obični koji je praktički smao popis elemenata?


Iida, daj mi molim te reci da vidiš što ja vidim :lolcina: :lolcina:
...Ilay, to je poznata riječ našeg prof kemije koji je legenda na školi ;)

Onda uzimam 10 000 kao omjer... Hvala :)


Yep! Ja sam zadatke s tim omjerom rješaval i dobjo je :) :yay:

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

  • Recently Browsing   0 korisnika

    Ni jedan registrirani korisnik ne pregledava ovu stranicu