28 poruka u ovoj temi

Nekada je farmakologija bila najlakši predmet na trećoj godini. Dok im nije palo na pamet prevesti skupe, preopširne, predetaljne udžbenike koje vani medicinarima ni u snu ne bi uvalili. Možda postdiplomcima iz farmakologije. Sad je po težini odmah iza patologije, što više govori o katedri nego o predmetu. Sigurno mislite da je patofiza drugi po težini, ali nije - na patofizi vam nitko neće zamjeriti ako ne znate od koliko podjedinica se sastoji beta receptor, ovdje žive za to.
 
Prvo je umjesto sasvim dostatnog i dobrog Lackovićevog udžbenika došla Farmakologija Rang i Dale, a onda, da ne biste slučajno kupovali polovne knjige, nego iznova novu, službena literatura prebačena na Katzungovu Farmakologiju, odnosno, preko 1100 stranica sitnog teksta o receptorima, genima i terapijama koje u životu vidjeti nećete. U tom kupusu, ostat će vam par rečenica u sjećanju, potencijalno iskoristivih na klinici. Ili da budemo realni, farmakologija na trećoj godini veze s praksom nema, a dobro ćete se morati potruditi da uhvatite par općih principa koji će vam pomoći da sve iznova naučite na klinici. Primjer za to je recimo aminofilin, za koji na farmakologiji sijeku glave ako kažete da se koristi u statusu astmaticusu. Onda napravite đir po Rebru a tamo pola pacijenata sa statusom na aminofilinu. Ili slavni Reyev sindrom (1 u milijardu) zbog kojeg se eto djeci ne daje aspirin. Zbog čega će vam se pedijatri kasnije smijati u facu.

Farmakologija sada traje cijeli drugi semestar, iako je prije 7. mjeseca nećete stići učiti zbog pretrpanog rasporeda drugim predmetima i ispita iz patologije. Tako se za izlazak na predrok iz farmakologije 2013./2014. odlučilo 17 duša.
 
Nastava se u pravilu održava samo na zavodu za farmakologiju – koji se nalazi u istoj zgradi gdje i anatomija – no postoji mogućnost da ćete neke seminare imati na HIIM-u. Kutu na vježbe ponesite, no nije bilo problema ukoliko bi je netko bio zaboravio.
 
Vježbe su poprilično beskorisne i većina ih se svodi na farmakografiju, odnosno, učite kako su se pisali recepti za lijekove prije nego je svijet iznjedrio računala. To morate položiti na kolokviju. Svi su OK kod ispravljanja tih kolokvija, osim možda Bradamante koja ruši pola ljudi. Ako ne naučite pisati te lijekove, ne brinite se puno, naučit ćete normalni način prvi dan radnog staža. 
 


 
Po potrebi katedra uvali “velike kolokvije,” bude 40-ak pitanja na njima nakon velikog dijela knjige, da vas malo motivira da učite - šansa da par ljudi iz generacije dobije čak jedan dodatni bod na pismenom ispitu kasnije. Darežljiva katedra, jako motivira.
 

Predavanja i seminari


Na predavanja morate ići (dopušteno je 5 izostanaka), stave ih u 8:30 obično, tako da vam se ne spava samo od dosade. Većinom nisu korisna, ništa ne možete zapamtiti na njima, niti će vam išta biti jasnije. Trkulja vas uspije održati budnima, Sikirić drži predavanje o autonomnom živčanom sustavu bez obzira na temu predavanja, Bradamante se trudi ali svejedno ne možete ništa zapamtiti ni usvojiti. To vrijedi i za seminare.
 
S tim da za seminare ne dopuštaju da odradite s drugom grupom ako vam se okinuo izostanak, jer bi to bilo stvarno grozno i neprimjereno, božsačuvaj što vam pada na pamet. 
 
Iznimka je Osmanović - drži dobre, konkretne i korisne seminare - neće vam to puno pomoći za ispit, ali daje nadu da ima smisla učiti. Šalković i Blagaić su isto OK.
 
 

Pismeni sa devet krugova pakla i usmeni


Devet, iako zapravo samo osam, krugova pakla se odnosi na čak devet pragova koje na tom pismenom morate proći, odnosno, smijete i kiksati jedan. Na usmenom vas onda deru po tom dijelu iz kojeg ste imali najmanje bodova. Jer zašto ne. Iskustva s usmenih ispita.
 

 

post-1-0-66826300-1411718872.png
 

Kako učiti?


Za vrijeme nastave probajte bar naučiti imena lijekova i u koju skupinu spadaju. Napamet, bez razumijevanja i bez puno filozofiranja - štrebetajte ma kakav detalj tražili. U početku ćete možda probati sebi pomoći mišlju da treba učiti samo lijekove koji se koriste u Hrvatskoj - brzo se riješite te misli i učite što traže, ne što je razumno učiti. Štrebetanje imena i skupine - pomoći će vam 7. mjesecu kad bude prevruće za to i moradnete naštrebati još indikacije, kontraindikacije, interakcije… Slobodno možete preskakati svu priču oko fiziologije i patogeneze bolesti, to bi trebalo olakšati posao. Postoji i popis gradiva za ispit, pitanja ne bi trebala biti van toga popisa gradiva, reducira oko 15% udžbenika..
 
Amerikanci uvijek imaju shortcutove, pa tako i za Katzunga - ako želite pomoć uz ovu knjigu ima fin priručnik pisan po Katzungu, doduše, samo na engleskom jeziku. Da je ovaj fakultet normalan, ta knjiga bi bila dovoljna za farmakologiju.
 

Izostanci i tajnica


Izostanci se moraju kolokvirati, i to svi. Nemilosrdni su.
 
Na kraju nekoliko riječi o tajnici na farmakologiji, zaslužuje to. Ženo božja, pa ti si ta zbog koje je napravljen video Mica Ubica. Alo, radiš kao tajnica, ne kopaš u rudniku, igraš solitaire i lakiraš nokte 90% vremena i onda kukaš kako ti je teško i dereš se na studente ako netko dođe nešto pitati. Ti primaš plaću da nam odgovaraš na pitanja. Ti primaš plaću da nam kažeš koliko izostanaka imamo, ili bilo koje drugo pitanje, ti primaš plaću da se mi ne informiramo iz treće ruke. Ako student medicine dođe, pa imaš li odgoja u sebi da budeš pristojna te dvije minute prema osobi koja u tom trenutku ima obrazovanja više nego ti? Cijelu katedru treba biti sram radi tebe. Cijeli fakultet treba biti sram radi tebe. Pa one gospođe u glavnoj referadi imaju deset puta više posla pa se neusporedivo bolje odnose prema studentima, i radi njih te treba biti sram. 
 
Ako mislite da u vodič treba nešto dodati, slobodno napišite u temi :)
Unaprijed hvala!

Farmakologija program 13:14.pdf

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Prenosim jednu kratku poruku od prof. Truklje usmjerenu kao odgovor na ovaj post kojega je pročitao.

"S datumom 01.07.2014. osvanuo je post (postavio “Urednik”) na temu predmeta “farmakologija” (3. godina). Nešto kao vodič za studente. Čini se, „urednik“ je netko tko je „riješio“ predmet.

Uz nekoliko praktičnih i korisnih savjeta (npr. da uvodni dijelovi pojedinih poglavlja koji se bave (pato)fiziologijom nisu ispitno gradivo; link na „katalog znanja“) i poneku duhovitu opservaciju (npr. „o tajnici“), tekst je zapravo (oko 95%) revija vlastitih mišljenja „urednika“.

I taj dio – zastrašuje! Jer pokazuje kako je, nažalost, moguće (možda dijelom i stoga što cijeli predmet, na početku 21. stoljeća, ima samo 130-tak nastavnih sati) „riješiti predmet“ – i pod milim Bogom ništa ne razumjeti. „Revija“ oslikava profil tipičnog budućeg „velikana suvremene hrvatske kliničke medicine“ – po obrascu koji se ukorijenio. Fenomen koji zabrinjava. Stoga, poziv „uredniku“: ovo je moja e-mail adresa – vladimir.trkulja@mef.hr – i tu sam idućih tjedana. Bilo bi mi zadovoljstvo da pođemo na kavu (po izboru) i razgovaramo o svemu „naopakom“."

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Tekst je složen iz razgovora s drugim studentima, djelomično iz starog vodiča koji je bio na bivšem portalu, djelomično iz teme o farmakologiji. Tko ga je pisao nije bitno, prije nego je objavljen je prošao kroz moje ruke, i kao i sve ostalo, moja je odgovornost. Sve što u njemu piše se i dogodilo. Naravno da je tekst mišljenje, kakav bi drugo bio. Dijele se i iskustva, ne samo činjenice.

Tvrdeić je rekao da se aminofilin nikako ne koristi za status. Na Reyevom sindromu inzistira prof. Bradamante, a na predavanju neuropedijatrice prije godinu dana se ljudima smijala kad su vikali Reyev sindrom za aspirin. Tajnica je bezobrazna. Na ispitu postoji toliko pragova, to nema nigdje. Je li utemeljen ispit na bizarnim detaljima? Jest. Recimo, čovjek uči o atropinu, usvoji da uzrokuje tahikardiju, i onda dobiješ u testu pitanje o nekoj sporedno spomenutoj prolaznoj bradikardiji preko M1 receptora i još trebaš znati što ti receptori čine s kalcijem. Uzrokuju li takve stvari frustraciju? Normalno da da.

Ali dobro, te stvari mogu pojasniti i osobno, doduše, tek u 9. mjesecu, pa ću uzeti u obzir tu opciju. I naravno prepraviti što se smatra da nije korektno - ne mišljenja, nego srezati ton.

Što će tek biti kad izađe vodič za fiziologiju :rofl:

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Hm, nekako se ne mogu oteti dojmu da dotičnom profesoru zapravo (najviše) smeta to što predmet nije dobio hvalospjev.

Što će tek biti kad izađe vodič za fiziologiju :rofl:

Tužba sudu za ljudska prava u Strassbourgu zbog nanesenih dupevnih boli od strane jednog pojedinca koji sve radi samo za dobrobit studenata :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Hm, nekako se ne mogu oteti dojmu da dotičnom profesoru zapravo (najviše) smeta to što predmet nije dobio hvalospjev.

Ma čak ne mislim da nije do toga da nije hvalospjev, nego do toga što se naglašava da treba biti više orijentiran na kliniku, a ne na detalje koji se usvajaju eto tako. Tome ovo o suvremenom kliničaru. Slažem se ja da su bazične znanosti bitne, ali ne odgajaš bazičare, nego kliničare, a nije sva bazika potrebna za klinku. Nije do nas, nego je fakultet tu da nas 99% ode u kliniku i jednostavno ne želimo učiti stvari koje nam neće trebati. Ako hoćeš bazičara, odvoji mu izborne predmete iz toga koje nečemu služe umjesto da ga pošalješ na gospodin Horvat ide doktoru. Pa Tvrdeić sam veli, na primjedbu da neke stvari koje priča nisu u praksi takve, on odgovara, pa nismo mi tu da vas naučimo što se stvarno koristi. Tru story. Ili na predavanju o antibioticima netko sat i po vremena priča o tome uzrokuju li alfa agonisti pad krvnog tlaka ili veliki pad krvnog tlaka. Ili od tih 130 sati još uzmeš sebi luksuz potrošiti sljedeći sad i po na vozanje po trikovima distalnog tubula, bez zaključka ikakvog. Mislim stvarno.

Također što ja mogu što je samo 130 sati iz farmakologije pa je potrebno štrebati umjesto da joj se da dovoljno vremena za razumijevanje. To je pitanje za one koji određuju da treba biti toliko Štamparovskih predmeta koji kradu sate, a ne do toga što je napisano u vodiču. Činjenica je da većina ljudi to jednostavno mora naštrebetati bez razumijevanja u kratkom vremenu, htjeli to ili ne, jer nemaju vremena. A ovi trpaju li ga trpaju, jer kako onda objasniti činjenicu da izdaš udžbenik i onda putem nekakvih naputaka ideš reducirati to što treba iz njega učiti. Očito nije ni namijenjen studentima, nego i drugima, postdiplomcima, općoj hrvatskoj znanosti ili što već. Što je hvalevrijedno, ali opet, ne možeš se ljutiti što se to insiniura u vodiču.

Ljutiti se što studenti štrebetaju to umjesto da detaljno proučavaju i što je to napisano je displasirano po meni, problem je šire prirode.

Evo, ti radiš već koliko ne znam, reci mi koliko ti je toga od farme ostalo i koliko se viče na tvojoj klinici o CYP varijantama i brzim ili sporim acetilatorima. Ne znam.

Ne mislim da je prof.Trkulja zlonamjeran, štoviše, cijenim ga više nego bilo koga na toj katedri, pa ako uhvatim vremena, popričat ću. Ipak kad netko uputi opasku znači da mu je stalo, drugi bi samo prešli preko toga. :)

Tužba sudu za ljudska prava u Strassbourgu zbog nanesenih dupevnih boli od strane jednog pojedinca koji sve radi samo za dobrobit studenata :D

:D :D :D Tu čekam objavu da ide u penziju, da stavim u vodič onu "dabogda te voda odnijela" :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
Ma čak ne mislim da nije do toga da nije hvalospjev, nego do toga što se naglašava da treba biti više orijentiran na kliniku, a ne na detalje koji se usvajaju eto tako. Tome ovo o suvremenom kliničaru. Slažem se ja da su bazične znanosti bitne, ali ne odgajaš bazičare, nego kliničare, a nije sva bazika potrebna za klinku. Nije do nas, nego je fakultet tu da nas 99% ode u kliniku i jednostavno ne želimo učiti stvari koje nam neće trebati. Ako hoćeš bazičara, odvoji mu izborne predmete iz toga koje nečemu služe umjesto da ga pošalješ na gospodin Horvat ide doktoru. Pa Tvrdeić sam veli, na primjedbu da neke stvari koje priča nisu u praksi takve, on odgovara, pa nismo mi tu da vas naučimo što se stvarno koristi. Tru story. Ili na predavanju o antibioticima netko sat i po vremena priča o tome uzrokuju li alfa agonisti pad krvnog tlaka ili veliki pad krvnog tlaka. Ili od tih 130 sati još uzmeš sebi luksuz potrošiti sljedeći sad i po na vozanje po trikovima distalnog tubula, bez zaključka ikakvog. Mislim stvarno.
Ljutiti se što studenti štrebetaju to umjesto da detaljno proučavaju i što je to napisano je displasirano po meni, problem je šire prirode.

Baš taj dio gdje je napisao "„Revija“ oslikava profil tipičnog budućeg „velikana suvremene hrvatske kliničke medicine“ – po obrascu koji se ukorijenio. Fenomen koji zabrinjava. " mi djeluje previše podrugljivo, makar reakcija bila napisana u najboljoj namjeri. Odnosno, kao da prof. želi reći da je tekst po pitanju kritike uzaludnosti prevelikog naglaska na nepotrebnom bio previše surov i da to nije trebalo spomenuti.

Evo, ti radiš već koliko ne znam, reci mi koliko ti je toga od farme ostalo i koliko se viče na tvojoj klinici o CYP varijantama i brzim ili sporim acetilatorima. Ne znam.

Od farme de facto ništa, a podtip CYP enzima se spominje jedino u smislu preko kojeg idu interakcije za moj Fachgebiet važnih lijekova. O acetilatorima nema govora :D


Ne mislim da je prof.Trkulja zlonamjeran, štoviše, cijenim ga više nego bilo koga na toj katedri, pa ako uhvatim vremena, popričat ću. Ipak kad netko uputi opasku znači da mu je stalo, drugi bi samo prešli preko toga. :)

Ne mislim ni ja to, ali sam siguran da je tu opasku mogao na manje podrugljiv način uputiti, ništa drugo.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Iskreno mislim, upravo kako si i sama rekla, da je profesoru stalo, tako da preporucam tu kavu sa istim. Jer na primjeru one Hrt-ove emisije to je jedna od rijetkih osoba koja nas drzi jos uvijek s ove strane znanosti.

Uredio gexozoid

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Iskreno mislim, upravo kako si i sama rekla, da je profesoru stalo, tako da preporucam tu kavu sa istim. Jer u primjeru one Hrt-ove emisije to je jedna od rijetkih osoba koja nas drzi jos uvijek s ove strane znanosti.

Slažem se, javim mu se po povratku u Zg :)

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da je to što veliš da svi spremaju patologiju najbolnija točka njih na farmi. Kako inače objasniti činjenicu da izbacuju s predavanja i seminara ako se netko nasmije? Pazi, profesorica izbaci s predavanja ekipu ako se nakon 6-7 sati sjedenja u tim klupama i, nažalost, gubljenja vremena, nasmiju? Kao osnovna škola.

Sve ostalo potpisujem. Udžbenik je zapravo odličan, ali je najneprimjereniji udžbenik za studente na pretklinici. Svakome je njegov predmet najvažniji, ali nije toliko važan da zbog nečije nesposobnosti da razdvoji bitno od nebitnog ekipa plače i neurotično skače po knjizi prije ispita. Ili dobiva čireve.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ja imam potpuno drugačija iskustva s Farmakologijom.
Za početak treba napomenuti da Farmakologija, bez sumnje, jest jedan od najvažnijih pretkliničkih predmeta i iz tog razloga je opravdano postaviti visoke kriterije. Ako ste iz anatomije mogli štrebati izbočine na kostima, pokrete koji izvode pojedini mišići šake i živce/arterije koji prolaze kroz sve moguće otvore lubanje onda ne vidim zašto je sad problem ako se traži znanje o mehanizmu djelovanja lijekova (što je nemoguće bez znanja receptora). Za razliku od ogromnog broja beskorisnih nebuloza koje smo učili na anatomiji i koje nikad više nismo niti ćemo ponovno čuti, veći dio gradiva farmakologije ćemo upotrebljavati svakodnevno jer lijekovi su nešto što se koristi u apsolutno svakoj grani medicine.

Da, profesori baš i nisu pretjerano korisni (kao ni predavanja/seminari/vježbe), ali glavni uzrok toga su nezainteresirani i pasivni studenti koji dolaze na nastavu potpuno nepripremljeni (da se razumijemo, jedan od njih sam bio i ja, ali ja barem prihvaćam odgovornost na sebe umjesto da okrivljujem profesore) i na seminarima se doslovno svaka riječ treba iščupati iz nas da bi se dobio odgovor na najjednostavnija pitanja vezana uz gradivo. U takvim uvjetima je nemoguće postići puno kad većina nas nije imala pojma o čemu profesor govori.

Što se tiče knjige, njoj bi dao ocjenu 3.5/5. Glavna mana je što je napisana jako neujednačeno - neka poglavlja su dobro organizirana i objašnjena, a neka druga potpuno nerazumljiva i odlaze u nepotrebnu širinu bez da prihvatljivo objasne najosnovnije pojmove. Osim toga, mislim da je čak i previše orijentirana na kliniku jer neka poglavlja sadrže po nekoliko stranica o doziranjima što je na ovom stupnju potpuno nebitno.
Uvodni dio o (pato)fiziologiji je posebno koristan jer su tu neke stvari objašnjene bolje nego i u samoj (pato)fiziologiji/patologiji što jako olakšava razumijevanje farmakologije. Naravno, oni kojima je cilj bio samo sve što prije naštrebati to mogu komotno preskočiti, ali oni samo dokazuju da je pismeni čak i nedovoljno selektivan ako su ga uspjeli položiti uz takvo manjkavo znanje.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Da, od anatomije treba kasnije 5%. Međutim, anatomija je filter na prvoj godini, ako ne možeš te podatke usvojiti onda ne možeš studirati medicinu i zato pitaju izbočine na kosti. Služe kao filter. Na anatomiji se uči kako učiti na medicini, i uz to, za anatomiju imaju cijelu godinu.

Da farmakologiju treba znati - treba. Da je loše organizirana, loše je organizirana.

Gle, prije par godina su ljudi farmakologiju učili iz udžbenika od 250 stranica pisanog fontom 12. Kao i generacije i generacije prije njih. Odjednom to gradivo skoči peterostruko. Satnica ostaje ista. Svi oni koji su učili iz udžbenika od 250 stranica uredno rade, bez ikakvih problema s farmakologijom.

Oni koji su učili iz udžbenika od 1250 stranica ne znaju ništa više ni bolje o terapijama nego oni koji su to učili par godina ranije. S ovim se došlo do toga da od drveća ne vidiš šumu.

Ti kad radiš, vrtiš svojih 20 lijekova (maksimalno!), o njima znaš manje nego piše u farmakologiji, i nemaš problema. Studenti medicine vani koje koriste za farmakologiju udžbenike od 200-300 stranica nemaju problem.

Mehanizme i receptore da treba znati... eh sad. Ne slažem se. 99% toga naučiš kroz praksu. Liječnik koji radi 40 godina sumnjam da razmišlja o mehanizmu djelovanja. Vrti fore koje je skupio u praksi, a za receptore koji su otkriveni 30 godina nakon njegovog studiranja ga boli džon. Možeš misliti da daje lokalnu anesteziju i misli "joj to mi djeluje na natrijske receptore." Za eksperimentalne lijekove iz 50-ih godina ga boli džon. Za sve lijekove izbačene iz prakse ga boli džon. Za lijekove koji nisu registrirani u njegovoj zemlji ga boli džon. Itd.

Opet, govorimo o nekoj Gaussovoj krivulji, prosječnom liječniku i koliko je njemu potrebno. Dalje od toga neka uči na specijalizaciji.

Zapravo me tema ne tangira, samo bole sve pizdarije koje si trebao učiti, a ničemu ne služe. Samo ti ostaje želja da im netko djecu tjera da uče toliko beskorisnih podataka koliko su nas tjerali. Vrijedi za sve, ne samo za farmu. Eto, ja znam da kelati bizmuta imaju trostruko djelovanje i da uzrokuju crnu stolicu što je diferencijalnodijagnostički bitno za krvarenje iz gornjeg probavnog trakta. To što u Hrvatskoj to nikada nije bilo niti će biti registrirano, niti će mi ikad trebati, to ignoriram. Bitno da je tu stranicu trebalo pročitati dva puta da bi se to zapamtilo i usvojilo. I to pomnoži s jedno 500 i pretvori u vrijeme i živce.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Čujem da je farmakologija nadmašila sama sebe, 110 ljudi pada farmu ove godine.

Da imaju sređenu literaturu i nastavu, krivnja bi se mogla prebaciti na studente. Ovako odbijam vjerovati da su ljudi koji su prošli sve ispite do sada nesposobni proći i farmakologiju.

U civiliziranoj zemlji bi netko otkaz dobio?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

110 je jako puno ... mislim da ipak nije baš toliko.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

A tako vele... 80-90 da su izračunali sigurno od ovih koji su izlazili na rokove, i da ima još dodatno ovih koji nisu... Ajmo reći da je oko 100, to je, koliko, 30% godine?

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Od kuda ti taj podatak? Znam da je prije zadnjeg roka (koji je bio danas) ostalo više od 100 ljudi, ali očekujem da je određeni broj ipak prošao.

Ja mislim da je farmu mogao položiti svatko tko se toga ozbiljnije primio. Evo, ja sam učio ravno mjesec dana (s tim da tijekom semestra nisam ni pročitao gradivo) i dobio sam na kraju 5. To znači da se za 3 tjedna moglo naučiti za prolaz...

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Danas je prošlo 12 ljudi, tako vele, s tim da rekoše da su 4 od toga komisije. To bi bila prolaznost od 25%.

Ma sve se može proći, nije u tome fora, fora je u omjeru uloženo/dobiveno, organizaciji, potrebi toliko opširnog gradiva i udžbenika itd. :) Evo, kad se dočepam Zg-a uskoro, uzet ću udžbenik i izvući ću primjere za to što govorim.

A eto im, neka se bore - ali svugdje u svijetu, ako je toliko mala prolaznost negdje, onda nije problem samo u studentima, all I'm saying. I onda u civilizaciji nešto mijenjaju.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Onda je moguće da ih je toliko palo jer sam ja bio na ovom prošlom roku i tad nas je još ostalo oko 150, a prošlo 30ak.

Ne znam, činjenica je da je farmakologija problem velikom broju studenata, iako meni nije jasno zašto...

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Znam da je brojka oko 100.I nece se omogucit rok u 11. nego su svi obvezni ponovo slusat farmu.
Nije mi jasno koja je poanta svega ovoga?Edukacija?
Bitne stvari iz farme se mogu ispisat na 300 stranica na razumljiv nacin i svaka budala bi to mogla naucit za 2.Ali bitno da oni imaju knjigu pisanu na kineskom i pismeni sa 9 pragova.

Uredio Prodigy

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ma nema svrhe.

Problem je ovog sustava u kojem su oni koji su već dobili posao zaštićeni kao polarni medvjedi. Ako nešto ne funkcionira, i zbog toga studenti pate, oni ne dobivaju penal. Nitko neće dobiti ni prijeku riječ radi toga, pa zašto bi nekoga bilo briga? Koliko je nešto dobro organizirano, korisno, kvalitetno svodi se na to koliko netko tko se time bavi intrinzično želi da bude dobro. Vanjske motivacije nema.

I na kraju vi to plaćate, ne samo u školarinama, nego i živcima :)

P.S. Preporučam ekipi da odu na predavanje prof.Puljevića o liječenju aritmija na Rebro, da vide kako se predaju antiaritmici. Tako se drži predavanje, gospodo.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Kruže priče da će možda vratiti na staru knjigu, ali to su samo tračevi. Ako je istina, nadam se da će se to dogoditi ove godine.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Teško da će vratiti na staru knjigu, bez obzira koliko je stara knjiga didaktički izvrsna ipak je po puno stvari prezastarjela.

Nama je na usmenom Klarica poslije što smo popljuvali knjigu rekao da razmišljaju o pisanju svog novog udžbenika, ali to će ako su se odlučili na to malo duže trajati....

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Možda Crimewave misli na drugu "staru" knjigu (Rang, Dale, Ritter), onu koja je neposredno prije Katzunga bila glavna literatura. Ta knjiga je OK pisana.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

a koja je prva stara knjiga?

Neka mala (A5 formata) koju su pisali neki još trenutačni članovi katedre za farmakologiju.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Kako ste vi onda ucili tu farmu,dajte savjet nama koji uskoro krecemo s time... Ima li neka skripta/staraknjiga/strana knjiga ili sto vec sto bi preporucili

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

  • Recently Browsing   0 korisnika

    Ni jedan registrirani korisnik ne pregledava ovu stranicu