Halifax

Novi sustav bodovanja za specijalizaciju

22 poruka u ovoj temi

Što mislite o najavi novog, centralnog, sustava za specijalizaciju? Liječnička komora bi da to ide preko njih, Relić bi naravno da to ide preko njega ($$), izvjesnije je da će HLK prevagnuti. Traže da intervju nosi najmanje, prosjek kategoriziran (isto bi nosilo 4.5 i 5.0), najviše bi se bodovali znanstveni radovi.

Da ste znali da bi mogao biti ovakav sustav, bi li radili više znanstvenih radova? Kakva je mogućnost na fakultetu uopće objaviti nešto kvalitetno, što ne se ne objavljuje u žnj hrvatskim časopisima gdje su mentori sami autori, porota i objavljivač? Je li moguće išta kvalitetno objaviti kada fakultet nudi pristup samo malom dijelu relevantne znanstvene literature, licenciranim statističkim programima uopće nemamo pristup, statistiku predaju i tako kao na kamenim tablama i pišu klinom, informatika je sramota kako se predaje itd.? O bilo kakvim novčanim sredstvima za ne-članove SZ da ne govorimo.

Mislite li da će takva odluka biti nepravedna za generacije koje sada izlaze s fakulteta, jer nisu imali ni priliku ni sredstva ni saznanja da će to nečemu služiti?

Je li pravedno da se onda boduju jednako radovi izašli u stranim časopisima i ovim žnj našima? Je li pravedno da se vraća bodovanje za plivanje, veslanje i ostalo što nema veze s medicinom? Piskaranje za medicinar, dijeljenje kondoma, bolnice za medvjediće? Je li ok da će se opet bodovati i demonstratura, kad se sada i demonstratura dobiva samo uz blagoslov ljudi na drugom katu glavne zgrade?

Je li ok da se jednako boduje dekanova i rektorova nagrada za aktivnosti u udrugama i za znanstveni rad? Treba li ukinuti ovu prvu kategoriju što ide preko ulaženja u rektum?

Jeste imali ikada igdje priliku izjasniti se što mislite o promjenama?

Uredio Halifax

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
On 12/30/2016 at 3:35, Halifax said:

Što mislite o najavi novog, centralnog, sustava za specijalizaciju? Liječnička komora bi da to ide preko njih, Relić bi naravno da to ide preko njega ($$), izvjesnije je da će HLK prevagnuti. Traže da intervju nosi najmanje, prosjek kategoriziran (isto bi nosilo 4.5 i 5.0), najviše bi se bodovali znanstveni radovi.

Da ste znali da bi mogao biti ovakav sustav, bi li radili više znanstvenih radova? Kakva je mogućnost na fakultetu uopće objaviti nešto kvalitetno, što ne se ne objavljuje u žnj hrvatskim časopisima gdje su mentori sami autori, porota i objavljivač? Je li moguće išta kvalitetno objaviti kada fakultet nudi pristup samo malom dijelu relevantne znanstvene literature, licenciranim statističkim programima uopće nemamo pristup, statistiku predaju i tako kao na kamenim tablama i pišu klinom, informatika je sramota kako se predaje itd.? O bilo kakvim novčanim sredstvima za ne-članove SZ da ne govorimo.

Mislite li da će takva odluka biti nepravedna za generacije koje sada izlaze s fakulteta, jer nisu imali ni priliku ni sredstva ni saznanja da će to nečemu služiti?

Je li pravedno da se onda boduju jednako radovi izašli u stranim časopisima i ovim žnj našima? Je li pravedno da se vraća bodovanje za plivanje, veslanje i ostalo što nema veze s medicinom? Piskaranje za medicinar, dijeljenje kondoma, bolnice za medvjediće? Je li ok da će se opet bodovati i demonstratura, kad se sada i demonstratura dobiva samo uz blagoslov ljudi na drugom katu glavne zgrade?

Je li ok da se jednako boduje dekanova i rektorova nagrada za aktivnosti u udrugama i za znanstveni rad? Treba li ukinuti ovu prvu kategoriju što ide preko ulaženja u rektum?

Jeste imali ikada igdje priliku izjasniti se što mislite o promjenama?

Čini mi se samo kao dodatno kompliciranje stvari ako je to istina. Ne razumijem taj princip centralnog sustava za specke ... hoće li intervju provoditi ljudi iz HLK ? Ako će samo prijavljivanje biti preko HLK, a intervju u bolnici, onda je sve to besmisleno. I zašto bi Relić provodio specijalizacije ( ako mislimo na istog ) ? Ne znam po čemu bi on bio pravi izbor.

Trebalo bi najviše bodova nositi prosjek i trajanje studija. I ne vidim zašto bi se prosjek kategorizirao da 4,5 bude isto što i 5,0. Čiste gluposti, samo se namješta kako kome paše.

Da znanstveni radovi nose najviše bodova opet nije pošteno iz razloga koje si navela, ali i zbog činjenice da za znanstveni rad tijekom studija i kasnije isto može prevagnuti veza ili krvno srodstvo.

Ako će dodjeljivati bodove za veslanje, plivanje, kondome i sve te paramedicinske stvari selim se iz Hrvatske. To se stavi u životopis, pa se na razovoru eventualno dobije više bodova. Automatsko bodovanje takvih stvari nije primjereno. 

Vidim da je bitno samo da se marginalizira prosjek i trajanje studija, što bi po meni trebalo biti najbitnije.

Uredio Runichoue

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
On ‎30‎.‎12‎.‎2016 at 3:35 AM, Halifax said:

Što mislite o najavi novog, centralnog, sustava za specijalizaciju? Liječnička komora bi da to ide preko njih, Relić bi naravno da to ide preko njega ($$), izvjesnije je da će HLK prevagnuti. Traže da intervju nosi najmanje, prosjek kategoriziran (isto bi nosilo 4.5 i 5.0), najviše bi se bodovali znanstveni radovi.

Da ste znali da bi mogao biti ovakav sustav, bi li radili više znanstvenih radova? Kakva je mogućnost na fakultetu uopće objaviti nešto kvalitetno, što ne se ne objavljuje u žnj hrvatskim časopisima gdje su mentori sami autori, porota i objavljivač? Je li moguće išta kvalitetno objaviti kada fakultet nudi pristup samo malom dijelu relevantne znanstvene literature, licenciranim statističkim programima uopće nemamo pristup, statistiku predaju i tako kao na kamenim tablama i pišu klinom, informatika je sramota kako se predaje itd.? O bilo kakvim novčanim sredstvima za ne-članove SZ da ne govorimo.

Mislite li da će takva odluka biti nepravedna za generacije koje sada izlaze s fakulteta, jer nisu imali ni priliku ni sredstva ni saznanja da će to nečemu služiti?

Je li pravedno da se onda boduju jednako radovi izašli u stranim časopisima i ovim žnj našima? Je li pravedno da se vraća bodovanje za plivanje, veslanje i ostalo što nema veze s medicinom? Piskaranje za medicinar, dijeljenje kondoma, bolnice za medvjediće? Je li ok da će se opet bodovati i demonstratura, kad se sada i demonstratura dobiva samo uz blagoslov ljudi na drugom katu glavne zgrade?

Je li ok da se jednako boduje dekanova i rektorova nagrada za aktivnosti u udrugama i za znanstveni rad? Treba li ukinuti ovu prvu kategoriju što ide preko ulaženja u rektum?

Jeste imali ikada igdje priliku izjasniti se što mislite o promjenama?

Otkuda tocno sve ove informacije? Na svemrezju ima samo nesto od toga:

https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/peticije/peticija-tekst-detaljno-3.pdf

https://www.hlk.hr/EasyEdit/UserFiles/priopćenja/hlk-izradila-cjeloviti-koncept-unaprjedjenja-specijalistickog-usavrsavanja-doktora-medicine.pdf

ali nigdje ne spominje novi nacin bodovanja i pod cijom bi to jos nadleznoscu bilo. Bilo na dalekovidnici, krugovalniku, FB-u?

 

1. Ne mislim, siguran sam da je savrsen samo za Sjevernu Koreju, Kuba otpada jer sada kada je castro otegnuo papke, tesko da ce i tamo proci. Ni Kubanci vise ne puse te petoljetke i ostale pizdarije iz samoupravnog socijalizma. Za bodovanje moram prvo vidjeti da netko to stvarno zeli napraviti. Sto se ostaloga tice, od svih nabrojanih tocaka u peticiji moram pohvaliti onu pod brojem pet koja bi zapravo omogucila lijecniku postati specijalistom i u jednoj opcoj bolnici. To jedino ima smisla.

2. Ne kaci me vise, ali sigurno bih da me kaci. Mogucnost objave necega kvalitetnoga na fakultetu je zapravo jako dobra. Ne moras biti prvi autor da bi skupila dovoljan broj bodova na racun znanstvenih radova, samo se tvoje ime mora naci na dovoljnom broju njih. Novcana sredstva, osobno mislim, nam kao studentima i ne trebaju, osim ako netko ima stvarno nekakvu nenadjebivo dobru zamisao koji moze ostvariti jedino na takav nacin da izvrsi (novcano zahtievno) prospektivno istrazivanje.

3. Bit ce nepravedna za neke. Iskreno, mislim da se vecina nekakvih velikih "pisaca" radova niti ne zeli baviti klinikom, tako da je mogucnost nepravde jednaka onoj da ti prerano pukne lanac motora ukoliko vozis automobil u kojem se nalazi motor serije N47D20.

4. Nije pravedno, ali po trenutacnom pravilniku to tako nije; jos uvijek vazeci pravilnik o mjerilima za prijam specijalizanata vrsi jasnu razliku medju time. Za sve ostalo moram prvo vidjeti takav prijedlog crno na bijelo, napisati bilo sto prije toga  je jednako bezsmisleno kao i sama zamisao.

5. Analni alpinizam je bitan u obadvije kategorije, stoga ili obje ostaviti, ili obje ukinuti.

6. Nisam, nije me nitko nista bio pitao.

Opaska za kraj: posve je nevazno kako ce na kraju sve skupa ispasti jer je kuca (ljudi koji cine doticni sustav) izgradjena na pijesku, a ne na stijeni. Tako da je i objektivno najbolji pravilnik osudjen na propast jer se nalazi na pijesku.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
On 12/31/2016 at 11:45, Ćaća said:

 

Opaska za kraj: posve je nevazno kako ce na kraju sve skupa ispasti jer je kuca (ljudi koji cine doticni sustav) izgradjena na pijesku, a ne na stijeni. Tako da je i objektivno najbolji pravilnik osudjen na propast jer se nalazi na pijesku.

Ova rečenica mi se jako sviđa i potpuno je istinita. Treba od temelja sve mijenjati, počevši s fakultetom i studijem medicine, pa sve do programa specijalističkog i subspecijalističkog usavršavanja. Nije jedini problem dobivanje specijalizacije, što nikada neće biti transparantno i skroz pošteno/ objektivno. 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
On 30.12.2016. at 3:35, Halifax said:

Što mislite o najavi novog, centralnog, sustava za specijalizaciju? Liječnička komora bi da to ide preko njih, Relić bi naravno da to ide preko njega ($$), izvjesnije je da će HLK prevagnuti. Traže da intervju nosi najmanje, prosjek kategoriziran (isto bi nosilo 4.5 i 5.0), najviše bi se bodovali znanstveni radovi.

Da ste znali da bi mogao biti ovakav sustav, bi li radili više znanstvenih radova? Kakva je mogućnost na fakultetu uopće objaviti nešto kvalitetno, što ne se ne objavljuje u žnj hrvatskim časopisima gdje su mentori sami autori, porota i objavljivač? Je li moguće išta kvalitetno objaviti kada fakultet nudi pristup samo malom dijelu relevantne znanstvene literature, licenciranim statističkim programima uopće nemamo pristup, statistiku predaju i tako kao na kamenim tablama i pišu klinom, informatika je sramota kako se predaje itd.? O bilo kakvim novčanim sredstvima za ne-članove SZ da ne govorimo.

Mislite li da će takva odluka biti nepravedna za generacije koje sada izlaze s fakulteta, jer nisu imali ni priliku ni sredstva ni saznanja da će to nečemu služiti?

Je li pravedno da se onda boduju jednako radovi izašli u stranim časopisima i ovim žnj našima? Je li pravedno da se vraća bodovanje za plivanje, veslanje i ostalo što nema veze s medicinom? Piskaranje za medicinar, dijeljenje kondoma, bolnice za medvjediće? Je li ok da će se opet bodovati i demonstratura, kad se sada i demonstratura dobiva samo uz blagoslov ljudi na drugom katu glavne zgrade?

Je li ok da se jednako boduje dekanova i rektorova nagrada za aktivnosti u udrugama i za znanstveni rad? Treba li ukinuti ovu prvu kategoriju što ide preko ulaženja u rektum?

Jeste imali ikada igdje priliku izjasniti se što mislite o promjenama?

Nadam se da ću dobiti specku prije nego uvedu to sve.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ćaća, informacije dolaze od ljudi u fakultetskom vijeću, ne iz jednog izvora, nego iz više njih, o tome se raspravlja. Njima je to, koliko shvaćam, isto upućeno da pročitaju. Ne ovi dokumenti gore koje navodiš, nego kriteriji, doslovno se zna koliko bi što u postocima iznosilo. Intervju konkretno 10% predlažu, ako me pamćenje služi.

Ja mislim da je to za znanstvene radove pravedno, da tako bude, i prosjek i dužina studiranja i sve to, ali ovo za znanstvene radove ne bi trebalo stupiti na snagu odmah. I prije toga bi morali stvoriti uvjete. A to su pristupi bazama podataka, ne ovim šugavim koje nam uzimaju. Probaj eto u knjižnici pristupiti bilo čemu u jačem časopisu, nećeš moći vjeruj mi. O SPSS-u ili nekom drugom bar pristojnom statističkom programu za obradu podataka, baš onakvih kakve mi možemo dobiti - drinčenjem u nečijem uredu, preko tuđeg računala, moleći pristup recimo kartonima pacijenata, to je san. Hubove za SPSS po defaultu imaju vani na fakultetima. To treba za kvalitetan rad, da ga objaviš negdje vani, a ne u našim polučasopisima gdje su, kako velim, mentori i urednici i recenzenti i izdavači. To ne vrijedi ništa nigdje.

Dok god se moramo oslanjati za literaturu na Sci-Hub i torrente, za programe na torrente, to ne valja. Novci ne trebaju za pregledne tekstove kakvih 99% piše za diplomski (koje bizarnosti, student pa da piše review tekst - tko vani piše review? Najjači u svom polju!), možda ne ni direktno studentu za retrospektivnu studiju, ali onda kumulativno daj ljudima PRISTUP informacijama i ALATIMA. To košta. Možda i manje nego sportske sekcije. Učini da ti ljudi mogu raditi neku basic statistiku bar pa da imaju neku osnovu na kojoj mogu sami graditi znanje u tom polju. Vani ljudi nemaju MCQ ispit iz statistike i informatike u kojima ih se pita je li Word tekst procesor ili kalkulator, nego naprave mali rad da se provjeri znaju li procesuirati podatke, ali kod nas je lakše bubnuti test koji iz baze naučiš napamet i bye. Da nam daju EndNote, uh, čovječe, pa valjda bi se koncept fakulteta srušio.

Sve radimo naopako. Može se objaviti vani i kod nas, naravno. Ali za to bome trebaš ispišati krv - prvo trebaš dobrog mentora, Sci-Hub, umoliti nekoga tko zna statistiku da ti pomogne ili mu platiti, a to je samo početak. Tako ne bi trebalo funkcionirati, samo to velim.

 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Pravi se pravilnik novi, da, poznati su i faktori, da. Studentski predstavnici znaju što je unutra. Daju prijedloge u ime studenata, koliko znam, također, ti isti studenti o tome naravno nemaju pojma niti su imali što reći. Ako postoji negdje neka obavijest ili je dano na uvid, ispričavam se. Znamo da neću morati :D 

Kao i sve uvijek kod nas - ispod stola, nesustavno, samo pojedinci za to znaju, samo pojedinci imaju riječ. Neki oblik takvog pravilnika će biti, naravno, fakultet neće napraviti ništa da poboljša uvjete i olakša pristup mentorima, alatima, podacima. Kad je to ovdje postojao sustav i jednaka prilika? Mislim što je novo, nešto se zaokrenulo za 180 stupnjeva, sada informatičar pravi aplikacije fakultetu a ne Gamulin? Oh wait.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Kada bi taj pravilnik (o kojem do ove teme nisam imala pojma, kao ni moji kolege stažisti) trebao stupiti na snagu?

I za koga bi on vrijedio? Nije pravedno da vrijedi za one koji su pri kraju faksa/na stažu jer su za vrijeme fakulteta pažnju usmjeravali na ono što se boduje prema sadašnjem pravilnikom.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Na ta pitanja ne znam odgovor, od kada bi trebao krenuti i za koga vrijediti. Pa jedva da je glas o pravilniku izašao vani, a i to čuješ "šuškanjem". Za ovo da se po njemu predlaže da je intervju 10% ukupnih bodova znam da je točno 100%, da će najviše nositi znanstveni radovi isto je točno, netko mi je bio rekao i postotak.

Predlažu nešto u smislu da je ista kategorija 4-4.5 prosjek, pa onda 4.5-5.0 i tako. Izvannastavno presipanje iz šupljeg u prazno bi se isto bodovalo opet.

Tko će znati detalje kad su sve poluinformacije? Da se nešto događa, događa se, garantiram.

Poanta ovog gore mog posta je da bi valjda bilo pa u najmanju ruku pravedno, transparentno, što god hoćete, da je Komora rekla pa evo vam ljudi i vi pročitajte, a ne slati te dokumente pojedincima na fakultetu da oni eto kao sudjeluju, a da oni koje se to tiče ništa ne znaju, ili im je prva vijest. Dovest će sve pred gotov čin, kao i uvijek, i onda će se čuditi kad ne bude funkcioniralo. Kako će funkcionirati kad u ime onih koje se to tiče govore dva-tri čovjeka? Ne znači da će to biti 100%, ali mogu valjda obavijestiti i ako nešto pripremaju, pa da svi imaju informaciju, a ne samo pojedinci. Nikad ova država neće naprijed.

U slučaju da to što predlažu prođe i da zaživi i bodovanje i centralne specijalizacije, gle, još uvijek imate vremena otići na farmu i naštancati 20-ak komada "znanstvenih radova" za par tjedana :D

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Bilo bi lijepo da netko napokon prouči prediktore koji najbolje koreliraju s uspjehom na poslu (pa tako i liječničkom) i onda lijepo sastavi selekcijski postupak, koji ce metodama koje se koriste vec valjda jedno stoljeće u svijetu, dati najbolje kandidate za neku specijalizaciju. Cini mi se da u Hrvatskoj to jos uvijek funkcionira na principu, "ajde stavit cemo 10% intervju, 20% ocjene, 20% radovi,(....) pa da vidimo kako bi to moglo bit". nema veze sto  postoji statistika i istrazivanja o tome kako odabrati kandidate za posao... ajmo mi ovako od oka pa malo i popričat i dodijelit bodove na temelju 10 min razgovora koji mogu i preokrenit sve ove donekle objektivne bodove. 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama
On 1/22/2017 at 7:54, Predator said:

Bilo bi lijepo da netko napokon prouči prediktore koji najbolje koreliraju s uspjehom na poslu (pa tako i liječničkom)

Kako boduješ strast? Postoje ljudi zaljubljeni u svoj posao, i postoje ljudi koji odrađuju svoj posao. Vidiš to na ljudima, intuitivno ih prepoznaješ, te koji to istinski vole. Stavljam ruku u vatru da ljudi zaljubljeni u svoj posao rade bolje. Ovi gore prediktori su pokazatelji akademskog uspjeha, ne znam, reci mi, hoće biti bolji kirurg onaj tko je imao 2 iz, ne znam, histologije, a živi za tu specijalizaciju, ne tangira ga znanstveni rad; ili onaj tko je ima 5.0 prosjek i želi biti kirurg jer misli da je to kul? Ili onaj s fanstastičnim ocjenama i svim referencama kojemu je neka specijalizacija 2. ili 3. izbor, ali eto, uzima? 

Nedavno su se dvije osobe koje obje dobro poznajem natjecale za istu specijalizaciju, tu su negdje po ocjenama i akademskim uspjesima, i na moje iznenađenje, dobije specijalizaciju osoba za koju sam mislila da će pasti na razgovoru jer joj je to, eto, samo usputni pokušaj dok čeka nešto drugo. Ova druga koja živi za tu specijalizaciju spuši taj natječaj. I onako, dođe ti da digneš telefon i kažeš tim ljudima jeste vi pri sebi, kako ne vidite, ova bi vam život gore ostavila. Tako nekako.

Pretpostavljam da nakon ovog fakulteta većina! ima bazično znanje da se bavi većinom specijalizacija i da će biti solidni u tome. Bar se nadam, ali ta crta koja razlikuje jest ono što su spremni uložiti u to. Tako nekako.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

slažem se sa svime što si napisala.
a odgovor na ovo kako bodovati strast - rekao bih motivacijom i mislim da je to jedna od važnijih stvari za ispitat prilikom odabira kandidata. problematican je ovaj dio s intervjuom za posao jer kao što si navela u ovom primjeru, primili su ovu osobu koja uopce nije toliko motivirana na temelju tog razgovora a iz kojeg se, po mom mišljenju ne može baš nešto posebno saznati o osobi - više štete nego koristi. ti znaš da je ova osoba zaljubljena u specijalizaciju jer je dobro poznaješ. dakle, ispitati motivaciju, ali ne intervjuom od 5, 10 minuta.

također, čini mi se da nekako u cijeloj priči izostaje i inteligencija. možda za upisati i završiti medicinu i nije toliko presudno da je osoba jako pametna, već više da je uporna i spremna učiti, ali kasnije, da bi se sve to naučeno nekako povezalo i koristilo na najbolji mogući način, pogotovo kad treba nešto dijagnosticirati, a što možda nije očito na prvi pogled  -tada bi volio da mi je doktor pametan (i zaljubljen:rolleyes:u to da, makar zbog sebe, otkrije o čemu se radi). to je ovako moj laički pogled, ispravi me - možda tako medicina uopće ne funkcionira u stvarnosti :lol:

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Pojam ˝temeljna godina˝ je ustvari nulta godina ? 

Umjesto da se bavi bitnim stvarima vezanih uz studij i specijalističko usavršavanje, oni bi produljivali trajanje specijalizacija :/

 

 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da je ovo reakcija na činjenicu da za generaciju upisanih 2013. nema više staža niti ga može biti. Pa su doskočili tome time da su staž preimenovali u "0. godina" specijalizacije. Što je zapravo vraćanje jednogodišnjeg staža, vjerojatno za nikakve novce i nikakvu garanciju da ćeš specijalizaciju dobiti.

Generacije koje će opet gubiti godinu života ni za što, dok njihovi kolege na zapadu tada već 2 godine rade i zarađuju, neka zahvale Čikeš i ekipi.

Zanima me još koji je k društvo mladih liječnika i zašto oni raspravljaju 0. godini specijalizacije, a ne oni koji će to morati odrađivati i na koje se to odnosi.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da će takvim potezima samo još više mladih otjerati van na specijalizaciju, a ne postići obratan učinak. 

Temeljna godina zarpavo i postoji u sadašnjem specijalističkom programu, a to je npr. zajedničko internističko deblo. Možda se žele ugledati na Austrijski model gdje imaju 9 mjeseci nekakvog zajedničkog plana, pa se nakon toga bira smjer za specijalizaciju. 

Nek budu hrabri i neka uvedu staž u šestu godinu ili neka naprave reda u sadašnjem specijalističkom usavršavanju. 

Sumnjam da će to biti ˝garancija˝ za specku. Vjerojanto nekakva glupost koja će trajati godinu dana, gdje će mladi doktori biti na ignoru i samo skupljati poptise po bolnicama.

BTW. Mislio sam da je Čikeš u mirovini.

Uredio Runichoue

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

U svjetlu najave da na hitnoj više neće moći raditi nitko osim ovih na specijalizaciji iz hitne, gdje još nije jasno da će se uopće nakon licence moći raditi i u kolima hitne pomoći (koliko shvaćam, planiraju to da u kolima rade godinu dana svi na specijalizaciji iz hitne), gdje će sa svim tim ljudima? Svima 0. godina specijalizacije? Može, sa specijalizantskom plaćom onda. Možeš misliti.

U šestu godinu se ne može uvesti staž, jer bi to značilo smanjenje satnice Štamparu, a to valjda ne mogu ni preko njih mrtvih. Neke predmete bi doslovno trebalo ukinuti, a ne znam uopće da postoji mehanizam da se to napravi. 

Čikeš? U mirovini mislim da jest. Koliko se nje sjećam, 100% da gura godinu staža, odnosno ovu nultu godinu, tko god je pred njom rekao da je staž za 99% ljudi beskoristan, nije dobro prošao. 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Zato sam i napisao ˝neka budu hrabri˝ s mijenjanjem šeste godine. Na petoj se mogu osloboditi 3 tjedna nastave micanjem informatike, statistike i uvoda u znanstveni rad 2, a na šestoj mogu maknuti module, skratiti ili maknuti nepotrebne štamparije i eto 5 mjeseci staža integriranog u šestu godinu. Bez problema. 

A ovo s hitnom da rade specijalizanti ili specijalisti je neizvedivo. Kao prvo, ne znam od kud im u Hrvatskoj tako veliki broj specijalizanata da popune ta silna mjesta, a kao drugo, niti sada kada rade mladi dr.med, ne mogu popuniti sva mjesta izvan velikih gradova, ali niti i u velikim gradovima. 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Modul iz hitne će se vjerojatno dignuti na razinu predmeta, ne ukinuti, kad budu stvoreni uvjeti za to, tj. kad budu imali specijaliste hitne koji će to moći predavati, a ne da je sada rekapitulacija interne medicine.

Ali da ima mjesta, ima. Statistika, informatika i znanstveni rad bi bilo najljepše kad bi bili dio diplomskog. Ono tipa na 3. godini odabereš fino temu za diplomski, i kažu ti, imaš potpis i ocjenu iz navedena 3 predmeta i diplomski kad objaviš nešto negdje. To je dokaz da si svladao sve što treba iz ta tri predmeta, a njih bi trebalo biti baš briga kako. I koliko ti želiš. Ovako su sva tri ta predmeta besmislena. Tipa daš ljudima tečaj iz statistike da mogu to napraviti sami, ako hoće, ako ne, brate, neka plate nekome, nije ni da ovi veliki doktori to rade sami. 

Dva modula van. Statistika, informatika, uvod u znanstveni rad van, OZZ van, ekologija van, medicinska genetika van, zdravlje u zajednici van. Maknuti jednu kemiju, izbaciti im satnicu za fizikalnu npr. i to sažeti u biokemiju samo. Maknuti jednu fiziku. Ne da ima prostora, nego ima za maknuti dvije godine :D 

Ali sanjamo.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Mislim da su nas (6. godinu) obavijestili - izvor je pingvin iz batmena, J. da ce generaciji 2013. biti u potpunosti ukinuti staz. S time da na 1. predavanju 1. godine nam je dekan Milicic rekao da nema staza, mi imamo TLU i to je staz (po propisima EU, tad smo bili jos u pregovorima). Kako nigdje u Europi nema nesto sto se zove staz, za nas prijelazne generacije to ce se zvati 0. godina specke.. a od 2013. ce odjednom biti svi jako vjesti i pametni i staz ce biti nepotreban. Cak su neke informacije isle toliko daleko da nece za tu generaciju biti ni strucnog ispita.. ko zna sto ce se promijeniti do 9 mj., kad bi staz nadajmo se trebao krenuti ili bar biti raspisan, a da ne pricam o toj zlatnoj 2013. generaciji. Makar je navodno, ovo nisam na svoje usi cula, ministar na sastanku tj. Tea time-u, rekao da odredba za rad mladih lijecnika nakon faksa (hitna i obiteljska) samo sa speckom krece od 2019.. po tome od godine kojom zavrsava gen. 2013.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

Ne treba ništa vjerovati dok ne bude službeno. Pogotovo ovo za staž. Ne propušta se puno ukidanjem petomjesečnog staža, ali ipak donosi nekoliko dobrih iskustava, prvenstveno u obiteljskoj medicini.

Stvarno ne znam kako TLU može biti zamjena za staž ? To se ne može niti uspoređivati. Dovoljno je samo pogledati program tog predemta. 

Ako bi uveli da se na hitnoj i obiteljskoj može raditi samo sa specijalizacijom, ne znam gjde bi mladi liječnici trebali raditi onda ? Čekati specku godinama bez ikakve mogućnosti zapošljavanja ? 

Sve mi se ovo čini kao dodatno uvođenje kaosa u ionako loš sustav. 

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

U potpunosti se slazem s tobom! Ne znam kako bi mladi lijecnici se mogli uzdrzavati ako bi eventualno samostalno mogli raditi kao zamjene u obiteljskoj medicini. Po nekim proracunima/saznanjima sto su i izasla u medije vec sada u sustavu nedostaje 500 lijecnika! Koliko ih jos zavrsenih planira nakon staza ici van? A da ne pricam koliko ih je uzelo dokumente od komore i razmislja u koju zemlju ici jer tu ili ne mogu dobiti specijalizaciju ili ne vide dugorocno perspektivu rada u RH.

Podijeli ovu poruku


Poveznica na poruku
Podijeli na drugim stranicama

  • Recently Browsing   0 korisnika

    Ni jedan registrirani korisnik ne pregledava ovu stranicu