~Sentinel~

Root Admin
  • Content count

    7612
  • Pridružen

  • Zadnje posjećeno

 Tip sadržaja 

Profili

Forum

Patološki pojmovnik

Medicinski eponimi

Patologija - odgovori na pitanja s usmenog ispita

Anatomski termini i njihove derivacije

Wiki

Flashcards

Klinièki sluèajevi

Legal

Sve što je poslao ~Sentinel~

  1. Algoritmi za PF2, provjereni na seminarima. Ako uočite greške, javite da se može popraviti, ne budite škrte p****. U zagradi su naznačeni brojevi stranica koje treba pročitati na pojedinom seminaru i odnose se na 7. izdanje knjige iz patofiziologije. Dijabetička ketoacidoza (184-92, 324-5, 332-5, 341-4, 1015-6) Hiperosmolalni sindrom (182-84, 276-80, 284-5, 35-9, 624-6, 628) Cushingov sindrom (184-8, 214, 352-3, 371-4, 570, 935) Insuficijencija nadbubrežne žlijezde (213-5, 285-6, 295-9, 300-4, 352-3, 362-3, 371-8) Feokromocitom (352-3, 377-8, 435-40, 450-1, 935, 937-8) Diabetes insipidus (278-88, 299-300, 352-3, 365-6, 1000-3, 1015-8) Connov sindrom (276-82, 292-5, 295-9, 300-7, 406-10, 935) Poremećaj homeostaze aldosterona (295-7, 300-5, 322-5, 352-3, 371-7, 578-9) GVHR (395-9, 471-6, 526-32, 544-6, 984-7) Odbacivanje presađenog bubrega (395-9, 471-6, 526-32, 544-6, 984-7) X vezana imunonedostatnost s hipergamaglobulinemijom IgM (68, 91-3, 502-8) Etiopatogeneza AIDS-a (410-5, 508-10, 781-3) Ciroza jetre (288-9, 596-9, 763-5, 851-2, 1014-5, 1055-7) Ascites Kolelitijaza (453-9, 463-5, 1065-8, 1082-3) Opstruktivna uropatija (406-9, 694-6, 1002-5, 1014-5, 1023-4) Patogeneza tumora (67-74, 144-8, 670-2, 680-8) Hiperparatireoidizam (308-12, 378-80, 670-2, ) Adenom štitnjače (67-70, 116-8, 352-3, 355-7, 366-9, 670-2, 704) Pothlađivanje (45-50, 51-3, 435-40, 479-83, 631-2, 808-13) Toplinski udar (137-40, 471-4, 478-85, 594-6) Patofiziologija stresa (435-40, 578-9, 581-6) Katabolička reakcija u ranjenika (213-5, 541-6, 590-2, 594-6, 599-601, 713-5) Glutenska enteropatija (215-9, 224-5, 237-40, 491-3, 1036-41) Peptička bolest u sklopu Zollinger-Ellisonova sindroma (418-9, 669-72, 691-2, 700-3, 1032-3) Komplikacije šećerne bolesti (184, 202-3, 449-50) Obiteljska hiperkolesterolemija (100-4, 202-7, 210-11, 898-901) Metabolička acidoza u kroničnom bubrežnom zatajenju Goodpastureov sindrom (510-16, 523-6, 806-7, 965-9, 984-7, 990-6) Patofiziologija starenja (24-6, 41-2, 657-65) Sepsa, SIRS, MODs (560-1, 575-6, 586-9, 594-6, 791-3) Patofiziologija algoritmi za PF2.pdf Samo tip pitanja 5 i 6 nije izmijenjen u testovima. Ostalo mijenjaju, iako su tvrdnje uglavnom iste (budite pažljivi, promijene ih u pizdarijama), Tip I pitanja izmiješaju totalno, ne samo unutar jednog pitanja iz priručnika, nego pomiješaju opcije po pitanjima. Tip III je promijenjen (negdje u jednom broju koji mijenja smisao - npr. promijene neki postotak iz 25% u 12.5%, negdje rječicu koja mijenja smisao). Algoritme nisu pojednostavljivali kao za PF1, svi su koraci ostali. Patofiziologija algoritmi za PF2.pdf
  2. EKG - Primjer 10

    Upotrijebitie metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 50-godišnji dijabetičar dolazi s akutnom stežućom substernalnom boli u zadnja dva sata. Slijedi EKG. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 90 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,20 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s). Os je ekstremno lijeva, između -30 i -90 (pozitivan QRS kompleks u odvodu I, ali negativan u odvodima II i aVF s rS morfologijom). Ekstremno lijeva os (u odsutnosti drugih etiologija za lijevu os, odnosno, inferiornog infarkta, naziva se lijevi anteriorni fascikularni blok. Kriteriji za lijevi anteriorni fascikularni blok uključuju lijevu devijaciju osi s rS uzorkom u odvodima II i aVF. Suprotno tome, Qr kompleks na odvodima II i aVF je uzorak povezan s kroničnim inferiornim infarktom miokarda (stari infarkt), ne s provodnom abnormalnosti fascikula. Lijevi anteriorni fascikularni blok se ni ne može dijagnosticirati u prisutnosti inferiornog infarkta. QT/QTc intervali su normalni (320/390 ms). Najveća abnormalnost je značajna depresija J točke i elevacija ST segmenta na ovodima I i aVL. ST segmenti nisu ni konkavni, nego su sada konveksne morfologije i spojeni s T valovima. Dodatno, postoji gubitak R vala na odvodima V2 i V3. Ove EKG promjene upućuju na akutni infarkt miokarda koji zahvaća apeks i anteroapikalne regije lijevog ventrikula. Postoji i zahvaćenost lateralnog zida, na što upućuje elevacija ST segmenta na odvodima I i aVL, ali i depresija ST segmenta na odvodima III i aVF. S obzirom na akutni infarkt miokarda, ove depresije ST segmenta ne predstavljaju ishemiju inferiornog zida, nego su to recipročne promjene kao odraz činjenice da ovi odvodi vide područje zahvaćeno infarktom iz suprotnog smjera. Kada je prisutan STEMI, indicirana je hitna revaskularizacija. Pri STEMI-ju, na EKG-u se vidi tipična progresija promjena. Tijekom prvih nekoliko minuta od početka nelagode u prsima, najranija su EKG promjena koja ukazuje na akutni infarkt miokarda hiperakutni T valovi (visoki, šiljasti i simetrični). Ovi T valovi rezultat su lokalne hiperkalemije, koja se javlja rano nakon infarkta kao rezultat gubitka integriteta stanične membrane zbog ishemije te posljedičnog curenja kalija. Ova promjena se često ne vidi na EKG-u jer je prisutna neposredno nakon početka simptoma, dok pacijenti često dolaze i nekoliko sati nakon početka simptoma. Nakon promjena T vala kreće elevacija ST spojnice. ST segmenti u početku održavaju svoju normalnu konkavnu morfologiju, no postaju konveksni kako infarkt evolvira, spajajući se s T valovima. Tijekom sljedećih nekoliko sati do dana, elevacija ST segmenta perzistira, R val gubi amplitudu, a počinju se razvijati Q valovi. Kako infarkt evolvira, elevacija ST segmenta se smanjuje, Q valovi se produbljuju i razvija se inverzija T valova. Ako se ne napravi revaskularizacija, elevacija se normalizira tijekom nekoliko dana. Ostaju Q valovi i inverzija T valova, i ovo je uzorak kroničnog (starog) infarkta miokarda. Stoga, akutni infarkt miokarda identificira se prisutnošću lokaliziranih elevacija ST segmenta; hiperakutnih T valova - visokih, šiljastih i simetričnih; i recipročnih depresija ST segmenta, koje su iste promjene ST segmenta koje se vide iz drugog kuta gledanja. Odvodi koji pokazuju ove promjene identificiraju lokaciju akutnog infarkta miokarda: inferiorni infarkt: elevacija ST segmenta na odvodima II, III i aVF (ili bilo kojeg od ova tri odvoda=. Inferiorni infarkt može biti povezan sa zahvaćenošću posteriornog lijevog ventrikularnog zida ili slobodnog zida desnog ventrikula. Prisutnost elevacije ST segmenta na ovodu V1 i depresije na odvodu aVR (koja je zapravo elevacija) ukazuje na zahvaćanje desnog ventrikula, koje se može potvrditi izvođenjem EKG-a s desnim prekordijalnim odvodima. Prisutnost elevacije ST segmenta na RV3-RV4 (desnostrani odvodi V3-V4) potvđuje zahvaćanje slobodnog zida desnog ventrikula. Anteriorni infarkt: elevacija ST segmenta na bilo koja dva uzastopna prekordijalna odvoda: anteroseptalni: elevacija ST segmenta na odvodima V1 i V2 anteroapikalni: elevacija ST segmenta na odvodima V3 i V4 anterolateralni: elevacija ST segmenta na odvodima V5 i V6 Lateralni infarkt: elevacija ST segmenta na odvodima I i aVL Posteriorni infarkt: depresija ST segmenta na odvodima V1 i V2, osobito ako je prisutan i inferiorni infarkt. Odvodi stavljeni na leđa (V7-V8), ispod lijeve skapule i iznad posteriornog zida, mogu pokazati elevaciju ST segmenta, potvrđujući dijagnozu posteriornog infarkta.
  3. EKG - Primjer 9

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 60-godišnji muškarac s hipertenzijom i koronarnom bolesti koji je već imao PCI desne koronarke i lijeve anteriorne descendentne arterije prije 3 godine zbog angine. Javlja se nakon 2 mjeseca rekurentne angine. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 80 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s) i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks na odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/420 ms). Najveći nalaz je značajna depresija ST segmenta, silaznog tipa. Iako postoji kriterij za hipertrofiju lijevog ventrikula (amplutuda R vala 25 mm na odvodu II), ST segmenti imaju veću depresiju nego što se obično vidi s hipertrofijom lijevog ventrikula, s maksimumom od 5 mm ispod TP segmenta. Silazne depresije ST segmenta imaju najjaču korelaciju s ishemijom i općenito ukazuju na težu koronarnu arterijsku bolest, osobito kada su promjene proširene. Ipak, ST depresije mogu biti nedijagnostičke za ishemiju zbog koronarne bolesti ako pacijent ima hipertrofiju lijevog ventrikla (što je povezano sa subendokardijalnom ishemijom koja ne nastaje zbog ishemijske bolesti) ili ako pacijent uzima digitalis. ST promjene koje se vide s digitalisom su drukčije - J točka je obično na osnovnoj liniji dok postoji žličasta depresija ST segmenta. Unatoč tome, značajna ST depresija poput ove upućuje na ishemiju natoč prisutnosti hipertrofije ili uporabe digitalisa.
  4. EKG - Primjer 8

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 74-godišnjak sa simptomima angine. EKG pokazuje pravilni ritam pri frekvenciji od 110 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svako QRS kompleksa, sa stabilim PR intervalima (0,18 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo sinusna tahikardija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), i os je normalna, izmđeu 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (280/380 ms). Postoji niska voltaža QRS kompleksa (<5 mm na svakom odvodu s uda i/ili < 10 mm na svakom prekordijalnom odvodu). Može se vidjeti difuzna depresija ST segmenta na svim odvodima (elevacija ST segmenta na odvodu aVR zapravo je depresija ST segmenta). Depresija ST segmenta horizontalna je na odvodima I i V3-V6, doseže maksimalnu dubinu na odvodu V3 od 5 mm ispod osnovne linije, a osnovna linija je TP segment. ST segment je silaznog tijeka na odvodima II, III, aVF i V2. Iako odvodi na kojima se vidi ST depresija općenito ne upućuju na lokaciju subendokardijalne ishemije, difuzna priroda depresije ST segmenta u ovom slučaju upućuje na proširenu ishemiju koja zahvaća više krvnih žila, vjerojatno tri koronarne arterije.
  5. EKG - Primjer 7

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 45-godišnjak bez značajnih obilježja u povijesti bolesti dolazi sa simptomima “indigestije”, s “pečenjem u prsima” i “stezanjem u grlu” tijekom zadnjih dva tjedna koji se javljaju s aktivnosti. Tijekom zadnjih dana osjetio je pečenje u prsima i u odmoru. Pušač, otac umro od infarkta u 52. godini života. Napravi se EKG. Troponini negativni. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 92 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,18 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (340/420 ms). Najveći nalaz je depresija J točke, s uzlaznom depresijom ST segmenta koja se vidi na odvodima II, III, aVF i V2-V6, te elevacija ST segmenta na odvodu aVR (što je zapravo depresija ST segmenta). Depresija J točke i ST segmenta indikacije su subendokardijalne ishemije; subendokard je zadnja regija miokarda koja prima opskrblju krvlju te je stoga sklona ishemiji. Ishemija se obično javlja prvo u subendokardijalnoj regiji prije nego se proširi na cijelu debljinu miokarda. J točka trebala bi biti na osnovnoj liniji, koju određuje TP segment; PR segment može se upotrijebiti za određivanje osnovne linije ako nema očitog TP segmenta. Tri tipa depresije ST segmenta (J točka i ST segment ispod osnovne linije) indikacija su ishemije miokarda: uzlazna depresija, horizontalna depresija i silazna depresija. Uzlazna depresija najmanje je specifična za ishemiju miokarda, pošto se može javiti i sa sinusnom tahikardijom kao normalni nalaz. U ovoj situaciji, depresija J točke rezultat je repolarizacije atrija (T val P vala). Normalno, T val P vala javlja se tijekom QRS intervala. Tijekom sinusne tahikardije (koja je rezultat povišenog utjecaja simpatikusa) i skraćenja PR intervala, T val P vala pomiče se iz QRS kompleksa i pada na J točku, spuštajući je. ST segment stoga se penje prema osnovnoj liniji. Kao rezultat, kada je prisutna uzlazna depresija ST segmenta, količina depresije određuje se procjenom stupnja depresije ST segmenta 80 ms nakon J točke. ST segment koji je u toj točki više od 1,5 mm ispod osnovne linije dijagnostički je za ishemiju. Osnovna linija je TP segment, iako s tahikardijom TP segment može biti teško ustanoviti, stoga se može upotrijebiti PR segment. Na ovom EKG-u, sinusna tahikardija nije prisutna a ST segment je još 2 mm ispod osnovne linije 80 ms iza J točke, potvrđujući da su ovo ishemijske promjene. Simptomi pacijenta i EKG nalazi su zabrinjavajući i ukazuju na akutni koronarni sindrom. Spektar akutnog koronarnog sindroma uključuje nestabilnu anginu, NSTEMI i STEMI. S obzirom na to da su srčani biomarkeri negativni, pacijent bi spadao u kategoriju nestabilne angine. Simptomi su prvo počeli kao kronična stabilna angina u naporu, no postali su gori i nestabilniji pa su se javljali u odmoru. Prvi korak u zbrinjavanju pacijenta s nestabilnom anginom uključuju primjenu aspirina, kisika, nitrata i beta blokatora. Antikoagulacija nekim oblikom heparina također se preporučuje, a pozitivan ishod na mortalitet je pokazan i za klopidogrel i aspirin. Preporučuju se i visoke doze statina, bez obzira na razine lipida, kako ti lijekovi stabiliziraju nestabilne plakove, koji su uzrok nestabilne angine. Kada se simptomi pacijenta stabiliziraju i pacijent nema anginu, valja sprovesti neinvazivnu evaluaciju (test opterećenja) kako bi se ustanovilo postoji li ishemija. Ako postoji, preporučuje se kateterizacija.
  6. Evo malo razmišljam o onome što čujem na predavanjima, tj. da se homoseksualnost smatrala mentalnim poremećajem prije kojih dvadesetak godina, a ako je bolest, mora se liječiti. Marušić kaže da se od takve klasifikacije odustalo zbog pritiska udruga homoseksualaca na medije u Americ, ali Marušić je Marušić... Kao medicinari, možemo li odgovoriti na ovo pitanje? Koji su to dokazi koji bi trebali staviti homoseksualnost među bolesti, ili ih smatrati normalnom društvenom pojavom? hmmmm... da vidimo koji su stavovi medicinara....
  7. EKG - Primjer 6

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 74-godišnjak dolazi na rutinski pregled. U povijesti bolesti ima samo hipertenziju. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 70 otkucaja u minuti. Postoj P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), a os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u odvodima I i aVF). QRS kompleksi imaju normalnu morfologiju. QT/QTc intervali su normalni (360/390 ms). Iako se voltaža na svim odvodima čini normalna, na kraju EKG-a snimke nalazi se nešto što se zove standardizacija (usporedite tu oznaku s onom na prethodnim primjerima), koja ukazuje na to da su odvodi s udova snimani normalnim standardom (1 mV je 10 mm ili 10 malih kvadrata visine), dok su prekordijalni odvodi snimani na pola standarda (1 mV je 5 mm ili pet malih kvadrata visine). Stoga je zapravo QRS amplituda na prekordijalnim odvodima duplo manja, tj. treba je poduplati da bi bila u skladu sa standardom. Stoga je amplituda R vala na odvodima V5 od 24 mm i dubina S vala od V1 i V2 26 i 14 mm, što čini ukupno 55 mm ako se upotrijebi dubina S vala na V1 i amplituda R vala na V5, ili 38 mm ako se upotrijebi dubina S vala na odvodu V2 i amplituda R vala na odvodu V5. To je u skladu s jednim od kriterija za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala na V1 ili V2 plus amplituda R vala na V5 ili V6 veća ili jednaka 35 mm). Prisutne su i tipične ST-T promjene povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula na odvodima I, II, aVR (pozitivni T val je zapravo invertiran na ovom odvodu), te V4-V6.
  8. EKG - Primjer 5

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 54-godišnjakinja sa epizodom sinkope. Prethodno je imala tri slične epizode i pogoršavajući bol u prsima u naporu tijekom proteklih mjesec dana. III/IV sistolički šum, najglasniji na gornjem sternalnom rubu, širi se u karotide i ne pogoršava s Valsalvom. EKG pokazuje pravilni ritam s frekvencijom 70 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,18 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,10 s), a i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (400/410 ms). Veliko je obilježje znatno povećana QRS voltaža na odvodima V4-V6 (amplituda R vala 40 do 50 mm), što je jedan od kriterija za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala ili amplituda R vala u bilo kojem prekordijalnom odvodu > 25 mm). Dodatno, nalaze se značajne ST-T promjene povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula (asimetrični i duboko invertirani) u odvodima I, II, aVR (pozitivni T val je zapravo invertirani T val na aVR), i V4-V6. S obzirom na povijest bolesti i fizikalni pregled te EKG nalaz, najvjerojatnija je dijagnoza stenoza aortalnog zalistka. Klasična trijada simptoma povezana s teškom aortalnom stenozom jest angina, sinkopa i zatajenje srca. Šum povezan s aortalnom stenozom je krešendo-dekrešendo sistolički šum (ejekcijskog tipa) koji se najbolje čuje na gornjem desnom sternalnom rubu. Vrijeme šuma (rana, srednja ili kasna sistola) korelira s težinom stenoze. Kvaliteta karotidnog pulsa također je indikator težine aortalne stenoze (npr. parvus (niska amplituda) i tardus (spori uspon)). Fiziološki rascjep S2 može se izgubiti zbog odgođenog otvaranja i zatvaranja aortalnog zalistka. Kada je valvularna stenoza vrlo teška, može se javiti paradoksalni rascjep S2. Aortalna stenoza povezana je s nalazom hipertrofije lijevog ventrikula i povremeno LBBB na EKG-u. Veće etiologije aortalne stenoze uključuju kalcifikacije ili promjene sa staranjem (iznad 70 godina), reumatsku bolest srca i kongenitalni bikuspidalni aortalni zalistak.
  9. EKG - Primjer 4

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 61-godišnjakinja s hipertenzijom kao jedinim poznatim rizičnim faktorom za koronarnu arterijsku bolest dolazi s konstantnim pritiskom u prsima koji traje 3 dana. Simptomi ne popuštaju na sublingvalni nitroglicerin. Napravi se EKG te srčani enzimi - troponin, CK i CK-MB su normalni. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 76 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF, i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,10 s), a os je lijeva, između 0 i -30 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i II i negativan QRS kompleks u odvodu aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/410 ms). Najveći nalaz je povećanje QRS voltaže na odvodu I (amplituda R vala 20 mm), što je dijagnostički za hipertrofiju lijevog ventrikula (voltaža na bilo kojem odvodu s udova viša od 20 mm ili amplituda R vala na odvodu aVL veća od 11 mm ili 18 mm u prisutnosti lijeve osi). Valja zamijetiti i odgođenu intrizikoidnu deflekciju u odvodima V4-V6, i intraventrikularnu odgodu provođenja (QRS širinu veću od 0,10 s), lijevu os, i promjene ST-T vala povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula kako se vidi u odvodima I, aVL i V4-V6. Tipično, abnormalnosti ST-T vala povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula sastoje se od depresije ST segmenta i dubokih, asimetričnih inverzija T valova, kako se ovdje vidi. Stoga, u prisutnosti hipertrofije lijevog ventrukula, s povezanim ST-T abnormalnostima, koje se javljaju zbog kronične ishemije endokarda, EKG ne može učinkovito dijagnosticirati niti može isključiti akutnu ishemiju ili NSTEMI zbog bolesti koronarnih arterija. Iako je klinička priča potencijalno zabrinjavajuća i upućuje na akutni koronarni sindrom, EKG u ovom slučaju ne pomaže. Nasuprot tomu, prisutnost elevacije ST segmenta ukazuje na STEMI, unatoč prisutnosti hipertrofije lijevog ventrukula. U ovom slučaju, hipertrofija lijevog ventrikula može se objasniti kroničnom hipertenzijom.
  10. From Around The Web

    Ako imate neke korisne linkove u svezi dijagnostike... Počinjem s NEJM image challenge-om (pokaže sliku, pogaðaj dijagnozu - yeah, humuse, znam, sama očita slika nije dovoljna za postavljanje dijagnoze): http://image-challenge.nejm.org/#05142009
  11. Radim malo prema nekim knjigama primjere EKG-a, s punim objašnjenjima, pa recite je li vam korisno i je li ideja čemu. I ako imate ideje za neka stanja koja bi bilo dobro prikazati. Primjeri su tu: http://perpetuum-lab.com.hr/wiki/plab_wiki/interna-medicina/ekg-vodic/ekg-primjeri/
  12. EKG - Primjer 3

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 72-godišnjak koji nije bio kod liječnika 20 godina dolazi bez specifičnih tegoba. Na pregledu je tlak 185/100 mmHg. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 88 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,20 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Normalni sinusni ritam. P val je širok (> 0.12 s), kvrgav u odvodima II i V4 (P mitrale) i negativan u odvodima V1 i V2. To je karakteristika hipertrofije lijevog atrija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (QRS kompleks je pozitivan u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/440 ms). Najveći nalaz jest znatno povećanje QRS napona (zbroj amplitude R vala i dubine S vala) na prekordijalnim odvodima (dubina S vala na odvodu V2 je 39 mm, a amplituda R vala na odvodu V5 je 40 mm, ukupno 79 mm), što predstavlja dijagnostički kriterij za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala na odvodu V2 plus amplituda R vala na odvodu V5 veća ili jednaka 35 mm). Povezano s hipertrofijom lijevog ventrikula, nalazimo ST-T promjene ili repolarizacijske abnormalnosti na odvodima V4-V6. Ove ST-T promjene, koje nazivamo i “uzorak naprezanja” odraz su subendokardijalne ishemije. Zadnji dio miokarda koji prima opskrbu krvlju je subendokard, te kada je prisutna hipertrofija lijevog ventrikula, postoji ograničenje opskrbe krvlju ove regije. Predloženi su mnogi kriteriji za dijagnozu hipertrofije lijevog ventrukula na EKG-u. Primarno se odnose na amplitudu QRS kompleksa. Na amplitudu mogu utjecati brojni faktori, poput debljine, plućnih bolesti ili efuzije perikarda. S takvim bolestima, EKG ne mora reflektirati prisutnost hipertrofije lijevog ventrikula. Predloženi kriteriji za dijagnozu hipertrofije lijevog ventrikula na EKG-u uključuju: dubinu S vala (u mm) o odvodima V1 ili V2 plus amplituda R vala (u mm) u odvodima V5 ili V6 ukupno veća ili jednaka 35 mm s dobi preko 45 godina ili više ili jednako 45 mm ako je dob ispod 45 godina (Sokolow-Lyon kriteriji) Najdublji S val (u mm) plus najviši R val (u mm) na bilo koja dva prekordijalna odvoda viši ili jednak 35 mm (ili viši ili jednak 45 mm ako je dob ispod 45 godina) Dubina S vala (u mm) ili amplituda R vala (u mm) na bilo kojem prekordijalnom odvodu viša ili jednaka 25 mm Amplituda R vala (u mm) na odvodu aVL veća ili jednaka 11 mm (ili viša ili jednaka 18 mm uz prisutnost lijeve osi) (Sokolow-Lyon kriteriji) Amplituda R vala (u mm) na bilo kojem odvodu s udova veća ili jednaka 20 mm Amplituda R vala (u mm) u odvodu aVL plus dubina S vala (u mm) na odvodu V3 viša ili jednaka 28 mm za muškarce ili 20 mm za žene (Cornellovi kriteriji). Hipertrofija lijevog ventrikula može biti povezana s drugim promjenama na EKG-u uključujući: odgodu intraventrikularnog provođenja zbog spore aktivacije zadebljanog miokarda uspon QRS kompleksa može biti duži (veći od 0,05 s), to se naziva odgođena interdiskoidna deflekcija (interdiskoidna deflekcija mjeri se od početka QRS kompleksa do vrha R vala) Fiziološka lijeva devijacija osi, između 0 i -30 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i II i negativni QRS kompleks u odvodu aVF) Prisutnost hipertrofije lijevog atrija (ili abnormalnosti), što se naziva P mitrale, definira se kao P val koji je širok (više od 0,12 s) i grbav ( s visokom drugom komponentom). Hipertrofija lijevog atrija također može biti prisutna kada je P val u odvodu V1 i V2 primarno negativan (u odnosu na bifazični pozitivno-negativni, što je normalno) ST-T abnormalnosti tipa ishemije (zbog subendokardijalne ishemije), koja se najčešće vidi na odvodima I, aVL, i V4-V6 elevacija J-točke i ST segmenta (rana repolarizacija), najčešće se vidi na odvodima V4-V6 Kako je spomenuto, amplituda QRS kompleksa mjeri se na površini tijela i na nju utječu mnogi faktori, stoga hipertrofija lijevog ventrikula može biti prisutna čak i ako kriteriji amplitude nisu prisutni. Za takve slučajeve postoje Romhilt-Estes skoring sustav (googlajte to). U ovom slučaju, hipertrofija lijevog ventrikla vjerojatno je rezultat kronične neliječene hipertenzije. Druge etiologije uključuju aortalnu stenozu, koarktaciju aorte, sportaše, hipertrofičnu kardiomiopatiju zbog genetičkih mutacija. Glavna terapija je adekvatna kontrola kvrnog tlaka, osobito beta blokatorima, blokatorima kalcijskih kanala, ACE inhibitorima ili AR blokatorima, te kirurško zbrinjavanje aortalne stenoze ili koarktacije, procjena hemodinamskih abnormalnosti i rizika ventrikularnih aritmija u pacijenata s hipetrofičnom kardiomiopatijom.
  13. EKG - Primjer 2

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! EKG pokazuje pravilan ritam s frekvencijom od 110 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6, te ima normalno trajanje (0,10 s). Sinusna tahikardija. P valovi su abnormalni, te su vosoki, uski i šiljasti na odovodima II, aVF i V1-V2. Morfologija P vala karakteristična je za P pulmonale, rezultat hipertrofije desnog atrija. Možete to nazvati abnormalnost desnog atrija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s). QT/QTc intervali su normalni (300/410 ms). QRS kompleksi imaju abnormalnu morfologiju. Os je desna, između 90 i 180 stupnjeva (negativni QRS kompleks u odvodima I i pozitivan QRS kompleks u odvodu aVF). Najveći nalaz je visoki R val u odvodu V1, definiran kako R val viši od 7 mm ili R/S >1. Visoki R val u odvodu V1 skupa s desnom osi karakterističan je za hipertrofiju desnog ventrikla. Dodatno, postoji visoki R val u odvodu V2. Iako ovo može biti rezultat hipertrofije desnog vertrikula, može predstavljati i rotaciju električne osi u smjeru suprotnom kazaljci na satu u horizontalnoj ravnini. To se utvrdi gledanjem srca kako se vidi ispod dijafragme: desni ventrikul je ispred i lijevi ventrikul je na lijevoj strani. Kod rotacije suprotnoj kazaljci na satu postoji rana tranzicija, tj. lijeve ventrikularne sile su pomaknute anteriorno i javljaju se ranije na prekordijalnim odvodima. Dijagnozu hipertrofije desnog ventrikula teško je ustanoviti pošto QRS kompleks primarno predstavlja depolarizaciju lijevog ventrikula, koji ima puno veću masu miokarda u odnosu na desni ventrikul. Stoga nalaz ukazuje na znatno zadebljani desni ventrikul. Kriteriji za hipertrofiju desnog ventrikla uključuju: amplitude R vala (u mm) na odvodu V1 > 7 mm R/S omjer u odvodu V1 >1 R/S omjer u odvodu V6 (ili V5) < 1, ukazuje na povećane sile u smjeru s lijeva na desno U korist hipertrofije desnog ventrikula idu: devijacija osi udesno (između 90 i 180 stupnjeva) - negativan QRS kompleks u ovodu I i pozitivan u odvodu aVF hipertrofija desnog atrija (P pulmonale) - p val je visok (> 0,25 mm), uzak (< 0,12 s) i zašiljen u odvodima s udova i pozitivan u odvodu V1. povezane depresije ST segmenta i abnormalnosti T vala u odvodima V1-V3 Kombinacija hipertrofije desnog ventrikla i hipertrofije desnog atrija na EKG-u (skupa s eventualnim glasim P2 na pregledu) ukazuje na povišeni plućni tlak. Postoji još nekoliko potencijalnih uzroka za visoki R val u odvodu V1 koje valja isključiti. Npr. posteriorni infarkt miokarda, WPW, hipertrofičnu kardiomiopatiju, ranu tranziciju, Duchenne, dekstrokardija ili jednostavno zamjena odvoda.
  14. EKG - Primjer 1

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 32-godišnjak s produktivnim kašljem, glavoboljom, dispnejom i vrućicom. Pravilni ritam frekvencije oko 60 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,18 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. P val ima normalnu morfologiju i trajanje (0,12 s). Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), i ima normalnu morfologiju. Progresija R vala je normalna na prekordijalnim odvodima, a tranzicijska točka (R/S veći od 1) je na odvodu V3. Os je normalna, između 0 i +90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks na odvodima I i aVF). ST segment, koji započinje u J točki i završava početkom T vala, nalazi se na osnovnoj liniji (koju definiramo prema TP segmentu), i ima normalnu konkavnu morfologiju. QT interval je 400 ms (QTc prema Bezzetovoj formuli QTc 400 ms). T val ima normalnu morfologiju, asimetričan je sa sporijim usponom i bržim silaskom. Val niske amplitude može se vidjeti nakon T vala u odvodima V2 i V3; to je U val. Stoga je ovo normalni EKG.
  15. Ostaje nam osvrnuti se na način kako organizirati sve ove spomenute podatke i naći jednostavan metodičan pristup koji se može primijeniti na svaki EKG. Bitno je da svakom EKG-u pristupite na uredan način, osobito dok ste još novi u ovome, tako da ništa bitno ne propustite. Kako gledate više i više elektrokardiograma, ono što Vam se u početku činilo usiljeno i mehanički brzo će se isplatiti i činit će Vam se kao da je očitavanje EKG-a urođeno. Dvije napomene: Upoznajte pacijenta. Istina je da se EKG može očitavati jako točno daleko od pacijenta, ali se moć ovog alata iskorištava samo ako je integriran u cjelokupni klinički kontekst. Očitavajte EKG-e. Onda očitavajte još. Očitavajte ih kad god naletite na njih u udžbenicima, radovima, kartonima, možda i na vratima WC-a u NSB-u. I čituckajte i knjige o EKG-u, svaka može ponuditi nešto novo. Za EKG vele da mu ima pristupa koliko i kardiologa. Svatko eventualno nađe metodu koja mu najviše odgovara. Mi ćemo se osvrnuti na metodu u 12 koraka. Redoslijed analize EKG-a Frekvencija Za nepravilni ritam: prebrojati QRS komplekse između 2 znaka (10 sekundi) i pomnožiti ih s 10 Za pravilni ritam: naći R val koji pada što bliže vertikalnoj liniji velikog kvadrata i prebrojati kvadrate do sljedećeg R. ako je razmak 1 kvadrat, frekvencija je 300 ako je razmak 2 kvadrata, frekvencija je 150 ako je razmak 3 kvadrata, frekvencija je 100 ako je razmak 4 kvadrata, frekvencija je 75 ako je razmak 5 kvadrata, frekvencija je 60 Utvrditi pacemaker srca Pregledati P valove, i to tri komponente: njhovu prisutnost, lokaciju (prije ili poslije QRS-a) i morfologiju. SA porijeklo ritma pokazuju pozitivni P valovi na lijevim odvodima: I, II, aVF te V4-V6. Ako je P val negativan na bilo kojem od ovih odvoda, smjer impulsa u atriju nije normalan i porijeklo nije SA čvor, nego nešto drugo. Ako P val nije prije bilo kojeg QRS kompleksa, porijeklo impulsa nije SA nego nešto drugo. Utvrditi pravilnost ritma. Uočiti jesu li RR intervali pravilni, pravilno nepravilni (nepravilni ali ipak postoji uzorak), ili nepravilno nepravilni (nema uzorka). Odrediti električnu os u frontalnoj ravnini normalna, lijeva, desna, srednja? Učiniti to analizom I i aVF Izmjeriti intervale. Izmjeriti PR interval, trajanje QRS kompleksa i QT intervala. PR interval uključuje P val i PR segment i mjeri AV provođenje. Normalno mu je trajanje između 0,14 i 0,20 sekundi. Trajanje QRS kompleksa mjeri se od početka QRS kompleksa do kraja QRS kompleksa (J točka). Normalno trajanje je 0,06 do 0,10 sekundu. QT interval mjeri se od početka QRS kompleksa do kraja T vala i predstavlja repolarizaciju ventrikula. QT interval se mjenja s frekvencijom srca, pa se mora korigirati - QTc. To se čini Bazettovom formulom: QTc = QT ÷ √ RR interval (u sekundama). Normalno je trajanje manje od 0,44 do 0,48 sekundi. Procijeniti progresiju R vala na prekordijalnim odvodima. Na slici je prikazana normalna progresija R vala na prekordijalnim odvodima. Prekordijalni odvodi normalno pokazuju rS kompleks u odvodu V1, s postupnim povećanjem relativne veličine R vala prema lijevim prekordijalnim odvodima i smanjenjem amplitude S vala. Na V3 ili V4 obično R/S omjer postaje veći od 1. Procijeniti amplitudu P vala, trajanje i morfologiju. Normalni P val, pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6 normalno traje 0.12 sekundi ili manje amplituda mu je manja od 2,5 mV (2,5 malih kvadrata). Morfologija se odnosi na p pulmonale ili p mitrale. Utvrditi trajanje QRS kompleksa, amplitudu i morfologiju. Normalno trajanje QRS kompleksa je 0,06 do 0,10 s. Ako je trajanje QRS kompleksa duže od 0,12 s s tipičnim uzorkom, misliti na bundle branch block niska amplituda QRS-a je 5 mm ili manje na svakom odvodu s uda i manje od 10 mm na prekordijalnim odvodima (plućne bolesti, debljina, debeli perikard, perikardijalna efuzija, smanjenje mase miokarda) normalni QRS pozitivan je u odvodima I, II, avF i V1-V6, a negativan u aVR septalni Q val normalan je na odvodima I, V5-V6 i V1. Q val je patološki u V1-V3 ili ako traje dulje od 0,04 s i dublji je od 1 mm u odvodima I, II, aVL, aVF ili na dva uzastopna odvoda V4-V6 progresija R vala V1-V6 Hipertrofija (postoji još kriterija osim ovih, to ćemo prikazati kroz primjere): dijagnostički kriteriji za desnu hipertrofiju: amplituda R vala (u mm) u odvodu V1 > 7 mm, R/S omjer u V1 >, R/S omjer u odvodu V6 ili V5 <1 dijagnostički kriteriji za lijevu hipertrofiju: dubina S vala na V2 plus visina R vala na V5 više ili jednako 35 mm) Uočiti prisutnost patoloških Q valova (trajanja dužeg od 0,04 s) Procijeniti ST segment (morfologiju i elevaciju ili depresiju) i promjene J točke Uočiti abnormalnosti T vala T val je obično istog smjera kao i QRS kompleks - ako je QRS kompleks pozitivan, pozitivan je i T val, ako je negativan, negativan je T val. Normalni T val asimetričan je neovisno o amplitudi (sporiji uspon i nego pad). Normalni T val je gladak i na usponu i u padu. Bilo kakve kvrge ili nepravilnosti predstavljaju superimponirani P val. Uočiti prisutnost drugih oblika valova (U valovi, pacemakeri, artefakti)
  16. Rokovi u fajlu (zadnji update: siječanj 2017.) Neurologija - baza.pdf Pitanja i odgovori 2011. (40 str.) hvala m&m Neurologija sva pitanja 2011plus odgovori.pdf
  17. Epidemiologija - skripte

    Čačkam bezveze po tečajevima iz statistike, i baš mi je jedna zanimljivost uletjela u uho: Onaj Šekerija (je li se ono preziva Šekerija, ne sjećam se više) na svojim predavanjima i seminarima koristi IDENTIČNE primjere kao ženska sa Stanford Statistics in Medicine tečaja. Npr. za confoundere - asocijacija između opijanja alkoholom i raka pluća, ali samo zato što pušači i kao više piju. Samo kuriozitet
  18. MEF Zagreb Skripta Iz Organske Kemije

    Ponovno napominjem, ovo jest skripta iz organske kemije za prvu godinu. Malo poboljšana i ureðena. Lista prijedloga i stvari koje treba prepraviti: - korigirati strukturu Benzpirena na 28 str. - popraviti tipfehller na 19. str. - ubaciti strukturu fenobarbitola na 64. str. - dodati napomenu na 28. str.: naglasiti da aktivirajuce skupine na aromatskoj jezgri aktiviraju tu benzensku jezgru, tako da ona postaje reaktivnija od samog benzena, sto cine elektron-donori (-R, -OH, -O-, -OR, -NH2, -NR2), te usmjeruju drugi supstituent u orto i para polozaj. A dezaktivirajuce skupine - smanjuju reaktivnost aromatske jezgre, sto cine elektronakceptori (-NO2, -CHO, -SO3H, -CN, -COOR, -NH3+) i, naspram sebe, usmjeruju drugi supstituent u meta polozaj. organska_kemija.rar
  19. MEF Zagreb Skripta Iz Organske Kemije

    Zato što jest pisana na mašini To je njihova službena, ova ovdje je njihova pretipkana.
  20. MEF Zagreb Skripta Iz Organske Kemije

    Je li se ovo još koristi kao literatura?
  21. Neki odličan interni powerpoint, točno piše što u kojoj situaciji. dr_-Bošnjak-Terapijski-pristup-u-izvanbolničkoj-hitnoj-službi.pdf
  22. Nova skripta za usmeni - MEF ZG

    Čestitam, izgleda odlično i stvarno je lijepo vidjeti vas da surađujete međusobno.
  23. Kirurgija - pismeni ispiti Nova baza - Kirurgija nova baza.pdf Hvala ekipi koja nam je poslala pitanja 03.07.2008. 17.04.2008 14.2.2008 03.04.2008 14.02.2008 PRVI PISMENI ISPIT IZ KIRURGIJE, 1. TURNUS 19.02.2009 15.4.2010 25.11.2010 21.4.2011 8.9.2011 23.11.2011 Kirurgija svi pismeni.pdf Kirurgija-4.2.2015.pdf - broj stranica: 70 Usmeni ispit - Majerović, Škegro, Petrunić, Patrilj, Tonkovič, Mijatović kirurgija pitanja s usmenog ispita.pdf .N O V O ...................... Kirurgija - pitanja za usmeni (svi ispitivači).pdf Kirurzi - usmeni.pdf .................... Kirurgija - pismeni (2).doc Pitanja kirurgija.pdf Kirurgija - pismeni.doc Kirurgija 17.7..doc Kirurgija 21.11.2012..pdf Kirurgija 1.7.2010..pdf Kirurgija 30.01.2013..pdf .... PItanja opca kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja abdominalna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja Torakalna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja kardio i vaskularna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja plasticna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja kirurgija kostano zglobna 2007-2012.pdf Pitanja djecja kirurgija i ostalo 2007-2012.pdf .. Kirurgija svi pismeni.pdf Kirurgija-4.2.2015.pdf
  24. Paket skripti za državni ispit by Ginekologija i porodništvo Ginekologija i porodništvo prava by Helena O.pdf Ginekolologija i porodništvo Dražančič, Pschyrembel.pdf Interna medicina i zarazne bolesti Hitna medicina.pdf Infekti-skripta-Igor.pdf Infektologija kombinirana skripta.pdf Interna medicina - Ivanina skripta - 111 str.pdf Interna.pdf Kardiologija skripta.pdf Terapija hitnih stanja.pdf Kirurgija Kirurgija.pdf Neurologija Neurologija.pdf NEUROLOGIJA za drzavni-SKRIPTA 25 str.pdf MIGRENA & EPILEPSIJA.pdf CVI, HYDROCEPHALUS, TRAUME & TUMORI.pdf POECK - od tumora na dalje.pdf Pedijatrija Pedijatrija 87 str.pdf Pedijatrija skripta komplet 62 str.pdf EGZANTEMSKE_BOLESTI.pdf Pitanja GINEKOLOGIJA I PORODNISTVO- pitanja.pdf Interna pitanja.pdf Javno zdravstvo pitanja.pdf KIRURGIJA- pitanja.pdf NEUROLOGIJA- pitanja.pdf Pedijatrija pitanja.pdf Skripta-sluzbena_pitanja.pdf Zakoni pitanja.pdf Zakoni PRAVILNIK O PRIPRAVNIÈKOM STAŽU ZDRAVSTVENIH RADNIKA NN 02-2011.pdf Državni skripta zakoni velika.pdf HZZO interni pročišćeni zakoni Pravila uspostavljanja i provoðenja dopunskog zdravstvenog osiguranja interni pročiščeni.pdf Statut HZZO interni pročiščeni.pdf Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju interni pročiščeni.pdf Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju interni pročiščeni.pdf Zakon o zdravstvenoj zaštiti interni pročiščeni.pdf Javno zdravstvo Definicije za bolesti koje su odreðene Zakonom o zaštiti pučanstva, a nisu EU.pdf Kalendar cijepljenja 2007 + tablica.2.pdf Kalendar cijepljenja 2007 + tablica.pdf Kalendar cijepljenja 2011 + tablica.2.pdf Kalendar cijepljenja 2011 + tablica.pdf Pravilnik o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti NN23-1994.pdf Pravilnik o načinu provoðenja imunizacije... NN164-2004.2.pdf Pravilnik o načinu provoðenja imunizacije... NN164-2004.3.pdf Pravilnik o načinu provoðenja imunizacije... NN164-2004.4.pdf Pravilnik o načinu provoðenja imunizacije... NN164-2004.5.pdf Pravilnik o načinu provoðenja imunizacije... NN164-2004.pdf Ustav RH Ustav RH NN 85-2010.pdf USTAV skripta 2007.pdf USTAV skripta.pdf Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske NN 55-1990.pdf Zakon o mirovinskom osiguranju skracenimirovinski_1_.pdf Zakon o mirovinskom osiguranju pročiščeni tekst NN 130-2010 s izmjenama i dopunama.pdf zakon o mo skripta 2007.pdf Zakon o radu skripta zakon o radu.pdf Zakon o radu NN 149-2009 s izmjenama i dopunama.pdf ZAKON O RADU skripta 2007.pdf Zakon o zdravstvenoj zaštiti skripta zakon o zdr zastiti.pdf Zakon o zdravstvenoj zaštiti NN150-2008 s izmjenama i dopunama - UREDNIÈKI PROÈIŠÆENI TEKST.pdf ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI skripta 2007.pdf ZZ_skripta.pdf Zakon o zdravstvenom osiguranju Plan i program mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja 126-2006.pdf skripta_zakon_o_zdr_osiguranju.pdf Statut HZZO NN18-2009 s izmjenama i dopunama.pdf Zakon o obveznom zdravstvenom osigurnanju NN150-2008 s izmjenama i dopunama.pdf ZAKON O ZDR.osiguranju skripta 2007.pdf Dopunsko osiguranje Odluka o načinu osiguravanja i raspolaganja sredstvima DZO NN002-2009 s izmjenama.pdf ODLUKU O VRSTI I CIJENI POLICE DOPUNSKOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA NN 032-2009.pdf OPÆE UVJETE UGOVORA O DOPUNSKOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU NN55-2009.pdf Pravilnik - plačanje premije dopunskog ZO NN 156-2008.pdf Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju 85-2006 +izmjene, dopune.pdf
  25. ...gdje svaka riječ mora biti povezana s medicinom Riječ jedan: ventrikul