~Sentinel~

Root Admin
  • Content count

    10019
  • Pridružen

  • Zadnje posjećeno

 Tip sadržaja 

Profili

Forum

Patološki pojmovnik

Medicinski eponimi

Patologija - odgovori na pitanja s usmenog ispita

Anatomski termini i njihove derivacije

Wiki

Flashcards

Klinièki sluèajevi

Legal

Sve što je poslao ~Sentinel~

  1. Staž u inozemstvu

    Da, kao, prestalo je vrijediti i neki (koji su tražili) su dobili nove ugovore u kojima nema vraćanja novaca nakon specijalizacije ako odeš. Bar oni koji su bili pokrenuli sudski proces zbog toga. Koji ugovor će ih dočekati na potpisu ljudi sad i ne znaju.
  2. Ne mogu vjerovati da nemamo ovu temu. http://www.qsport.hr/pletenje-i-kuki269anje.html :rofl:
  3. ...gdje svaka riječ mora biti povezana s medicinom Riječ jedan: ventrikul
  4. Uptodate od doma

    Mali trik za Uptodate od doma, pa dok radi radi... Doduše, upozorenje - očito je netko stranicu odripao još 2013., pa i tekstovi nisu apdejtani od tada, ali i ovakvi se isplate. http://freeuptodate.scientificjournals4all.com/Kliknite free verziju, preskočite te reklame i voila. KBC i MEF oboje imaju pristup Uptodateu, ali ne znam nudi li itko od njih proxy za pristup od doma. Ako netko zna proceduru, neka podijeli
  5. mef zagreb Fizika vježbe video

    Nema problema, evo ih svih ovdje, pa da ne moraš ni na internet da ih gledaš Možeš recimo napraviti playlist i staviti ih na repeat, nazovi ga "fizika january blues" ili nešto jadnije. Nemam inspiraciju. A tipka mi se dok se ovih 90 MB ne uploada. Još 40 mb. Idem po čokoladu. Još se nije uploadalo, a koštalo me 300 kalorija. Brže internete. Još 30 mb. MEF bi mi totalno trebao plaćati brži internet. I davati plaću za ovo. Još 20 MB. Vidi ne radi mi iTunes. Aha, zvuk mi je na digital. Popravljeno. Stvarno treba promijeniti izgled foruma, sad kad buljim u ovo tek vidim. Hoćeš li više roditi ovih 90 mb bogat', ne uploadam film. Dobra ova Kalinda iz Good Wife, napaljotka. Vidi već je skoro dva, ne bi bilo loše spavati noćas. Nemam više čokolade. UPLOADALO SEEEEEEEEEEE ćao sad. Fizika vjezbe video.zip P.S. Zapravo mi je totalni turn on odripati nešto od Gamulina, moram na xxx stranice nakon ovog.
  6. Ultimativni Sci-Fi topic

    So, sci-fi fanovi, a znam da nas je mnogo, što gledate i čitate u nedostatku dobrog sci-fia danas? Pogledah sve Battlestar Galacticae, Star Trekove, Star Warse, pročitah Dune i Brave New World i ostale klasike... i udarih u zid. Da nema Big Bang Theory, a to nije ni blizu sci-fiju, ludilo bi nastupilo. Ima tko preporuku za neku dobru seriju ili knjigu? Neki zaboravljeni klasik? P.S. Je li tko gledao onaj film "In Time", je li čemu?
  7. Reprize House-a

    Gleda li tko? Ja ne mogu odoliti, svaku večer sad religiozno gledam. Bio sinoć super slučaj tripasonomijaze, s liječenjem melarsoprolom, znam da je u knjigama pisalo da je to arsen + antifriz, ali nije pisalo da topi plastiku i da onako boli. Yes, serija, znam, nerealno je puno stvari u njoj, ali na zanimljive sitnice se naleti, zar ne?
  8. Evo radim jedno malo istraživanje o ovoj temi, pa me zanima jesu li medicinari umišljeni, tj. mislite li da jeste, te kako nas vide ljudi s drugih fakulteta? Ajde, recite iskreno! Pomozite mi, moram više završiti ovo za Medicinar!!!
  9. Predstavljanje, treći put

    Meni radi isti mail i password već godinama
  10. Nadam se da su to svi za P1. Ako ima grešaka, javite, popravit ćemo. Cheers. Hvala zgodnoj plavuši i crvenokosi na pomoći oko prepravljanja Hipertrofija srca pod tlačnim opterećenjem (stranice u udžbeniku 24-6, 88, 866-9, 904-9, 923-6) Hipertrofija srca pod volumnim opterećenjem (24-6, 88, 8669, 904-9, 923-6) Ventrikularni septalni defekt (170, 830-1, 901-3, 904-9), Arterijska hipertenzija (206-8, 904-6, 928-31, 945-8) Dijastolička disfunkcija (864-70, 892-4, 898-901, 926-8) Ishemija miokarda (159-60, 167-79, 178, 344-5, 892-90) Anafilaktički šok (389-91, 196-7, 522-7, 609-10, 611-4) Hipovolemijski urušaj (159-51, 605-8, 610-6) Insuficijencija aortalnih zalistaka (520, 877-8, 905-6, 924-6) Serumska bolest, (395-9, 522-7, 544-6, 990-1), Opeklinska bolest (155-6, 564-70, 592-3, 569-70, 725-9) Sedimentacija eritrocita (572-3, 588-90, 785, 830-1) patofiziologija vrućica (471-9, 579, 590, 784) Infuzija otopine glukoze/soli (278-82, 285-6, 295-7, 406-10, 1015-7 ) Kolera (33-4, 282-6, 292-5, 611-3, 781-3, 1045-7) Osteogenesis imperfecta, (67-72, 100-5, 113-5, 110-2, 710-2, 803-7) Cistična fibroza (32-33, 60-5, 100-4, 108-10, 292-5, 1065-6), feniklektonurija (30-2, 39-40, 67-72, 100-5, 113-5, 1078-9, 1154-5), Hemofilija A (100-5, 841-7), trovanje ugličnim monoksidom (159-161, 163-165, 167-9, 170-3, 757, 761-3), pretilost (80-2, 200-2, 208-13, 435-41, 649-51, 665) nefrotički sindrom (200-1, 217-8, 288-90, 851-3, 1004-6, 1015-6), trovanje zelenom pupavkom (91.4, 627-628, 758, 1055-9, 1060) Hemolitička anemija (119-21, 162-4, 167-70, 395-7, 510-7, 826-8, 852-3) Megaloblastična anemija (232-8, 245-8, 820-1, 1031-3, 1036-7) Uzmite u obzir da algoritmi na ispitu nisu isti kao oni na seminaru. Neke korake iz algoritma jednostavno otklone, ne isključujem mogućnost da ponekad nešto i ubace. U principu, algoritam bude lakši (s manje opcija) nego onaj na seminaru. Patofiziologija algoritmi 2013 2014 verzija 2.pdf
  11. MedUni Graz & Wien

    Bilo je par ljudi, mislim da @phenyl jest, ako me pamćenje služi. S ostalim ne mogu pomoći.
  12. 1 - Osnove

    EKG vodič ► Uvod ► 1.poglavlje - Osnove ► 2.poglavlje - Hipertrofija i povećanje srca ►3.poglavlje - Aritmije ► 4. poglavlje - Kondukcijski blokovi ► 5. poglavlje - Preekscitacijski sindromi ► 6.poglavlje - Ishemija i infarkt miokarda ► 7. poglavlje - Dodatni poremećaji koje morate znati ► 8. poglavlje - Metoda očitavanja EKG-a u 11 koraka Srce pokreće urođeni, biološki elektricitet. EKG nije ništa više od snimke srčane električne aktivnosti, te kroz promjene normalnih električnih uzoraka možemo dijagnosticirati srčane poremećaje. Stanična elektrofiziologija Srčane stanice, u svom mirom, odmarajućem stanju, su eletrički polarizirane - tj. njihova unutrašnjost je negativno električki nabijena u odnosu na vanjsku stranu. Takvu električnu polarnost održavaju membranske pumpe koje omogućuju takvu distribuciju iona (kalij, natrij, klor i kalcij) nužnu da održavaju unutrašnjost ovih stanica relativno elektronegativnima. Slika 1. Srčana stanica u odmoru održava svoj električni polaritet uz pomoć membranske pumpe. Ova pumpa treba konstantnu opskrbu energijom, a gospoda iznad služe kao vizualna metafora takve pumpe. Srčane stanice mogu izgubiti svoju unutrašnju elektronegativnost u procesu koji se naziva depolarizacija. Depolarizacija je osnovna električna aktivnost srca. Depolarizacija se širi od stanice do stanice, stvarajući val depolarizacije koji se može prenositi kroz cijelo srce. Ovaj val depolarizacije predstavlja tok elektriciteta, električnu struju, koja se može detektirati elektrodama smještenima na površinu tijela. Nakon što je depolarizacija završena, srčane stanice mogu vratiti svoj normalni polaritet procesom koji se naziva repolarizacija. To također mogu detektirati elektrode za snimanje. Svi različiti valovi koje vidimo na EKG-u su manifestacije ovih dvaju procesa: depolarizacije i repolarizacije. Slika 2. Na slici A, depolarizirala se jedna stanica. Val depolarizacije se zatim širi sa stanice na stanicu (B) dok se sve ne depolarizicaju (C). Repolarizacija (D) zatim vraća odmarajući potencijal svake stanice. Stanice srca Sa stajališta nekoga tko očitava EKG, srce se sastoji od triju tipova stanica: pacemakerske stanice - normalni izvor elektriciteta u srcu (zamislite ih kao iskru ili bateriju) provodne stanice - “žice” srca stanice miokarda - radne stanice koje uzrokuju kontrakciju. Pacemakerske stanice su male stanice, veličine 5 do 10 mikrometara, koje se mogu spontano depolarizirati opet i opet, određenom brzinom. Brzina depolarizacije je određena urođenim električnim karakteristikama stanice i vanjskim neurohormonskim utjecajima. Svaka spontana depolarizacija služi kao izvor vala depolarizacije koji započinje jedan kompletan ciklus srčane kontrakcije i relaksacije. Slika 4. Spontano depolarizirajuća pacemakerska stanica. Ako snimimo jedan električni ciklus depolarizacije i repolarizacije jedne jedine stanice, dobijemo električni zapis koji se zove akcijski potencijal. Sa svakom spontanom depolarizacijom stvara se novi akcijski potencijal, koji zatim stimulira susjedne stanice da se depolariziraju i stvore svoj vlastiti akcijski potencijal, te tako dalje i dalje, dok se cijelo srce ne depolarizira. Slika 5. Tipični akcijski potencijal. Akcijski potencijal srčanih pacemakerskih stanica izgleda malo drukčije nego generički akcijski potencijal prethodno prikazan. Pacemakerska stanica nema stvari potencijal odmaranja. Njen električni naboj padne na minimalni negativni potencijal koji održava samo na trenutak (ne odmara se), i polako raste dok ne dosegne prag za naglu depolarizaciju. Slika 6. Električni depolarizacijsko-repolarizacijski ciklus srčane pacemakerske stanice. Točka A je minimalni negativni potencijal. Blagi uzlazni nagib između točaka A i B predstavlja sporu, postupnu depolarizaciju. U točki B, prag je preskočen i stanica se brzo depolarizira, tj. stvara se akcijski potencijal. Silazni nagib između točaka C i D predstavlja repolarizaciju. Ovaj ciklus će se ponavljati opet i opet, nadamo se, mnogo godina. Dominantne pacemakerske stanice srca smještene su visoko u desnom atriju. Ova skupina stanica naziva se sinoatrijski (SA) čvor, ili kratko - sinusni čvor. Ove stanice tipično “ispaljuju” brzinom 60 do 100 puta u minuti, no ritam može jako varirati ovisno o aktivnosti autonomnog živčanog sustava (npr. simpatička stimulacija adrenalinom ubrzava sinusni čvor, dok ga vagalna stimulacija usporava) te potrebama tijela za povećanim minutnim volumenom srca (vježbanje ubrzava frekvenciju srca, dok ga poslijepodnevno spavanje usporava). Slika 7. Sinusni čvor “okida” 60 do 100 puta u minuti, stvarajući pravilnu seriju akcijskih potencijala, gdje svaki započinje val depolarizacije koji će se širiti kroz srce. Svaka stanica srca zapravo ima sposobnost ponašati se kao pacemakerska stanica. Ta tzv. automatska sposobnost je normalno suprimirana osim ako dominantne stanice sinusnog čvora zakažu ili ako nešto u vanjskom ili unutarnjem okruženju (simpatikus, bolest srca, itd.) stimulira njeno automatsko ponašanje. Ovo će biti bitno kada budemo govorili o “ektopičnom ritmu” kasnije. Provodne stanice srca su dugačke, tanke stanice. Kao žice elektroničkog kruga, ove stanice brzo i učinkovito prenose struju u udaljene regije srca. Električne provodne stanice ventrikula ujedinjuju se i stvaraju zamjetne električne puteve. Provodni putevi atrija su anatomski varijabilniji; među ovim vlaknima ističu se ona na vrhu intraatrijskog septuma u regiji koja se zove Bauchmanov snop, a koji omogućava brzu aktivaciju lijevog atrija s desne strane. Slika 8. “Žice” srca (provodni sustav). Stanice miokarda čine daleko najveći dio srčanog tkiva. Odgovorne su za teški rad srca koje se stalno kontrahira i relaksira, tako dostavljajući krv ostatku tijela. Stanice miokarda sadrže mnoštvo kontraktilnih proteina koji se nazivaju aktin i miozin. Kada val depolarizacije dosegne stanicu miokarda, u njoj se otpušta kalcij, uzrokujući kontrakciju stanice. Ovaj proces, u kojoj kalcij igra ključnu posredničku ulogu, naziva se ekscitacijsko-kontrakcijska sprega (eng. coupling). Slika 9. Depolarizacija uzrokuje otpuštanje kalcija u stanicama miokarda. Ovaj utok kalcija dopušta da aktin i miozin, kontraktilni proteini, međusobno interagiraju, uzrokujući kontrakciju stanice. (A) Stanica miokarda u odmoru. (B) Depolarizirana, kontrahirana stanica miokarda. Stanice miokarda mogu prenositi električnu struju kao bilo koja stanica provodnog sustava, no čine to s mnogo manje učinkovitosti. Stoga, val depolarizacije, kada dosegne stanicu miokarda, širi se polako preko cijelog miokarda. Vrijeme i napon Valovi koji se pojavljuju na EKG-u primarno su odraz električne aktivnosti stanica miokarda, koje, kako je spomenuto, čine većinu volumena srca. Pacemakerska aktivnost i prijenos provodnim sustavom uglavnom se ne vide na EKG-u - ovi događaji jednostavno ne stvaraju dovoljno visok napon kako bi ih snimile elektrode na površini srca. EKG papir Valovi koje proizvodi depolarizacija i repolarizacija miokarda snimaju se na EKG papiru i, kao bilo koji drugi valni zapis, ima tri glavne karakteristike: trajanje, mjereno u djelićima sekunde amplitudu, mjerenu u milivoltima (mV) konfiguraciju, subjektivniji kriterij koji se odnosi na oblik i izgled vala. Slika 10. Tipični val koji bi se mogao vidjeti na bilo kojem EKG-u. Amplituda mu je dva velika kvadrata (ili 10 malih), trajanje tri velika kvadrata (ili 15 malih), te je malo asimetričan konfiguracijom. EKG papir je dugačka, kontinuirana rola papira, obično crvenkasta, s tamnim i svijetlim linijama koje teku vertikalno i horizontalno. Svjetlije linije okružuju male kvadrate veličine 1x1 mm, a tamnije linije ograničavaju velike kvadrate 5x5 mm. Horizontalna os mjeri vrijeme. Udaljenost od jednog malog kvadrata predstavlja 0.04 s. Udaljenost preko jednog velikog kvadrata je pet puta veća, odnosno predstavlja 0.2 sekunde. Vertikalna os mjeri napon. Udaljenost duž jednog malog kvadrata predstavlja 0.1 mV, a jedan veliki kvadrat 0.5 mV. Ove brojke morate zapamtiti, pa učinite to sad. Slika 11. Oba vala traju 1 veliki kvadrat (0.2 sekunde), no drugi val ima dvostruko veći napon nego prvi (1 mV u odnosu na 0.5 mV). Ravni segment koji povezuje dva vala traje pet velikih kvadrata (5x0.2 sekunde je 1 sekunda). P valovi, QRS kompleksi, T valovi i neke ravne linije Idemo slijediti jedan ciklus srčane kontrakcije (sistole) i relaksacije (dijastole), s naglaskom na električnu aktivnost koja proizvodi osnovne valove i linije standardnog EKG-a. Depolarizacija atrija Sinusni čvor okida spontano (događaj koji se ne vidi na EKG-u), i val depolarizacije se počinje širiti prema vani u atrijski miokard (zamislite ga kao kamenčić koji pada u mirnu vodu). Depolarizacija stanica miokarda atrija rezultira kontrakcijom atrija. Slika 12. Svaki ciklus normalne srčane kontrakcije i relaksacije započnje kada se sinusni čvor spontano depolarizira. Val depolarizacije se zatim širi kroz oba atrija, što uzrokuje njihovu kontrakciju. Tijekom depolarizacije i kontrakcije atrija, elektrode smještene na površinu tijela snimaju mali izboj električne aktivnosti koji traje djelić sekunde. To je P val. Snimka je to širenja depolarizacije kroz miokard atrija, od početka do kraja. Slika 13. EKG snima malu deflekciju, P val. S obzirom na to da je sinusni čvor lociran u desnom atriju, desni atrij se počinje depolarizirati prije lijevog atrija i također ranije završava. Stoga, prvi dio P vala uglavnom predstavlja depolarizaciju desnog atrija, a drugi dio depolarizaciju lijevog atrija. Slika 14. Komponente P vala. Kada je depolarizacija atrija završena, EKG opet postane električni tih. Pauza razdvaja provođenje iz atrija u ventrikule U zdravim srcima postoje “električna vrata” na spoju atrija i ventrikula. Val depolarizacije, nakon što je završio svoje putovanje kroz atrij, spriječen je u komunikaciji s ventrikulom zalistcima koji razdvajaju atrije i ventrikule. Električno provođenje stoga se mora usmjeriti kroz intraventrikularni septum, zid koji razdvaja desni i lijevi ventrikul. Ovdje struktura koja se naziva atrioventrikularni (AV) čvor usporava provođenje impulsa na minimum. Ova pauza traje samo djelić sekunde. Fiziološka odgoda provođenja esencijalna je i dopušta atrijima da se kontrahiraju prije nego se ventrikuli počnu kontrahirati. To je pametan način da se dopusti da atriji isprazne svoj volumen krvi u potpunosti u ventrikule prije nego se ventrikuli kontrahiraju. Poput sinusnog čvora, AV čvor je također pod utjecajem autonomnog živčanog sustava. Vagalna stimulacija još usporava struju, dok je simpatička aktivnost ubrzava. Slika 15. Val depolarizacije se kratko zadržava u AV čvoru. (B) Tijekom ove pauze, EKG je tih - nema električne aktivnosti koja bi se mogla detektirati. Depolarizacija ventrikula Nakon otprilke desetinke sekunde, depolarizacijski val bježi iz AV čvora i brzo se širi niz ventrikule duž specijaliziranih provodnih stanica. Ventrikularni provodni sustav ima složenu anatomiju, no esencijalno se sastoji od triju dijelova: Hisov snop Provodni ogranci terminalna Purkinjeova vlakna. Hisov snop izvire iz AV čvora i gotovo odmah se dijeli u desni i lijevi glavni ogranak. Desni provodni ogranak nosi struju niz desnu stranu interventrikularnog septuma skroz do vrha desnog ventrikula. Lijevi provodni ogranak je malo kompliciraniji. Dijeli se u tri veća snopa: septalni snop, koji depolarizira interventrikularni septum (mišićni zid koji razdvaja desni i lijevi ventrikul) u smjeru lijevo prema desno anteriorni snop, koji teče anteriornom površinom lijevog ventrikula posteriorni snop, koji ide posteriornom površinom lijevog ventrikula. Desni glavni provodni snop i lijevi glavni provodni snop i njegovi snopići završavaju bezbrojnim Purkinjeovim vlaknima. Ova završna vlakna dostavljaju struju u miokard ventrikula. Slika 17. Ventrikularni provodni sustav, detaljno prikazan. Ispod Hisovog snopa provodni se sustav dijeli na desni i lijevi ogranak. Desni ogranak ostaje kakav jest, dok se lijevi dijeli u tri odvojena snopa. Depolarizacija ventrikularnog miokarda, i time ventrikularna kontrakcija, obilježena je novim otklonom na EKG-u koji se zove QRS kompleks. Amplituda QRS kompleksa je puno veća nego ona atrijskog P vala pošto ventrikuli imaju puno veću mišićnu masu nego atriji. QRS kompleks je također mnogo kompliciraniji i više varira oblikom, što odražava veću kompleksnost puta depolarizacije ventrikula. Slika 18. (A) Ventrikularna depolarizacija stvara (B) kompleksni val na EKG-u koji se zove QRS kompleks. Dijelovi QRS kompleksa QRS kompleks sastoji se od nekoliko različitih valova, a svaki ima ime. S obzirom na to da precizna konfiguracija QRS kompleksa može tako puno varirati, standardni format imenovanja svake komponente je napušten. Možda će se sada činiti nebitno, ali ima smisla. Prvi otklon je prema dolje i naziva se Q val prvi otklon prema gore nazova se R val ako postoji drugi otklon prema gore, naziva se R’ (R-prim) prvi otklon prema dolje nakon otklona prema gore naziva se S val. Stoga, prvi val kompleksa je R val, a sljedeći otklon prema dolje naziva se S val, ne Q val. Otklon prema dolje može se nazivati Q val samo ako je prvi val kompleksa. Bilo koji drugi otklon prema dolje naziva se S val. Ako se cijela konfiguracija sastoji samo od otklona prema dolje, val se naziva QS val. Na slici ispod prikazane su neke najčećše QRS konfiguracije. Najraniji dio QRS kompleksa predstavlja depolarizaciju interventrikularnog septuma septalnim ogrankom lijeve provodne grane. Desni i lijevi ventrikuli se zatim depolariziraju otprilike istovremeno, no većina onoga što vidimo na EKG-u predstavlja aktivaciju lijevog ventrikula zato što je mišićna masa lijevog ventrikula oko tri puta veća nego ona desnog ventrikula. Slika 20. Početni dio QRS kompleksa predstavlja depolarizaciju septuma. Ponekad, depolarizacija septuma može izgledati kao mali, diskretni, negativni pomak - Q val. Repolarizacija Nakon što se stanice miokarda depolariziraju, prolaze kroz kratki refrakterni period tijekom kojega su otporne na daljnju stimulaciju. Zatim se repolariziraju, tj. vraćaju elektronegativnost svojih unutrašnjosti da se opet mogu stimulirati. Kao što postoji val depolarizacije, tako postoji val repolarizacije. I to se može vidjeti na EKG-u. Ventrikularna repolarizacija upisuje treći val na EKG-u, T val. Valja spomenuti da postoji i val atrijske repolarizacije, no vremenski se podudara s ventrikularnom depolarizacijom i stoga je skriven puno istaknutnijim QRS kompleksom. Slika 21. (A) Ventrikularna repolarizacija stvara (B) T val na EKG-u. Imenovanje ravnih linija Različite ravne linije povezu različite valove i također imaju imena. Stoga, govorimo o PR intervalu, ST segmentu, QT intervalu itd. Kako se segment razlikuje od intervala? Segment je ravna linija koja povezuje dva vala, dok interval uključuje bar jedan val plus vezanu ravnu liniju. PR interval uključuje P val i ravnu liniju koja ga povezuje s QRS kompleksom. Stoga mjeri vrijeme od početka depolarizacije atrija do početka depolarizacije ventrikula. PR segment je ravna linija koja teče od kraja P vala do početka QRS kompleksa. Stoga mjeri vrijeme od kraja depolarizacije atrija do početka depolarizacije ventrikula. ST segment je ravna linija koja povezije kraj QRS kompleksa s početkom T vala. Mjeri vrijeme od kraja depolarizacije ventrikula do početka repolarizacije ventrikula. QT interval uključuje QRS kompleks, ST segment i T val. Stoga mjeri vrijeme od početka depolarizacije ventrikula do kraja repolarizacije ventrikula. Termin QRS interval upotrebljava se za opis trajanja QRS kompleksa samog, bez segmenata povezanih s njim. Očito, mjeri trajanje depolarizacije ventrikula. Sažetak Svaki ciklus srčane kontrakcije i relaksacije započinje se spontanom depolarizacijom sinusnog čvora. Ovaj događaj se ne vidi na EKG-u. P val snima atrijsku depolarizaciju i kontrakciju. Prvi dio P vala odraz je aktivnost desnog atrija, a drugi dio aktivnosti lijevog atrija. Postoji kratka pauza kada električna struja dosegne AV čvor, a EKG je tada tih. Val depolarizacije zatim se širi duž ventrikularnog provodnog sustava (Hisov snop, provodni ogranci i Purkinjeova vlakna) i u ventrikularni miokard. Prvi dio ventrikula koji se depolarizira je interventrikularni septum. Depolarizacija ventrikula stvara QRS kompleks. T val snima repolarizaciju ventrikula. Repolarizacija atrija se ne vidi. Različiti segmenti i intervali opisuju vrijeme između ovih događaja: PR interval mjeri vrijeme od početka depolarizacije atrija do početka depolarizacije ventrikula PR segment mjeri vrijeme od kraja depolarizacije atrija do početka depolarizacije ventrikula. ST segment snima vrijeme od kraja ventrikularne depolarizacije do početka ventrikularne repolarizacije. QT interval mjeri vrijeme od početka ventrikularne depolarizacije do kraja ventrikularne repolarizacije. QRS interval mjeri vrijeme ventrikularne depolarizacije. Stvaranje valova Elektrode se mogu smjestiti bilo gdje na površini tijela kako bi se snimila električna aktivnost srca. Ako ovo napraviomo, brzo otkrivamo da valovi koje snima pozitivna elektroda na lijevoj ruci izgledaju drukčije od onih koje snima pozitivna elektroda na desnoj ruci (ili desnoj nozi, lijevoj nozi, itd.). Lako je uočiti zašto se to događa. Val depolarizacije koji se kreće prema pozitivnoj elektrodi uzrokuje pozitivni otklon na EKG-u. Val depolarizacije koji se odmiče od pozitivne elektrode uzrokuje negativni otklon. Pogledajte sliku ispod. Val depolarizacije kreće se s lijeva na desno, prema elektrodi. EKG snima pozitivni otklon. Sada pogledajte sljedeću sliku. Val depolarizacije kreće se s desna na lijevo - elektroda je smještena tako da se val depolarizacije odmiče od nje. EKG stoga snima negativni otklon. Što će EKG snimiti ako je pozitivna elektroda smještena u sredini stanice? Na početku, kako joj se val depolarizacije približava, snimit će pozitivni otklon. Onda, u točnom trenutku kada val dosegne elektrodu, pozitivni i negativni naboji su izjednačeni i praktički se poništavaju. EKG val se vraća na osnovnu liniju. Kako se val depolarizacije odmiče, piše se negativni otklon. EKG se napokon vrati na osnovnu liniju kada je cijeli miišić depolariziran. Na kraju, izgled depolarizirajućeg vala koji se pomiče okomito na pozitivnu elektrodu je bifazičan. Kako bi izgledao zapis ako se elektroda stavi iznad pacemakerskih stanica? Zapis bi pokazivao negativnu deflekciju, pošto se sva struja odmiče od mjesta na kojem se snima. Učinci repolarizacije na EKG su slični onima depolarizacije, osim što su naboji obrnuti. Val repolarizacije koji se pomiče prema pozitivnoj elektrodi piše negativni otklon na EKG-u. Val repolarizacije koji se miče od pozitivne elektrode stvara pozitivan otklon na EKG-u. Okomiti val stvara bifazični val, no ovaj put je negativna deflekcija bifazičnog vala prije pozitivnog otklona. Možemo lako primijeniti ove koncepte na cijelo srce. Elektrode smještene na površini tijela snimit će depolarizacijske i repolarizacijske valove kako se oni kreću kroz srce. Ako val depolarizacije prolazi kroz srce prema površinskoj elektrodi, ta elektroda će snimiti pozitivni otklon (elektroda A). Ako se val depolarizacije kreće od elektrode, elektroda će snimiti negativni otklon (elektroda B). Ako se val depolarizacije širi okomito na elektrodu, elektroda će snimiti bifazični val (elektroda C). Učinci repolarizacije su točno suprotni onima depolarizacije, kako je i logično očekivati. 12 pogleda na srce Da je srce jednostavno kao jedna stanica miokarda, nekoliko elektroda dalo bi nam sve informacije potrebne da opišemo njegovu električnu aktivnost. Ipak, kako smo već vidjeli, srce nije tako jednostavno. Srce je trodimenzionalni organ i njegovu električku aktivnost također treba razumjeti u tri dimenzije. Nekoliko elektroda nisu adekvatne za to, a to su prepoznali i izvorni izumitelji elektrokardiograma prije više od stoljeća kada su dizajnirali prve elektrode na udovima. Danas, standardni se EKG sastoji od 12 odvoda, gdje je svaki odvod određen svojim smještajem i orjentacijom na tijelu. Svaki odvod gleda srce iz jedinstvenoga kuta, pojačavajući osjetljivost na određenu regiju srca pod cijenu manje osjetljivosti na druge regije srca. Što je više pogleda na srce, više se informacija dobiva. Kako biste očitavali EKG i dobili što je više moguće informacija, morate razumjeti sustav s 12 odvoda. Kako bi se pripremio pacijent za 12-odvodni EKG, dvije elektrode se smještaju na ruke i dije na noge. One daju osnovu za šest odvoda s udova, perifernih odvoda. Šest elektroda se također smješta na prsa i čine šest prekordijalnih odvoda. Točnost snimke ovisit će donekle o preciznom smještaju elektroda. Stoga je pridržavanje standardnog pozicioniranja vrlo važno kako bi se mogli usporedit EKG-ovi snimani u različito vrijeme. Šest perifernih odvoda Odvodi s udova vide srce u vertikalnoj ravnini koju nazivamo frontalna ravnina. Frontalna ravnina može se zamisliti kao ogrmoni krug stavljen na tijelo pacijenta. Taj se krug zatim obilježava stupnjevima. Odvodi s udova vide električne sile (valove depolarizacije i repolarizacije) kako se kreću gore i dolje ili lijevo i desno ovim krugom. Kako bi se stvorilo šest odvoda u frontalnoj ravnini, svaka elektroda se varijabilno označava kao pozitivna ili negativna (to čini automatski elektronički krug u EKG uređaju). Svaki odvod ima svoj specifični pogled na srce, odnosno kut orijentacije. Kut svakog odvoda može se odrediti crtanjem linije od negativne elektrode u pozitivnu elektrodu. Rezultantni kut se onda izražava u stupnjevima prema krugu frontalne ravine.
  13. MEF Zagreb Pitanja Iz Mkbk 1

    ~MKBK 1- pitanja~ Hmmm... teško je objasniti, ali čini se da nemamo pravo 'podijeliti' s nekim pitanja kojih se sjećamo s pismenih ispita, dakle, naša sjećanja nisu naša sjećanja, nego su njihova sjećanja, ono što smo naučili, zapamtili, nije naše nego je njihovo vlasništvo. Stoga, malo ću izmjeniti pitanja, u svakom premjestiti zarez na drugo mjesto, tako da to više nije to pitanje koje je bilo na pismenom, nego je originalno moje autorsko djelo. Znam, nema smisla, ali tako je. Dakle, ovo nisu originalna pitanja s pismenog ispita iz biokemije, ovo su totalno drukčija pitanja, pitanja u kojima su interpunkcijski znakovi drukčije smješteni. ZBIRKA PITANJA S KOLOKVIJA I PISMENIH ISPITA zadnji update 09.05.2012. (38 stranica) Hrpa pitanja 13.10.2006. Mali kolokviji prvog turnusa MKBK1 akademske godine 2005/06 1. kolokvij 2006/2007 2. kolokvij 2006/2007 Kolokvij 1 ,4.4.2007., MKBK1, 1.turnus Kolokvij 16.4.2007. 1.turnus 3.kolokvij 1.turnus (27.3.2007.) 2.kolokvij 2.turnus 2006/07 3.kolokvij 2.turnus 2006/07 Ispit 2.turnus 13.6.2007. Ak.god. 2007/08 1.kolokvij 2.kolokvij 3.kolokvij rok 17.06.2008. Ak.god. 2008/09 1.kolokvij 2.kolokvij Ak.god.2009/10 2.kolokvij 14.05.2010. Ak. god 2011./2012. Kolokvij 6.4.2012. MKBK1 - zbirka pitanja 05.2012.pdf MKBK I - 2013-2014.g..pdf  PITANJA ZA USMENI:     MKBK_I__pitanja_usmeni.pdf 
  14. 0 - Uvod

    EKG vodič ► Uvod ► 1.poglavlje - Osnove ► 2.poglavlje - Hipertrofija i povećanje srca ►3.poglavlje - Aritmije ► 4. poglavlje - Kondukcijski blokovi ► 5. poglavlje - Preekscitacijski sindromi ► 6.poglavlje - Ishemija i infarkt miokarda ► 7. poglavlje - Dodatni poremećaji koje morate znati ► 8. poglavlje - Metoda očitavanja EKG-a u 11 koraka Iznad je slika normalnog elektrokardiograma, skraćeno EKG. U trenutku kada završite s ovim priručnikom, a neće Vam oduzeti puno vremena, moć ćete na prvi pogled prepoznati normalni EKG. Možda još važnije od toga - naučit ćete uočiti gotovo sve česte abnormalnosti koje se mogu pojaviti na EKG - u i bit ćete jako dobri u tome! Neki ljudi su usporedili učenje očitavanja EKG - a s učenjem čitanja glazbe. U oba slučaja student se suočava s potpuno novim notacijskim sustavom, koji nije ukorijenjen u konvencionalnom jeziku, punim nepoznatih oblika i simbola. Zaista, usporedba ne postoji. Jednostavni lab - dab zvuk srca ne može ni ''prismrditi'' suptilnoj kompleksnosti Beethovenovih kompozicija za gudačke kvartete, tonalitetima i ritmovima „Posvećenja proljeća" Stravinskog ili progresima akorda Led Zeppelina. Razlog je jednostavan: u srcu se ne događa toliko stvari. EKG je alat nevjerojatne kliničke važnosti. Zadivljujuć zbog lakoće kojom se može svladati kao i zbog neobično velikog broja situacija u kojima može pružiti korisne ili čak esencijalne informacije. Jednim pogledom na EKG može se dijagnosticirati razvijajući infarkt miokarda, identificirati potencijalno za život opasnu aritmiju, istaknuti kronične učinke hipertenzije ili akutne učinke masivne plućne embolije ili jednostavno dati mjeru sigurnosti nekome tko želi početi program tjelovježbe. Sjetite se kako je EKG samo alat i kao bilo koji drugi alat, sposoban je onoliko koliko je sposoban onaj koji ga koristi. Stavite klin u moje ruke, ali nije vjerojatna izrada Michelangelovog Davida. Devet poglavlja u ovom priručniku povest će vas na elektrificirajuće putovanje od ignorancije do kompetentnosti. Impresionirat ćete prijatelje (i što je još važnije, sebe ). Plan putovanja izgleda ovako: Poglavlje 1: Naučit ćete o električnim događajima koji stvaraju različite valove na EKG - u, a naoružani ovim znanjem, moć ćete prepoznati i razumjeti normalni EKG s 12 odvoda. 2. poglavlje: Vidjet ćete kako jednostavne i predvidljive promjene u određenim valovima omogućuju dijagnozu povećanja i hipertrofije atrija i ventrikula. Poglavlje 3: Upoznat ćete najčešće poremećaje srčanog ritma te naučiti zašto su neki opasni po život, dok su drugi samo iritantni. Poglavlje 4: Naučit ćete identificirati prekide normalnih puteva provođenja impulsa kroz srce te upoznati pacemakere. Poglavlje 5: Kao dodatak poglavlju 4, naučit ćete što se dogodi kada električni impuls preskače normalne kanale provođenja i stiže brže na svoju destinaciju. Poglavlje 6: Naučit ćete dijagnosticirati ishemijsku srčanu bolest: infarkt miokarda i anginu. Poglavlje 7: Vidjet ćete kako rani ne - srčani fenomeni mogu promijeniti EKG. Poglavlje 8: Posložit ćete svoje novostečeno znanje u jednostavnu metodu s 11 koraka za očitavanje EKG - a. Poglavlje 9: Nekoliko natuknica iz prakse koje će Vam pomoći testirati vlastito znanje i uživati u nevjerojatnom osobnom intelektualnom rastu. Cijeli proces je prilično direktan i nesofisticiran i ne bi Vam uopće trebao djelovati zastrašujuće. Nije potrebno puno razmišljanja i kreativne logike. Ovo nije vrijeme za duboko razmišljanje.
  15. EKG vodič ► Uvod ► 1.poglavlje - Osnove ► 2.poglavlje - Hipertrofija i povećanje srca ►3.poglavlje - Aritmije ► 4. poglavlje - Kondukcijski blokovi ► 5. poglavlje - Preekscitacijski sindromi ► 6.poglavlje - Ishemija i infarkt miokarda ► 7. poglavlje - Dodatni poremećaji koje morate znati ► 8. poglavlje - Metoda očitavanja EKG-a u 11 koraka Ostaje nam osvrnuti se na način kako organizirati sve ove spomenute podatke i naći jednostavan metodičan pristup koji se može primijeniti na svaki EKG. Bitno je da svakom EKG-u pristupite na uredan način, osobito dok ste još novi u ovome, tako da ništa bitno ne propustite. Kako gledate više i više elektrokardiograma, ono što Vam se u početku činilo usiljeno i mehanički brzo će se isplatiti i činit će Vam se kao da je očitavanje EKG-a urođeno. Dvije napomene: Upoznajte pacijenta. Istina je da se EKG može očitavati jako točno daleko od pacijenta, ali se moć ovog alata iskorištava samo ako je integriran u cjelokupni klinički kontekst. Očitavajte EKG-e. Onda očitavajte još. Očitavajte ih kad god naletite na njih u udžbenicima, radovima, kartonima, možda i na vratima WC-a u NSB-u. I čituckajte i knjige o EKG-u, svaka može ponuditi nešto novo. Za EKG vele da mu ima pristupa koliko i kardiologa. Svatko eventualno nađe metodu koja mu najviše odgovara. Mi ćemo se osvrnuti na metodu u 11 koraka. Metoda od 11 koraka za očitavanje EKG-a Prikupljanje podataka 1. Standardizacija. Uvjerite se da je standardizacijski znak na EKG papiru visok 10 mm tako da je 10 mm = 1 mV. Uvjerite se da je ispravna i brzina papira. 2. Frekvencija srca. Odredite srčani ritam brzom metodom u tri koraka opisanom ranije. 3. Intervali. Izmerite dužinu PR i QT intervala i širinu QRS kompleksa. 4. QRS os. Je li os normalna, ili postoji devijacija osi? Dijagnoze 5. Ritam. Uvijek se upitajte četiri pitanja: Jesu li prisutni normalni P valovi? Jesu li QRS kompleksi široki ili uski? Koji je odnos između P valova i QRS kompleksa? Je li ritam pravilan ili nepravilan? 6. AV blok . Primjenite kriterije iz poglavlja 4. 7. Blok provodne grane ili hemiblok . Primijenite kriterije iz poglavlja 4. 8. Preekscitacija . Primijenite kriterije iz poglavlja 5. 9. Povećanje i hipertrofija . Promijenite kriterije i za povećanje atrija i za hipertrofiju ventrikula. 10. Koronarna srčana bolest . Tražite Q valove i promjene ST segmenata i T valova. Upamtite da takve promjene ne znače uvijek koronarnu srčanu bolest; upoznajte diferencijalne dijagnoze. 11. Totalna konfuzija . Postoji li na EKG-u nešto što ne razumijete? Uvijek upitajte pomoć. 7oG3H6uk ECVS4fWD ww5NTVvL YRU3Obwf Dm67RQQB zO5llANo xdcSuV6X x3MyqO4z KZf0YzhN IM6iditA T5GyYuik bt69TvNb q2tTvRbV
  16. Jesenski rok upisa

    Možda, ali možda ima šanse da studij medicine na engleskom u Zagrebu ima nešto na jesen. Meni se čini da je prije bilo, probaj to ispratiti. Cijena je paprena za taj studij, ali može biti da ima.
  17. Rokovi u fajlu (zadnji update: siječanj 2017.) Neurologija - baza.pdf Pitanja i odgovori 2011. (40 str.) hvala m&m Neurologija sva pitanja 2011plus odgovori.pdf
  18. Kirurgija - pismeni ispiti Nova baza - Kirurgija nova baza.pdf Hvala ekipi koja nam je poslala pitanja 03.07.2008. 17.04.2008 14.2.2008 03.04.2008 14.02.2008 PRVI PISMENI ISPIT IZ KIRURGIJE, 1. TURNUS 19.02.2009 15.4.2010 25.11.2010 21.4.2011 8.9.2011 23.11.2011 Kirurgija svi pismeni.pdf Kirurgija-4.2.2015.pdf - broj stranica: 70 Usmeni ispit - Majerović, Škegro, Petrunić, Patrilj, Tonkovič, Mijatović kirurgija pitanja s usmenog ispita.pdf .N O V O ...................... Kirurgija - pitanja za usmeni (svi ispitivači).pdf Kirurzi - usmeni.pdf .................... Kirurgija - pismeni (2).doc Pitanja kirurgija.pdf Kirurgija - pismeni.doc Kirurgija 17.7..doc Kirurgija 21.11.2012..pdf Kirurgija 1.7.2010..pdf Kirurgija 30.01.2013..pdf .... PItanja opca kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja abdominalna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja Torakalna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja kardio i vaskularna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja plasticna kirurgija 2007-2012.pdf Pitanja kirurgija kostano zglobna 2007-2012.pdf Pitanja djecja kirurgija i ostalo 2007-2012.pdf .. Kirurgija svi pismeni.pdf Kirurgija-4.2.2015.pdf
  19. Pomoc u koristenju foruma

    Neke psovke se automatski zamjenjuju, kao i dijelovi imena i prezimena osoba koje forum vode To je to
  20. Sva novija pitanja sada su u jednom fajlu. Šaljite pitanja. Interna medicina - baza.pdf
  21. U ispitno gradivo za pismeni ispit ulazi cijela knjiga ! Sva su pitanja sada pretipkana u jedan fajl i složena kronološki. Dodana su pitanja iz 2016. Hvala svima koji su slali pitanja! Prutkiiiiiiii Radiologija baza.pdf Radiologija baza - s rješenjima.pdf
  22. Svatko ima nešto... Kad se pojedinci usprotive svijetu sa mnogo hrabrosti, svijet ih ne može drugačije slomiti nego da ih ubije. I prirodno, svijet ih ubija. Svijet lomi pojedince, i kod mnogih stvara se žulj na mjestu naprsline; ali one koji ne dozvoljavaju da budu slomljeni, svijet ubija. Svijet ubija bezobzirno i vrlo dobre i vrlo blage i vrlo hrabre. Ako vi niste među njima, on će vas također ubiti, ali u tom slučaju uložit će malo više vremena ernest hemingway Oscar Wilde: "We are all standing in the gutter, but some of us are looking at the stars!"
  23. U ovom fajlu su sada sva pitanja dolje navedena u postovima pretipkana i složena te spremna za print. Dodana neka pitanja iz 2016. godine. Nastavite slati pitanja, da se što lakše rješavaju ljudi ovog ipak totalno nepotrebnog predmeta. Moram znati kako radi CT da ga koristim? Da, a vi na fizici ste svi prvo naučili koje utore ima grafička kartica pa ste tek onda bili osposobljeni tipkati u Wordu. A na vozačkom ispitu ste bili primorani naštrebati principe motora s unutrašnjim izgaranjem kako biste vozili. Fizika medicinske dijagnostike je eklantan primjer svega što nije u redu s hrvatskim edukacijskim sustavom - trpanje informacija koje su vam u svakodnevnom radu totalno beskorisne i nimalo ne doprinose kvaliteti vašeg rada. Niti jedna stvar koju naučite na ovom predmetu neće vam više nikada ničemu koristiti u životu. Ovo bi trebalo biti spušteno na razinu izbornih predmeta. Ne spušteno, to je uvreda za neke ipak korisne izborne predmete. fizika medicinske dijagnostike baza za gubljenje vremena.pdf
  24. Eto, ako niste primjetili, malo smo apgrejdali sustav, pa da obavijestimo što je to novo. Neki su članovi već skužili, ali profile sada možete uređivati malo više, primjerice, dodati pozadinsku sliku na svojoj profil stranici. Pozadinsku sliku možete dodati ovdje.Korisnici koji imaju iPhone (ili bilo koji drugi mobilni uređaj s pristupom internetu), primijetit će zanimljivu stvar ako PLab forum pregledavaju putem iPhone-a - Safari bi vam automatski trebao prebaciti skin na mobilnu verziju za iPhone. I korisnici bez iPhone-a mogu vidjeti skin, samo ga odaberite u donjem lijevom kutu ekrana, jako je jednostavan i lijep.Niste mogli ne primijetiti poboljšane statuse - odgovarati na statuse sada možete, to se ne računa kao vaš zadnji status, ali svoj status možete i lockati da na njega nitko ne može odgovarati, kao i pobrisati ga. Statusi više također ne odlaze u nepovrat, svi se čuvaju na vašoj profil stranici.Pregled teme bez otvaranja teme - kada otvorite neki podforum, možete kliknuti na ikonicu i pogledati dio prve poruke u temi bez otvaranja same teme: Na dnu svake teme sada imate više ikonica koje omogućavaju jednostavno dijeljenje teme na Facebooku, Twitteru, Buzzu i sličnim servisima, kao i jednostavnije printanje i downloadanje same teme: Sustav obavijesti - možete podesiti način na koji vas forum obavještava o odgovorima na vaše teme, privatne poruke, obične postove, promjene statusa prijatelja i sl. Sve se obavijesti čuvaju na jednom mjestu, ovdje; same postavke birate u postavkama svog profila, gdje za obavještavanje u samom centru birate "inline" način obavještavanja. Osim obavještavanja na samom forumu, ostavljene su mogućnosti obavještavanja e-mailom i privatnom porukom.Media - kada god postavite link na Youtube video i slične multimedijalne sadržaje, znači, obični link, forum će ga automatski formatirati za prikaz, tj. automatski embedati. Naravno, puno je tu još sitnica, ali morali smo spomenuti bar ove veće stvari. Nadamo se da vam se sviđa, Vaš PLab Crew