nighthawk

Super Moderator
  • Content count

    362
  • Joined

  • Last visited

3 Followers

About nighthawk

  • Rank
    kupio patologiju

Profile Information

  • Spol
    Female
  • Sveučilište
    MedRi
  • Godina studiranja
    3rd year

Recent Profile Visitors

1387 pregleda profila
  1. semestri

    Ono što ja znam je da će biti po dva semestra, zimski i ljetni- zimski traje valjda do kraja 1.mj, onda sljedi mjesec dana ispitnih rokova, i valjda od 3.mj do sredine 6. je ljetni semestar. Točan raspored po semestrima će valjda biti uskoro objavljen. E sad, kako će to izgledati- živi bili pa vidjeli sve što se zna je to da će biti više kolegija istovremeno u semestru, i manje ispitnih rokova....
  2. Histologija

    Dosta je onaj sa zavoda, nemojte ništa kupovati. Ako vam treba neki sa strane, uvijek možete potražiti po knjižnicama. A i po netu ima stvarno svašta
  3. Brucoši 2016 / 2017 (MedRi)

    Duge kute vam trebaju
  4. Brucoši 2016 / 2017 (MedRi)

    Ovo za AAI se ne sekirajte sad, nije vam uopće potrebno dok ne krene faks. Kad počne ćete to rješavati Kute vam trebaju odmah na početku pa ih svakako nabavite! Malo proučite vodiče za brucoše po perpetuumu da vidite što vam sve treba
  5. Brucoši 2016 / 2017 (MedRi)

    Evo ja vam u ime starijih kolega želim dobrodošlicu ako imate kakva pitanja vezana za faks, slobodno pitajte! i preporučam da pročitate vodič za brucoše koji sam napisala za svaki kolegij posebno, i također i vodič koji je kolegica napisala par godina prije mene.....sve imate ovdje u podforumu MedRi, pa pronjuškajte malo
  6. Maturanti generacije 2015 2016

    Ev ja i po stoti puta odgovaram na ovo pitanje, i dalje se držim istog odgovora: ne, nije. Ja sam upisala s 23.....neki kolege su i s više godina...to ti je ionako skroz nebitno, bitno da kad upadneš da učiš i rješavaš taj faks Neki ljudi upišu s 19 pa produže faks za koju godinu, dođe na isto na kraju
  7. MEF Rijeka Medicinska biologija: vodiè

    ne sjećam se da je ona ikoga pitala Većina prijašnjih generacija je odgovarala isključivo kod Kapovića, u mojoj generaciji je bio bolestan pa su pitali Brajenović, Tomljanović i Ostojić.....al za Ristić nemam poojma da je ikako pitala :/
  8. Postavi pitanje

    Bila sam kod doktorice obiteljske medicine, pa smo nekako krenule u priču oko knjiga i literature,pa je rekla da bi si htjela nabaviti nekakav virtualni anatomski atlas, nešto tako na cd-u, pa da može imati to na kompjuteru....ima tko kakvih preporuka? Ja sam koristila uglavnom Nettera u fizičkom obliku, tako da pojma nemam šta bih joj takvo preporučila
  9. Fiziologija i patofiziologija I

    Ja sam imala 10. pa je bilo nekih razlika od 12.....ono, ne puno, ali tu i tamo su se neke stvari promijenile, otkrile nove....možda da posudiš u knjižnici 12., pa si usporediš s vremena na vrijeme
  10. Plaćanje studija

    Ja sam isto završila studij na ZVU, i upisala pretprosle godine medicinu u Rijeci...tad je bila priča u Rijeci da ako si studirao bez plaćanja, plaćaš prvu godinu pola cijene (dalje ako sve očistiš ne plaćaš ništa)......ja sam na ZVU plaćala studij, pa sam ovdje upisala bez plaćanja.... ali to je bila isključivo politika Sveučilišta u Rijeci, a u ostalima (barem ZG i OS) se plaćala puna školarina prvu godinu bez obzira jesi li prvi faks plaćao ili ne.... e sad, nisam gledala kako je to bilo ove godine, ali pretpostavljam da nisu mijenjali
  11. Dob studenata medicine

    Meni je ovo sve dosad napisano poprilično generaliziranje....svi smo mi različiti, i nekome će nešto teško pasti sa 18 godina, nekome to isto sa 25....svatko drukčije reagira i nosi se sa određenim situacijama.....osobno znam dosta ljudi koji su upisivali medicinu (ili bilo koji drugi faks) nekad kasnije..... Ja sam upisala sa 23, sad sam na 3. godini, i mislim da se ne razlikujem od svojih kolega koji su upisali s 18....barem što se samog studiranja tiče, o ostalim stvarima ne pričamo Moj prijatelj je upisao sa 26, i stvarno mu dobro ide.... Ne postoji nikakav točan trenutak kad bi ljudi trebali shvatiti čime se žele baviti u životu. Tako da, ako hoćeš upisati medicinu u srednjim dvadesetima, upiši....ionako kad počne faks i to sve, kad uroniš u obveze, nećeš ni razmišljati o tome razlikuje li se tvoje studiranje od nečijeg tuđeg
  12. Primijetili smo da neki ljudi kažu da se nisu uspjeli u potpunosti registrirati jer nisu dobili onaj validacijski mail, bez kojega ne možete dalje; većina tih korisnika su korisnici gmaila, koji mailove s Perpetuuma direktno prebacuje u neželjenu poštu. Tako da, ako niste dobili mail za validaciju accounta- provjerite u neželjenoj pošti
  13. mef rijeka Imunologija: vodič

    Voditelj kolegija: Prof.dr.sc. Zlatko Trobonjača, dr. med. Satnica: 18 sati predavanja, 16 sati seminara i 16 sati vježbi Broj ECTS-a: 4 Imunologija je, unatoč malom broju ECTS-a, jedan od težih kolegija na 2. godini. To je uglavnom zbog razloga što traje prekratko (kroz prvu polovicu 2. trimestra, i to paralelno s Fizom I), a gradivo je poprilično opsežno (i pomalo apstraktno za studente koji se tek počinju upoznavati s fiziologijom i patofiziologijom), a kolokviji i ispit su stvarno teški. Prva polovica drugog trimestra je ujedno i upoznavanje sa načinom funkcioniranja kolegija na Zavodu za fiziologiju, patofiziologiju i imunologiju. Svi oblici nastave iz ovoga kolegija su obavezni, tako da ćete puno vremena provesti na faksu, a ostatak vremena nad knjigom. Prisustvo na nastavi donosi maksimalno 4 boda, a boduje se ovako: 100% 4 boda 90-99% 3 boda 80-89% 2 boda 70-79% 1 bod NAPOMENA: Student može izostati s maksimalno 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F. Posebno će se evidentirati nazočnost na predavanjima, a posebno na seminarima/vježbama. Dakle, ako ste izostali više od 30% ne gubite samo ta 4 boda, nego gubite pravo na izlazak na ispit, ili u prijevodu- pali ste kolegij! Seminari i vježbe se ocjenjuju, tako da se za svaki seminar i vježbu morate spremiti, jer vam se svi ti bodovi zbrajaju, i to na način da na svakom seminaru i vježbi dobivate ocjenu od 1 do 5, i na kraju na temelju prosjeka svih ocjena dobivate bodove, a raspodjeljeni su ovako: 4,26-5,0 10 bodova 3,76-4.25 8 bodova 3,26-3,75 6 bodova 2,76-3,25 4 boda 2,00-2,75 2 boda NAPOMENA: na imunologiji se, za razliku od ostalih kolegija na ovom zavodu jedinica računa kao ocjena. Što se tiče načina ocjenjivanja, sve ovisi o tome tko vam drži seminar/vježbu; neki asistenti na kraju seminara daju pismeni test, a neki ispituju usmeno. Tijekom nastave svatko mora održati prezentaciju na jednom od seminara ili vježbi- na Share pointu Zavoda ćete dobiti ponuđene teme pa ćete se tamo prijavljivati. Za održanu prezentaciju možete dobiti maksimalno 6 bodova, a boduje se ovako: Vrlo dobra i izvrsna 6 bodova Dobra 4 boda Dovoljna 2 boda (Preporučam da se potrudite oko prezentacije jer vam je na imunologiji svaki bod dragocjen!) Završni ispit iz imunologije je pismeni, kao i svi drugi ispiti na Zavodu za fiziologiju, i sastavljen je od 6 uputa (multiple choice sistem) prema kojima su sastavljeni svi ispiti na ovom Zavodu (7. uputa se koristi samo na neurofiziologiji). O uputama ćete biti detaljno informirani na prvoj vježbi iz fize I (i zbog njih ćete zamrziti pismene ispite ) U svakom slučaju, imunologiju morate shvatiti jako ozbiljno i učiti ju kontinuirano, jer je vremena jako malo, a gradiva jako puno, tako da nemate vremena za zaostajanje, jer inače nećete skupiti bodove. I nemojte se previše zadržavati na pitanjima od prošlih godina, jer se gotovo ništa od pitanja ne ponovi
  14. Voditelj kolegija: Prof.dr.sc. Čedomila Milin Satnica: 42 sata predavanja, 34 sati seminara i 34 sata vježbi = 110 sati Broj ECTS-a: 9 Kolegij se odvija u prvom trimestru. S obzirom da ga se sluša istovremeno s histologijom, većina ljudi ga poprilično zanemaruje i uči u zadnji tren :/ Što se gradiva tiče, zanimljivije je nego na MKBK I. Najveći dio predavanja drži profesorica Varljen, koja odlično objašnjava i definitivno je korisno ići na njena predavanja. Ona objašnjava sve procese iz biokemijske karte iz Karlsona, tako da na njena predavanja nosite kartu, slušajte što objašnjava, i nadopisujte sa strane u karti što vam govori da trebate dodati. Ako dospijete kod nje na usmenom, ona pita uglavnom procese iz karte. Ostali također drže neka predavanja. Profesor Domitrović drži predavanja o staničnoj signalizaciji, oksidativnom stresu i proteinima plazme, i to nemojte preskočiti kad budete spremali ispit, jer nas je prošle godine zbog toga porušio na prvom roku Seminari su slični seminarima na MKBK I, nema usmenog ispitivanja, ali ima nekoliko malih pismenih provjera znanja na kojima se može skupiti maksimalno 6 bodova, i još 2 boda vam donosi aktivno sudjelovanje na seminarima. Vježbe su također slične vježbama na MKBK I, jedina razlika je što ulazni kolokviji nisu obavezni za položiti kako bi se izašlo na vježbu. Dakle, ako ne položite ulazni, nikom ništa, samo ne dobijete 0,5 bodova. Dodatnih 0,5 bodova vam donosi odrađena vježba i priznat rad u praktikumu. Uz ovo sve imate i 3 pismena međuispita. Prva dva obuhvaćaju gradivo s predavanja i seminara, a sastoje se od 40 pitanja na zaokruživanje + dodatak u kojemu crtate neke procese iz karte (napomenut će vam na seminarima koje procese i strukture morate znati crtati). Treći međuispit obuhvaća gradivo s vježbi (barem je tako bilo do akademske godine 2014/15., i na tom međuispitu se vrte ista pitanja već godinama, dok na prva dva se nikakva pitanja ne ponavljaju) Završni ispit se sastoji od pismenog dijela, koji donosi 10 bodova maksimalno, i od usmenog dijela koji donosi maksimalno 20 bodova. Na usmenom ispitu je ista priča kao i na MKBK I- svatko pita najviše ono gradivo koje je predavao. Sve u svemu, MKBK II je zanimljivija i lakša za položiti od MKBK I, ali ju većina ljudi zanemaruje jer traje istovremeno s histologijom. Ali moja preporuka je- učite biokemiju, jer kad dođete na fiziologiju ćete skužiti koliko vam je to znanje bilo potrebno i korisno Kod ovog kolegija je uvijek problem literatura, jer vam daju da birate hoćete li koristiti Karlsona, Harpera ili Stryera. Karlson je malo pre komplicirano napisan, Stryer je pretežak. Za Harpera mislim da je ok (ja ga osobno nisam koristila). Na kraju se svo učenje svede na bilješke s predavanja, seminara, kartu i praktikum. Naravno, sve ovisi o tome na koju ocjenu ciljate Ali definitivno ćete najviše naučiti na predavanjima profesorice Varljen