Halifax

+Members
  • Content count

    96
  • Joined

  • Last visited

1 Follower

About Halifax

  • Rank
    brucoš

Profile Information

  • Spol
    Female
  • Lokacija
    Zagreb
  • Sveučilište
    MEF Zagreb
  • Godina studiranja
    5th year
  1. Izmjenite malo i voila. esej tko čini populaciju školske djece.docx Ocjena zdravlja mladih.docx Organizacija školske medicine.docx Osnovna obilježja školske populacije.doc Prednosti i nedostaci integrirane zdravstvene zaštite školske djece i mladeži.doc Screening u školskoj dobi.doc Sekularne promjene rasta.docx Seminarska tema predmeta Školska medicina.docx Školska medicina, esej - Vodeći zdravstveni i socijalni problemi školske djece i mladeži (osnovna škola) i mogućnosti njihova rješavanja.docx Suvremeni zdravstveni problemi školske mladeži.docx Tko čini populaciju školske djece i mladeži.docx Vodeći problemi.docx VODEĆI ZDRAVSTVENI I SOCIJALNI PROBLEMI STUDENATA.docx
  2. Još nešto s diska. Opet ne znam je li korisno. Sretno u izbjegavanju Jureše i onog utjelovljenja uhljebništva i samoljublja Brborovića. Ili Brbovića, ne znam kako se točno preziva. Selma Šogorić.docx Selma Šogorić OZZ.docx Selma _ogori_ OZZ.docx ozz usmeni juresa.docx OZZ - usmeni.docx OZZ - usmeni pitanja.doc dr. Štimac-OZZ.docx doc.Urelija Rodin - OZZ - usmeni.docx Aida Mujkić 19-1.docx
  3. Skripte iz OZZ-a, nemam nikakve informacije jesu korisne ili ne, ali eto da imate prije nego ih zauvijek obrišem s diska. Zbogom uhljebi :* OZZ skripta predavanja.pdf OZZ skripta 47 stranica.pdf OZZ SKRIPTA 46 str. 2011.pdf OZZ skripta 17 str. Juresa.pdf ORGANIZACIJA skripta 81 str..pdf ORGANIZACIJA - skripta 75 str..pdf ORGANIZACIJA - SKRIPTA 20 str..pdf
  4. Baza iz OZZ-a, s dodanima pitanjima sa zadnja 2-3 roka (iz 2017.). OZZ - baza.pdf
  5. Ne znam kamo drugo da ovo stavim, nema podforuma za 6. godinu na Štamparu, pa stavljam ovdje. Gubite vrijeme s ovim na vlastiti rizik, odričem se odgovornosti. Sretno zaboravljanje svega što znate iz medicine na godini na Štamparu! Organizacija zdravstvene zaštite - udžbenik.pdf
  6. Malo novijih materijala. S15 HIPERTENZIJA.pdf S14 Programi mjera zdravstvene zaštite djece.pdf S13 REUMATOLOGIJA.pdf S12 GASTROINTESTINALNE BOLESTI.pdf S11 AKUTNE RESPIRATORNE BOLESTI.pdf S10 ONKOLOGIJA I PALIJATIVNA SKRB.pdf S9 BOLESTI KOŽE.pdf S8 ZAŠTITA KRONIČNOG BOLESNIKA.pdf S7 ČIMBENICI KV RIZIKA.pdf S6 MENTALNO ZDRAVLJE.pdf S5 BOLESTI OVISNOSTI.pdf S4 Anemije.pdf S3 ŠEĆERNA BOLEST TIP 2.pdf S2 UROINFEKCIJE.pdf S1 KOPB.pdf P12 ZDRAVSTVENA DOKUMENTACIJA.pdf P11 PREVENTIVNI RAD.pdf P10 KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE.pdf P9 MULTIMORBIDITET I KOMORBIDITET.pdf P8 KONTINUITET SKRBI.pdf P7 PROPISIVANJE LIJEKOVA.pdf P6 SURADNJA PRIMARNE I SEKUNDARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE.pdf P5 ODNOS LIJEČNIK BOLESNIK.pdf P4 SPECIFIČNOST KLINIČKOG POSTUPKA U OM.pdf P3 OBITELJSKA MEDICINA I ZDRAVSTVENI SUSTAV.pdf P2 OBITELJSKI PRISTUP.pdf P1 ZNAČAJKE OBITELJSKE MEDICINE.pdf
  7. Predstavljanje

    Pa gle... ovisi koja ti je motivacija. Ako se misliš baviti nekom high-end medicinom, nema smisla, 27+6 ti je 33, plus godina staža, ostaje ti manje od godine da dobiješ specijalizaciju po bolnicama, a to je teško. Osim ako ne namjeravaš sam platiti, a to znači biti bez plaće još 5 godina iza fakulteta. Ako ideš iz intrinzičnog interesa, ili te zanima obiteljska, onda nemaš prepreku. Što se tiče učenja, štrebeću ljudi i iz knjiga od po 3000 stranica na specijalizaciji u tim godinama, a i kasnije, tako da stvarno mislim da nema veze s praćenjem nastave ni učenjem, nego s motivacijom.
  8. Novi sustav bodovanja za specijalizaciju

    Ćaća, informacije dolaze od ljudi u fakultetskom vijeću, ne iz jednog izvora, nego iz više njih, o tome se raspravlja. Njima je to, koliko shvaćam, isto upućeno da pročitaju. Ne ovi dokumenti gore koje navodiš, nego kriteriji, doslovno se zna koliko bi što u postocima iznosilo. Intervju konkretno 10% predlažu, ako me pamćenje služi. Ja mislim da je to za znanstvene radove pravedno, da tako bude, i prosjek i dužina studiranja i sve to, ali ovo za znanstvene radove ne bi trebalo stupiti na snagu odmah. I prije toga bi morali stvoriti uvjete. A to su pristupi bazama podataka, ne ovim šugavim koje nam uzimaju. Probaj eto u knjižnici pristupiti bilo čemu u jačem časopisu, nećeš moći vjeruj mi. O SPSS-u ili nekom drugom bar pristojnom statističkom programu za obradu podataka, baš onakvih kakve mi možemo dobiti - drinčenjem u nečijem uredu, preko tuđeg računala, moleći pristup recimo kartonima pacijenata, to je san. Hubove za SPSS po defaultu imaju vani na fakultetima. To treba za kvalitetan rad, da ga objaviš negdje vani, a ne u našim polučasopisima gdje su, kako velim, mentori i urednici i recenzenti i izdavači. To ne vrijedi ništa nigdje. Dok god se moramo oslanjati za literaturu na Sci-Hub i torrente, za programe na torrente, to ne valja. Novci ne trebaju za pregledne tekstove kakvih 99% piše za diplomski (koje bizarnosti, student pa da piše review tekst - tko vani piše review? Najjači u svom polju!), možda ne ni direktno studentu za retrospektivnu studiju, ali onda kumulativno daj ljudima PRISTUP informacijama i ALATIMA. To košta. Možda i manje nego sportske sekcije. Učini da ti ljudi mogu raditi neku basic statistiku bar pa da imaju neku osnovu na kojoj mogu sami graditi znanje u tom polju. Vani ljudi nemaju MCQ ispit iz statistike i informatike u kojima ih se pita je li Word tekst procesor ili kalkulator, nego naprave mali rad da se provjeri znaju li procesuirati podatke, ali kod nas je lakše bubnuti test koji iz baze naučiš napamet i bye. Da nam daju EndNote, uh, čovječe, pa valjda bi se koncept fakulteta srušio. Sve radimo naopako. Može se objaviti vani i kod nas, naravno. Ali za to bome trebaš ispišati krv - prvo trebaš dobrog mentora, Sci-Hub, umoliti nekoga tko zna statistiku da ti pomogne ili mu platiti, a to je samo početak. Tako ne bi trebalo funkcionirati, samo to velim.
  9. Što mislite o najavi novog, centralnog, sustava za specijalizaciju? Liječnička komora bi da to ide preko njih, Relić bi naravno da to ide preko njega ($$), izvjesnije je da će HLK prevagnuti. Traže da intervju nosi najmanje, prosjek kategoriziran (isto bi nosilo 4.5 i 5.0), najviše bi se bodovali znanstveni radovi. Da ste znali da bi mogao biti ovakav sustav, bi li radili više znanstvenih radova? Kakva je mogućnost na fakultetu uopće objaviti nešto kvalitetno, što ne se ne objavljuje u žnj hrvatskim časopisima gdje su mentori sami autori, porota i objavljivač? Je li moguće išta kvalitetno objaviti kada fakultet nudi pristup samo malom dijelu relevantne znanstvene literature, licenciranim statističkim programima uopće nemamo pristup, statistiku predaju i tako kao na kamenim tablama i pišu klinom, informatika je sramota kako se predaje itd.? O bilo kakvim novčanim sredstvima za ne-članove SZ da ne govorimo. Mislite li da će takva odluka biti nepravedna za generacije koje sada izlaze s fakulteta, jer nisu imali ni priliku ni sredstva ni saznanja da će to nečemu služiti? Je li pravedno da se onda boduju jednako radovi izašli u stranim časopisima i ovim žnj našima? Je li pravedno da se vraća bodovanje za plivanje, veslanje i ostalo što nema veze s medicinom? Piskaranje za medicinar, dijeljenje kondoma, bolnice za medvjediće? Je li ok da će se opet bodovati i demonstratura, kad se sada i demonstratura dobiva samo uz blagoslov ljudi na drugom katu glavne zgrade? Je li ok da se jednako boduje dekanova i rektorova nagrada za aktivnosti u udrugama i za znanstveni rad? Treba li ukinuti ovu prvu kategoriju što ide preko ulaženja u rektum? Jeste imali ikada igdje priliku izjasniti se što mislite o promjenama?
  10. Radiologija

    da, stranica je predivna i stalno joj se vraćam. Kao sto rekoh, ne samo radi slika nego i natuknica koje su divno napisane. Koristila sam je jos za ortopediju, kirurgiju i maksilu za sada, svaki put se isplatilo.
  11. Glaukom - prezentacija

    Još jedna Glaukom.pptx
  12. prodajem Rasprodaja udžbenika, popularne cijene

    posto oftalma i epidemiologija? Ima obiteljska, ne vidim to sitno gore?
  13. Radiologija

    ne bih se slozila da je kaos. Meni je cak bila ok, naravno, sebi usput otvoris radiopaedia.org pa tamo pogledas te magnete i CT kako bi ih stvarno gledao, a i natuknice su im odlicne. To dvoje u kombinaciji je sasvim super.
  14. ma ne, neka se oni bore. Poanta je da nece izboriti dok ne nastanu vanjski uvjeti. Nisu se ljudi u prajdu izborili ni za kakva prava, nego je na razini europe nastala klima u kojoj se takvi zakoni mogu donijeti. Oni su samo zavrsni kokodaci. Oni koji su i tako van doticaja s realitetom, vise-manje skupina napusenih ekstremnih ljevicara, beskorisni drustvu u bilo kojem pogledu, i konstantno u konfliktu s tim drustvom. Smetaju im vjernici, desnicari, oni koji jos imaju obitelj, oni koji glasaju za ne-sdp ne-hns opciju, oni s nacionalnim osjecajem, oni koji pogledaju utakmicu reprezentacije. Kao da su pederi samo u trokutu vimpi-bogoviceva-hotpot, a ne nikakvi drugaciji. Ti ne stvaraju srecu onima za koje se (samoizabrani!) bore, nego naprotiv. Ali eto im. Stojim pri tome da je medicina vrsta struke u kojoj o kolegi ovisis kao i on o tebi, i da ove pizdarije nisu prepreka
  15. Evo jedna ovako životna istina: nikoga nije zapravo briga za nečiju seksualnost. Onako, boli ljude džon. Izuzmimo dnevnopolitička pitanja, populacijsku politiku, crkvu i slično - ljudi prolaze pored drugih ljudi kad umiru na cesti, kamoli da će brinuti za tuđu seksualnost. Ideološka pitanja su zabavna, možemo o njima pričati svaki dan koliko hoćeš, no raspravljali mi i brinuli se o njima ili ne, stvari idu svojim tokom. Tako vidim dosta te ekipe koji su kao neki "aktivisti" i diče se da su bili u prvom redu boreći se za gay prava. Bi oni vraga nešto izborili da neke vanjske sile nisu povele to u tom smjeru. Da se nije dogodilo kad se trebalo dogoditi, je li. Tako i u Hrvatskoj, stvari idu svojim tokom što se ovih pitanja tiče, živciranjem oko toga ili nekakvim akcijama se postiže samo kontraefekt. Isticanjem pogotovo. Tako i s ovom brigom oko kolega i što će oni misliti. Kolege briga za bilo čiju seksualnost, ljudi rade svoj posao i bave se svojim životom, nećeš imati problema oko toga, garantiram čim hoćeš. Kolegama postane bitno kad krene borba za pozicije, za novce, za svoje novake koji će dizati ruku za njih i te stvari - uglavnom se sve svodi na novac ili ugled - ali da će sitničariti oko seksualnosti, ne brini, na to energiju ne troše. Nema novčića tu. U svim ovako životnim pitanjima definira se prvo čovjek, pa onda nacionalnost, pa spol, pa kvaliteta, pa regionalno porijeklo i tako još par nekih stvari. Oni ljudi koji ti istaknu prvo da su strejt/gej, pa onda ljudi, pa onda Hrvati, pa onda ne znam ni ja što, ti imaju problema žešćih. Ako ćeš pred kolegama nastupati s tim stavom, prvo sam gej, pa onda medicinar, pa onda kolega, tada će svakako s tim imati problema. Tu je caka. Takav nastup se tolerira na filozofskom i srodnim fakultetima, u medicini ne.