Karlovsky120

Administrators
  • Content count

    595
  • Pridružen

  • Zadnje posjećeno

O Karlovsky120

  • Rank
    položio patologiju
  • Rođendan 22.12.1993

Profile Information

  • Spol
    Male
  • Lokacija
    Zagreb
  • Interesi
    Anatomija!!!!!!!! :D
  • Sveučilište
    MefZg
  • Godina studiranja
    1st year

Nedavni posjetitelji profila

5109 pregleda profila
  1. Homoseksualnost - bolest ili normalna pojava?

    Dakle, stvar je vrlo jednostavna. Homoseksualnost se diktira genima, bar u jednoj mjeri: Link 1 Link 2 Ako se gleda na homoseksualnost s najocitijeg evolucijskog stajalista, apsolutno je beskorisna te je evolucijska slijepa ulica. Homoseksualci se nece razmnozavati te homoseksualni gen (ili set gena) izumire. Medutim, oko 5% populacije danas je homoseksualne orijentacije. O cemu se onda radi? Izgleda da svi nosimo taj gen, medjutim on se ispoljava samo kod nekih jedinki (mozda svi imamo 5% sanse da nam se taj gen ispolji pri razvoju?). I opet dolazimo do pitanja, pa dobro kakve onda koristi od toga? Postoje mnoge hipoteze oko toga zasto se homoseksualnot pojavljuje kod raznih zivotinja i lako je moguce da ih je nekoliko tocno istovremeno, ili da su razlicite hipoteze tocne za razlicite vrste. Jedna od interesantnijih hipoteza jest ta da je svrha homoseksualnih osoba u zajednici da se brinu o mladima koje su roditelji napustili (s obziromn da ne mogu imati vlastitu), ili ciji su roditelji poginuli ili se iz nekog drugog razloga ne mogu brinuti o njima (sto, ako se ispostavi tocnime, prilicno jasno rijesava pitanje posvajanja djece od strane homoseksualnih osoba). Zakljucak svega ovoga jest da se o homoseksualnosti ne moze raspravljati samo na razini jedinke, vec da se mora sagledati na razini zajednice ili vrste. Homoseksualna osoba/zivotinja mozda ostavlja dojam disfunkcionalne i evolucijski beskorisne jedinke, ali kada se citava stvar sagleda iz perspektive citave zajednice, mozda homoseksualne jedinke upravo povecavaju sanse opstanka neke vrste ili zajednice. Naravno, mi, kao ljudi, smo prerasli biolosku evoluciju te se trenutno nalazimo u tehnoloskoj evoluciji. Svijet se mijenja daleko brze nego sto ga bioloska evolucija moze pratiti. Neke probleme s kojima se evolucija borila milijunima godina, uspjesno smo rijesili u manje od nekoliko stoljeca. Pogledajte koliko se prosjecna duljina zivota promijenila u zadnjih 2000 godina, a sve zahvaljujuci napretku znanosti i tehnologije. I gdje su onda homoseksualne osobe u sveme tome? Vecina hipoteza im daje ulogu koje su danas beskorisne. Pa dobro, neka su. Ali ne vidim razlog da se homoseksualnost svrstava u poremecaj. Osobe homoseksualne orijentacije mogu potpuno samostalno i ni na ciju stetu funkcionirati u drustvu, bez ikakvih hendikepa (osim, naravno, onih koje samo drustvo nametne). Svijet je prenapucen tako i tako, nije li bolje za nas da imamo jedinke koje su manje sklone pravljenju novih jedinki? Ali nije samo svijet taj koji je prenapucen, pogledajte sirotista. Rijesenje se namece samo od sebe. Suma sumarum, spolna orijentacija samo je jedan od bezbroj parametara koji nas sve definiraju. Isto kao visina, boja kose ili omiljena boja. Ne vidim zasto bi se svrstala u poremecaje. Homoseksualne osobe nisu ni pocemu poremecene, samo su drugacije.
  2. Homoseksualnost - bolest ili normalna pojava?

    Link Doslovno prva dva rezultata, a i većina ostalih na prvoj stranici. Evo i nekih konkretnijih razlika: Link2 Kad smo već na temi pedofilije, pristup društva je potpuno pogrešan. Sam čin pedofilije i dalje treba strogo osuđivati, ali treba stvoriti takvu klimu gdje će pedofili koji nisu počinili kazneno dijelo moći tražiti pomoć te tu istu pomoć i dobiti bez da ih se zbog toga odbaci iz društva. Ovako je ljude strah tražiti za pomoć te se na kraju ne uspiju iskontrolirati i počine nešto što je uz nečiju pomoć moglo biti spriječeno.
  3. Dob studenata medicine

    Pa od činjenice da se na pretklinici tjera po tolikim detaljima da to nije normalno i da su to takve gluposti koje zaboraviš odmah nakon ispita, preko kliničkih godina gdje se nešto može naučiti samo ako stvarno profesore vučeš za rukav, pa sve do činjenice da su većina studenata koji završe medicinu apsolutno nespremni za gotovo ikakav rad, a kamo li neki iole samostalni rad. Medicinski fakultet u Zagrebu slovi kao jedan od jačih fakulteta u svijetu. I bogami ćeš izaći s jako puno (teoretskog)  znanja. Ali sada koliko će ti to znanje biti nakraju potrebno te koliko ćeš biti spremna raditi u praksi, to je već druga priča. Ja jesam još treća godina, ali ovakve stvari često čujem.
  4. Knjige za 3. Godinu

    Kupujem knjige za 3. Godinu, originali, ne podcrtane ili ikako zasarane. Farmakologija Mikrobi Patologija Patofiziologija   0996810011
  5. PScript - program za upload pitanja

    You, I like you. Ma pisao sam sve na engleskom nekako automatski, nakraju sam zaboravio prevesti... Pa možeš slagati poglavlja, pa jedan file da bude jedan kolokvij/ispit, a svako poglavlje druga sekcija. Nisam računao s pod-poglavljima i teško bih mi ih bilo implementirati bez da promjenim cijelu strukturu programa. Ako budem imao vremena pokušati ću sve te principe prebaciti na perpetuum tako da bude direktno integrirano u stranicu, jer ovako program tako i tako nitko ne koristi...
  6. Nisam siguran ponavljaju li se, ali meni je 90% učenja za prijemni bilo rješavanje te zbirke. Riješi koliko znaš, pa nađi nekoga tko zna više od tebe da ti pomogne proći ostatak. Čak i da se ne ponavljaju, dolaze zadaci sličnog oblika i kalibra.
  7. Skripta iz fiziologije (samo F1)

    Dodani krv i autonomni živčani sustav.
  8. Skripta je relativno kratka. Izbačeni su dijelovi poglavlja koji su ne-histološki, poput djelova živčanog, mišićnog i imunosnog sustava.   Skripta sadrži samo gradivo prvog kolokvija bez poglavlja o hipofizi i žlijezdama. HISTOLOGIJA.pdf
  9. Zbog upgradea foruma, nešto je pošlo po zlu i stari se attachmenti ne mogu skinuti (bar većina). Stvari se pokušavaju riješiti.
  10. Skripta iz fiziologije (samo F1)

    Dodan IV. dio (Cirkulacija)!
  11. Jedno ne ide bez drugoga

    Trud bez energije.
  12. Jadranka Kosor

    Zašto se Jadranka Kosor zove Jadranka Kosor?
  13. Jedno ne ide bez drugoga

    problem bez rješenja EDIT: Okej, great minds think alike... xD Rješenje bez rada
  14. Gdje studirati medicinu?

    Prvi i najosnovniji faktor je gdje živiš i koliko si se spremna osamostaliti. E sad, organizacija Zagreba je takva kakva je. Često zbrčkana. Ali završiti medicinski fakultet u zagrebu ipak nosi veću težinu od ostalih na ovim prostorima (glupo, ali tak je). Moja osobna preporuka bi bila Rijeka - nije tako daleko, a dobio sam dojam da je nastava bolje organizirana i da je suradnja između studentata i samog fakulteta puno bolja. Možda sam u krivu (to iskustvo temeljim na dva jednodnevna izleta na MefRi), to bi najbolje znala reći neka osoba koja je studirala na oba faksa...
  15. Jedno ne ide bez drugoga

    Kornjača bez oklopa