Pretraži forum

Prikaz rezultata pretrage za tagove 'anatomija'.

  • Pretraži po tagovima

    Utipkajte tagove, razdvojene zarezima
  • Pretraži po autoru

Tip sadržaja


Forum

  • About the site
    • Forum Rules & Getting Started
    • Feedback, Suggestions & Support
    • Introduction
  • Download Section
    • Pretklinički predmeti
    • Klinički predmeti
  • Perpetuum-lab
    • MEF Zagreb
    • MEF Rijeka (MedRi)
    • MEF Split (MefSt)
    • MF Sarajevo & MF Tuzla & MF Beograd
    • Doctors' Lounge
    • Portal
    • Forum Nazionale y Internazionale
    • Ispit zrelosti
    • Oglasnik
  • General
    • Studentski život
    • Kreativni kutak
    • Etika, filozofija, religija
    • Politika, bez cenzure
    • Jadranka Kosor ™

Categories

  • Ošteæenje stanice
  • Upala i imunopatologija
  • Hemodinamièki poremeæaji
  • Novotvorine
  • Bolesti okoliša i prehrane
  • Srce
  • Dišni sustav
  • Glava i vrat
  • Jetra
  • Bubrezi
  • Muški spolni sustav i urinarni sustav
  • Ženski spolni sustav
  • Kosti i zglobovi
  • Endokrini sustav
  • Koža

Categories

  • A-B
  • C-D
  • E-F
  • G-H
  • I-J
  • K-L
  • M-N
  • O-P
  • Q-R
  • S-T
  • U-V
  • W-Z

Categories

  • Opæa patologija
  • Bolesti krvnih žila
  • Bolesti srca
  • Bolesti krvotvornih organa i limfnih èvorova
  • Bolesti pluæa i medijastinuma
  • Bolesti probavnog sustava
  • Bolesti jetre i bilijarnog sustava
  • Bolesti gušteraèe
  • Bolesti bubrega i mokraænog sustava
  • Bolesti muškog i ženskog spolnog sustava i dojke
  • Bolesti kože, kostiju, zglobova i mekih tkiva
  • Bolesti perifernog i središnjeg živèanog sustava

Categories

  • Anatomski termini i njihove derivacije

Categories

  • Anatomija
  • Patologija
  • Interna medicina
    • EKG vodič
  • Traumatologija
  • Farmakologija
  • Mikrobiologija
  • Fiziologija
  • Propedeutika
    • Kardiovaskularni sustav
    • Respiratorni sustav
  • Biokemija
  • Neurologija
  • Praktièni postupci
  • Znanstveni rad

Categories

  • Anatomija
    • Središnji živèani sustav
  • Histologija
    • Epitelno tkivo
    • Vezivno tkivo
    • Hrskavica
    • Koštano tkivo
    • Mišiæno tkivo
  • Patologija
    • Bubrezi
    • Opæa patologija
    • Urinarni trakt
  • MKBK II

Categories

Nema rezultata za prikaz.

Categories

Nema rezultata za prikaz.


Pronađen(o) je 107 rezultata

  1. Prodajem Osnove anatomije (Bobinac-Dujmović), 2011. godina. Minimalno podvučeno olovkom i to svega par poglavlja. Prodajem Atlas središnjeg živčanog sustava (Bobinac) 2009. godina nekorišten. Može Tiskom, poštom ili osobno u Rijeci ili Zagrebu. Sve info u inbox.
  2. Prodajem Marusic

    Prodajem udžbenik iz anatomije za prvu godinu Marušić. Knjiga dobro očuvana, na nekim mjestima uredno podcrtana olovkom ili markerom - 270 kn kontakt: noaverse@yahoo.com
  3. Prodajem knjige iz anatomije

    Prodajem: Marusic, original, 250 kn Waldeyer, kopirani sa tvrdim uvezom u boji, 200 kn Jalsovec, kopirani sa tvrdim uvezom u boji, 150 kn moze primopredaja ili slanje tiskom 0919501899
  4. Prodajem knjige prve godine

    EDIT: SVE PRODANO Prodajem: za anatomiju: Prvi Platzer (7. izdanje, rabljeno, tu i tamo uredno podcrtano olovkom ili markerom) - 50 kn Waldeyer kopiran u 2 sveska (nepodcrtavan) - 150 kn Jalšovec udžbenik (nepodcrtavan) - 300 kn Marušić udžbenik (nepodcrtavan, osim uredno na 2 stranice markerom) - 300 kn Sobotta atlas 1. i 2. svezak - 300 kn za biokemiju: Harper udžbenik (nepodcrtavan) - 300 kn skripta iz organske kemije (podcrtana, s bilješkama) - 40 kn za fiziku: skripta + knjižica za vježbe (podcrtani, s bilješkama) - 50 kn kontakt mail: noaverse@yahoo.com
  5. Prodajem Jalsovca

    Prodajem kopiranu knjigu, sa tvrdim uvezom u boji, cijena 120 kn 0919501899
  6. Cjelokupni treći kolokvij koji je ocijenjen kao "iznimno lagan" od strane studenata. A3 kolokvij 2017.pdf
  7. Preuzeto s LMS-a. Za internu uporabu. Autor: Ivan Banovac (posljednjih 4: prof.dr.sc. Zdravko Petanjek) Baza lubanje i Kosti lubanje.pdf Fascije vrata.pdf Grkljan.pdf Kranijalni zivci i cervikalni splet - ogranci.pdf Krvne zile glave i vrata.pdf Leda.pdf Misici glave i vrata.pdf Mozdano deblo i kraljeznicna mozdina.pdf Nosna šupljina.pdf PodjelaCNSBanovac.pdf Šitnjača i doštitne žlijezde.pdf Topografija glave i vrata.pdf Usna supljina.pdf Zdrijelo.pdf PET-LiquorOvojniceHandout.pdf PET-otvoriStrukture.pdf PET-periferni i kranijalci.pdf PET-SZSMorfoHandout.pdf
  8. Preuzeto s LMS-a, za internu uporabu. 1Kosti, zglobovi i misici - opcenito.pdf 2Kosti i zglobovi ruke.pdf 2b Saka.pdf 3Kosti i zglobovi noge.pdf 3b Stopalo.pdf 4Rebra i sternum.pdf 5Kosti i zglobovi zdjelice.pdf 6Kraljeznica.pdf 7 Misici ruke.pdf 8 Misici noge.pdf 9v10Zile i zivci noge.pdf 9v10Zile i zivci ruke.pdf
  9. Kupujem Nettera

    Kupujem Netterov anatomski atlas na hrvatskom jeziku
  10. Prodajem knjigu Sustavna i topografska anatomija čovjeka,Dubravko Jalšovec Knjiga je očuvana (praktički nekorištena,dakle nije podcrtavana ili šarana),tvrdi uvez,potpuno očuvan Cijena 300kn
  11. Prodajem knjige za 1.godinu

    Anatomija: Waldeyerova anatomija čovjeka - kopirano s tvrdim uvezom, 160kn Anatomija čovjeka, Krmpotić-Nemanić, Marušić - kopirana, 100kn Medicinska biologija: Stanica-molekularni pristup, Cooper - kopirano stvrdim uvezom, 100kn Medicinska kemija i biokemija 1: Zbirka zadataka iz kemije, Burger - nova, par puta korištena - 70kn Knjige nisu podcrtavane i u odličnom su stanju! javite se u inbox
  12. NETTER?!

    Htjela bih kupiti Nettera, pa ako je netko voljan prodati
  13. Prodajem skroz očuvanu Anatomiju čovjeka, kao nova. Nije šarana ni podcrtavana. 250 kn Za još slika ili bilo koje druge info, kontaktirati na 0989910113 ili tu na PM.
  14. Kupujem Nettera !

    Trazim Netterov atlas, bilo bi pozeljno da je na hrvatskom jeziku ali u obzir dolaze i engleska izdanja!
  15. prodajem Sobotta

    Prodajem jako dobro očuvan anatomski atlas Sobotta. 1. hrvatsko izdanje, 2 sveska. Nije podcrtavan ni šaran. 700 kn Za više slika ili druge info, kontaktirati na broj 0989910113 ili tu na PM.
  16. prodajem Waldeyer

    Prodajem jako očuvanog Waldeyera, kao nov ustvari. Nije šaran ni podcrtavan. 500 kn, novi košta preko 600 kn. Za još slika i bilo kakve druge info, kontaktirati na 0989910113 ili tu na PM.
  17. prodajem 1.g i 2g mefzg

    waldeyer kopirani 120kn cooper, u boji, dva sveska,hrvatsko izdanje, jako dobro očuvani 250 kn organska kemija, skripta i Burger zbirka zadataka : 50 kn imunologija, kopirana 100 kn zbirka ispitnih pitanja fizio i imuno 40 kn
  18. prodajem Prodajem anatomske postere!

    Svaki poster je laminiran te ima crni metalni zaštitni rub na gornjoj i donjoj strani postera, a kukica na gornjoj stražnjoj strani omogućuje vješanjena zid. Posteri nisu korišteni (kao novi). Naslovi na posterima su na njemačkom jeziku, ali svi anatomski nazivi su na latinskom jeziku. Posteri se mogu kupiti pojedinačno ili kao paket. Poštarina je uključena u cijenu!!!Za detaljne informacije pogledajte web stranicu od Ruedger Anatomie GmbH.Roba se može pogledati kućnoj adresi - za dogovor kontaktirati na dolje navedeni broj.1. Limfni sustav čovjeka ("Das Lymphsystem des Menschen" )70 x 100 cm, 180kn 2. Fizioterapija V - inervacija kože ("Physiotherapie V – Peripherie + Segmentale Hautinnervation" )50 x 70 cm, 170kn 3. Autonomni živčani sustav ("DasVegetative Nervensystem")70 x 100 cm, 190kn 4. Mišići ruke čovjeka ("Handmuskulatur des Menschen"), 50 x 70 cm, 180kn 5. Duboki mišićni slojevi, pogled straga ("Tiefe Muskelschichten, rueckansicht")70 x 100 cm, 190kn
  19. Nervus Mandibularis (V3)

    Mandibularni živac (lat. nervus mandibularis) najveći je od triju ogranaka petog kranijalnog živca trigeminusa. Mandibularni se živac sastoji od dvaju korijenova: veliki senzorički korijen koji potječe iz inferiornog dijela trigeminalnog ganglija; mali motorički korijen (motorički dio trigeminalnog živca), koji prolazi ispod ganglija te se udružuje sa senzoričkim korijenom odmah nakon izlaska živca kroz ovalni otvor (foramen ovale). N.mandibularis inervira motorički žvačne mišiće i m.tensor tympani, a senzibilno inervira jezik, dio usne šupljine, zube i gingivu donje čeljusti, sluznicu obraza i kožu donjeg dijela lica i dijela vanjskog uha. Preko otičkog ganglija (ganglion oticum), parasimpatičkim vlaknima n.glossopharyngeusa inervira parotidnu žlijezdu. Preko submandibularnog i sublingvalnog ganglija[ vlaknima n.facialisa odnosno n.intermediusa, koja dolaze preko chorde tympani, inervira žlijezde dna usne šupljine glandulu submandibularis i glandulu sublingualis. Dva korijena mandibularnog živca (senzorički i motorički) izlaze iz fossae cranii media kroz foramen ovale, te se odmah ujedinjuju u infratemporalnoj udubini ispod baze lubanje. U infratemporalnoj udubini, živac odmah daje dva ogranka sa svoje medijalne strane: rekurentni ogranak (nervus spinosus) i živac za medijalni pterigoidni mišić. Zatim se mandibularni živac dijeli na dva ogranka: anteriorni i posteriorni. Ogranci mandibularnog živca Prije podjele na anteriorni i posteriorni ogranak s mandibularisa polaze: muskularni ogranci, tj. eferentna motorička vlakna za m. pterygoideus medialis, m. tensor tympani i m. tensor veli palatini; meningealni ogranak (ramus meningeus, nervus spinosus) za inervaciju durae mater. S anteriornog ogranka polaze: N.massetericus koji ide kroz mandibularnu incizuru za m.masseter, a daje i filamente za inervaciju temporomandibularnog zgloba: Nn.temporales profundi, anteriorni i posteriorni, za m.temporalis; N.buccalis, senzibilnu granu koja probija mišić bukcinator i inervira sluznicu i kožu obraza, te drugi i treæi kutnjak (nemojte ga zamijeniti s istoimenim motoričkim ogrankom n.facialisa za inervaciju m.buccinatora - samo se tamo zove r.buccalis); n.pterygoideus lateralis, motorički ogranak za m.pterygoideus externus. S posteriornog ogranka polaze: N.auriculotemporalis, senzorički živac koji nastaje od dvaju korijenova koji okružuju srednju meningealnu arteriju i zatim se ponovno ujedinjuju. Prolazi medijalno vratu mandibule i daje parotidne ogranke (rr.parotidei) za senzibilnu inervaciju parotidne žlijezde (što ne treba zamijeniti s kasnijom sekretomotornom inervacijom parotidne žlijezde putem inferiornog korijena). Prvi korijen, somatosenzorički (superiorni) korijen potjeèe od samog mandibularnog živca i prolazi kroz otički ganglij bez sinapsiranja. Daje grane za inervaciju vanjskog slušnog hodnika, n.meatus acustici externi, bubnjića, r.membranae tympani, kože vanjskog uha, nn.auriculares anteriores i kože sljepoočne regije, rr.temporales superficiales. Drugi korijen, parasimpatički (inferiorni) korijen nosi postganglijska vlakna na parotidnu žlijezdu. Ova parasimpatička preganglionska sekretomororna vlakna potječu od glosofaringealnog živca putem njegovog ogranka, nervusa petrosusa minora. Preganglionska vlakna prave sinapse na otičkom gangliju, a postganglijska vlakna tvore inferiorni parasimpatički korijen aurikulotemporalnog živca. Postganglijska parasimpatička vlakna za parotidnu žlijezdu n.auriculotemporalis predaje n.facialisu putem anastomotskih ogranaka, rr.communicantes cum nervo faciale; N.alveolaris inferior senzibilna je grana koja u početku leži između obaju pterigoidnih mišića, pa između medijalnog m.pterygoideusa i mandibule i zatim ulazi u canalis mandibulae. Kroz foramen mentale daje završnu granu za kožu brade, n.mentalis. Ogranci donjega alveolarnog živca opskrbljuju zube i gingivu kao rr.dentales et gingivales inferiores koji zajedno tvore plexus dentalis inferior. Donji alveolarni živac ima i motoričku granu, n.mylohyoideus, koji inervira istoimeni mišić i prednji trbuh digastričnog mišića. N.mylohyoideus odvaja se od donjeg alveolarnog živca prije nego živac uđe u kanal. N.lingualis također je senzibilna grana. Polazi ventralno od donjeg alveolarnog živca. Križa izvodni kanal submandibularne žlijezde s lateralne i donje strane i ulazi u jezik. Inervira meko nepce (rr.isthmi faucium), sluznicu dna usne šupljine (n.sublingualis) i sluznicu jezika (rr.linguales) od vrha jezika do ispred ograđenih i lisnatih papila. U infratemporalnoj udubini prima granu n.facialisa, chordu tympani koja vodi okusna vlakna od prednjeg dijela jezika (prednje dvije trećine jezika) u n.intermedius i daje parasimpatička vlakna za žlijezde dna usne šupljine putem submandibularnog ganglija. Submandibularni ganglij visi s lingvalnog živca uz pomoć dvaju živčanih filamenata. Parasimpatički gangliji povezani s mandibularnim živcem: Otički ganglij Otički ganglij (lat. ganglion oticum) parasimpatički je ganglij priključen uz medijalnu stranu mandibularnog živca. Okrugla je tvorba koja leži neposredno ispod foramena ovale. Ima i simpatički i parasimpatički korijen. Parasimpatički korijen (radix parasympathica) tvori n.petrosus minor, izdanak n.tympanicusa koji je pak ogranak glosofaringealnog živca. Parasimpatička vlakna polaze iz donje salivatorne jezgre u produženoj moždini, idu uz n.glossopharyngeus od kojega se odvajaju kao n.tympanicus. N.tympanicus ulazi u cavum tympani i tu oblikuje plexus tympanicus iz kojeg izlazi n.petrosus minor. Ganglij daje r.communicans cum n.auriculotemprali, kojemu tako predaje parasimpatička vlakna za parotidnu žlijezdu. Ta vlakna dalje predaje n.auriculotemporalis kao rr.communicantes cum nervo faciale dalje n.facialisu. Simpatički korijen (radix sympathica) donosi simpatička vlakna iz spleta oko srednje meningealne arterije. Kroz ganglij prolaze (ali na njemu ne prave sinapse) i motorički živci, n.musculi tensoris tympani i n.tensoris veli palatini. Submandibularni ganglij Submandibularni ganglij (lat. ganglion submandibulare) također je parasimpatički ganglij koji visi na konveksitetu n.lingualisa iza stražnjeg ruba milohioidnog mišića. Ganglion submandibulare dobiva parasimpatička vlakna od gornje salivatorne jezgre ponsa preko ogranka n.facialisa, chorde tympani, koji se sa stražnje strane priključuje na n.lingualis dok se taj živac nalazi u infratemporalnoj udubini. Parasimpatička se vlakna odvajaju od n.lingualisa i ulaze u ganglion submandibulare gdje se prekapčaju. Postganglijska vlakna idu dijelom u submandibularnu žlijezdu (rr.glandulares), a dijelom se vraćaju na n.lingualis i odlaze do sublingvalne žlijezde i žlijezda vrha jezika koje inerviraju. Ganglij daje rr.communicantes cum n.linguali. Simpatička vlakna koja ulaze u ganglij potječu od spleta oko facijalne arterije i ne prekapčaju se na gangliju.
  20. Preparati s praktičnog za dentalnu od ove godine. Anatomija - praktični.pdf
  21. Kupujem Platzera 3

    Kupujem treći svezak priručnog anatomskog atlasa Živčani sustav i osjetila, Platzer. ​
  22. Kiesselbachov pleksus

    Kiesselbachov pleksus je naziv za anastomozu četiriju arterija smještenih u istoimenom području (Kiesselbachovo područje, Littleovo područje) i krvlju opskrbljuju nosni septum. Kiesselbachov pleksus čine: anteriorna etmoidalna arterija (lat. a. ethmoidalis anterior), ogranak oftalmične arterije;sfenopalatina arterija (a. sphenopalatina) ogranak maksilarne arterije;velika nepčana arterija (a. palatina major), ogranak maksilarne arterije;septalni ogranak superiorne labijalne arterije (ramus septalis arteriae labialis superior), ogranka facijalne arterije. 90% krvarenja nosa dolazi iz Kiesselbachovog pleksusa, kako je ono izloženo sušenju zbog udisanja zraka.
  23. Dvanaesnik

    Duodenum (lat. dužine 12 prstiju) je prvi i najkraći (25cm) dio tankog crijeva, ali je također najširi i najučvršćeniji dio. Duodenum slijedi zavijeni C oblik oko glave pankreasa. Počinje od pilorusa na desnoj strani i završava duodenojejunalnim spojem na lijevoj strani. Ovaj spoj smješten je približno na razini L2 kralješka, 2-3 cm lijevo od središnje linije. Spoj obično ima oblik oštrog kuta - duodenojejunalna fleksura. Većina duodenuma je fiksirana peritoneumom za strukture posteriornog abdominalnog zida te je djelomično retroperitonealan. Anatomska podjela i položaj duodenuma Duodenum dijelimo na četiri dijela: Superiorni (prvi) dio: kratki (približno 5cm) i smješten je anterolateralno od tijela L1 kralješka.Silazni (drugi) dio: duži (7-10cm) i silazi duž desne strane L1-L3 kralježaka.Horizontalni (treći) dio: 6-8 cm dugačak i prelazi preko L3 kralješka.Silazni (četvrti) dio: kratak (5 cm) i počinje lijevo od L3 kralješka te se penje superiorno gotovo do gornjeg ruba L2 kralješka. Prva 2 cm superiornog dijela duodenuma, odmah distalno od pilorusa ima mezenterij i mobilan je. Ovaj slobodni dio, nazvan ampula, ima različiti izgled od ostatka duodenuma kada se promatra radiografski uz pomoć kontrastnog sredstva. Distalna 3 cm gornjeg dijela i druga tri dijela duodenuma nemaju mezenterij i imobilizirani su jer se nalaze retroperitonealno. Duodenum, pancreas i slezena. (A) Duodenum, pancreas i slezena i njihova opskrba krvlju vide se nakon otklanjanja želuca, transverzalnog debelog crijeva i peritoneuma. (B) Anteriorna strana duodenuma, pancreasa i povezanih krvnih žila. Duodenum je zavijen oko glave gušterače. (C ) Posteriorna strana duodenuma i pancreasa. Abdominalna aorta i vena cava inferior zauzimaju vertikalni konkavitet posteriorno od glave gušterače i trećeg dijela dvanaesnika. Processus unicatus je produžetak glave pankreasa koji prolazi posteriorno od gornjih mezenteričnih krvnih žila. žučovod silazi niz usjek u posteriornom dijelu glave pankreasa. SMV = v. mesenterica superior Superiorni dio dvanaesnika spušta se od pilorusa prekriven jetrom i žučnim mjehurom. Peritoneum prekriva njegovu anteriornu stranu, ali nije prekriven peritoneumom posteriorno, osim na ampuli. Proksimalni dio hepatoduodenalnog ligamenta (dio omentuma minusa) prijanja superiorno, a omentum major prijanja inferiorno. Silazni dio duodenuma teče prema dolje, zavijajući se oko glave gušterače. U početku, leži desno i paralelan s v. cavom inferior. žučni i glavni pankreasni odvod ulaze u njegov posteromedijalni zid. Ovi odvodi se obično udruže tvoreći hepatopankreatičnu ampulu, koja se otvara u točki nazvanoj papilla duodeni major, smještenoj posteromedijalno u silaznom duodenumu. Silazni dio dvanaesnika je u potpunosti retroperitonealan. Anteriorna površina njegove proksimalne i distalne trećine prekrivena je peritoneumom; međutim, peritoneum se podvostručuje na njegovoj medijalnoj trećini kako bi stvorio dvoslojni mezenterij transverzalnog debelog crijeva, mesocolon transversum. Odnosi duodenuma Inferiorni ili horizontalni dio duodenuma teče transverzalno ulijevo, prelazi preko v. cavae inferior, aorte i L3 kralješka. Preko njega prelaze a. mesenterica superior i v. mesenterica superior te korijen mezenterija jejunuma i ileuma. Superiorno od njega je glava gušterače i njen processus unicatus. Anteriorna površina horizontalnog dijela prekrivena je peritoneumom, osim na mjestu gdje preko nje prelaze gornje mezenterične krvne žile i korijen mezenterija. Posteriorna strana odvojena je od kralješnice desnim m. psoas majorom, v. cavom inferior, aortom i desnim testikularnim ili ovarijskim krvnim žilama. Gušterača, dvanaesnik, žučni vodovi i slezena. (A) Pancreas, ekstrahepatični žučni vodovi, ductus pancreaticus i duodenum. (B) Ulaz žučnih vodova i ductusa pancreaticusa u duodenum kroz hepatopankreatičnu ampulu u proširenju unutar velike duodenalne papillae koja normalno prima žučni vod i glavni pankreatični vod. Sfinkteri od glatkih mišića okružuju žučne i gušteračine kanale i hepatopankreatičnu ampulu. (C ) Unutrašnjost silaznog dijela duodenuma pokazuje veću i manju duodenalnu papillu. Postoji 'svod' preko veće papile u koju se hepatopankreatična ampula otvara. žučovod i glavni pankreasni odvod otvaraju se odvojeno u papilu kod približno 5% ljudi. Akcesorni pankreatični odvod otvara se u manjoj duodenalnoj papili. (D) Struktura acinusnog tkiva (tkiva koje proizvodi enzime). Vide se sekretorni acinusi i pankreasni otočići. Uzlazni dio duodenuma teče superiorno duž lijeve strane aorte kako bi došao do donje granice tijela pankreasa. Ovdje zavija anteriorno kako bi se spojio s jejunumom na deudenojejunalnom spoju, poduprt hvatištem suspenzornog mišića duodenuma (ligament Treitz). Ovaj mišić sastavljen je od snopa skeletnih mišića s dijafragme i fibromuskularnog snopa glatkog mišića s trećeg i četvrtog dijela duodenuma. Kontrakcija ovog mišića proširuje kut duodenojejunalne fleksure, olakšavajući pokretanje intestinalnog sadržaja. Suspenzorni mišić prolazi posteriorno od pankreasa i v. splenicae te anteriorno od lijeve v. renalis. Krvna opskrba i venska drenaža Arterije duodenuma odvajaju se od truncusa celiacusa i a. mesentericae superior. Truncus celiacus, putem a. gastroduodenalis i njenog ogranka arteriae pancreaticoduodenalis superior opskrbljuje duodenum proksimalno od mjesta ulijevanja žučovoda u silazni dio duodenuma. A. mesenterica superior, kroz svoj ogranak, a. pancreaticoduodenalis inferior, opskrbljuje duodenum distalno od mjesta ulijevanja žučovoda. Aa. pancreaticoduodenales uložene su u zavoj između duodenuma i glave pankreasa te prokrvljuju obje strukture. Anastomoze superiorne i inferiorne pacreaticoduodenalne arterije, koje se događaju približno u razini ulijevanja žučovoda (ili na spojištu silaznog i horizontalnog dijela duodenuma), nastaju između a. celiacae i superiornih mezenteričnih arterija. Važan se prijenos krvi u probavnom sustavu ovdje događa: za dijelove proksimalno prema ustima, uključujući abdominalni dio jednjaka krv dobavlja truncus celiacus; distalno do flexure coli sinistre krv dobavlja a. mesenterica superior. Osnova za ovakvu raspodjelu je embriološka, jer je to mjesto spajanja prednjeg i srednjeg primitivnog crijeva. Vene želuca, duodenuma i slezene. Venska drenaža iz želuca i duodenuma je u portalnu venu, ili direktno ili indirektno putem v. splenicae ili v. mesentericae superior. V. splenica obično prima v. mesentericu inferior i zatim se ujedinjuje s v. mesentericom superior kako bi stvorile portalnu venu. Vene duodenuma slijede arterije i ulijevaju se u v. portau, neke direktno a druge indirektno kroz v. mesentericu superior i splenične vene. Limfne žile i inervacija Limfne žile duodenuma slijede arterije. Anteriorne limfne žile duodenuma dreniraju se u pancreticoduodenalne limfne čvorove, smještene duž superiorne i inferiorne pancreticoduodenalne arterije, i u pilorične limfne čvorove, koji leže duž a. gastroduodenalis. Posteriorne limfne žile prolaze posteriorno od glave gušterače i ulijevaju se u superiorne mezenterične limfne čvorove. Eferentne limne žile iz duodenalnih limfnih čvorova dreniraju se u celijačne limfne čvorove. živci duodenuma dolaze od n. vagusa i splanhničnih živaca putem celijačnog i superiornog mezenteričnog pleksusa, odakle se vode u duodenum perarterijskim pleksusima uz aa. pancreaticoduodenales.
  24. Oglavak

    Oglavak (eng.scalp), epicranium, se sastoji od kože (prekrivene kosom) i potkožnog tkiva, koji prekriva neurokranij, od superiornih nuhalnih linija na zatiljnoj kosti, os occipitale, do supraorbitalnih rubova čeone kosti, os frontale. Lateralno, skalpe se širi preko temporalne fascije do zigomatičnih lukova. Skalp se mora maknuti kako bi se ušlo u kranijalnu šupljinu, jer se slojevi skalpa nastavljaju na slojeve kranija i moždane ovojnice, a neurovaskularne strukture epikranija su blisko povezane s tim strukturama lica. Slojevi oglavka, lubanje, i moždanih ovojnica. Koža je pričvršćena za epikranijalnu aponeurozu, koja se slobodno giba preko perikranija i lubanje zbog labavog vezivnog međusloja. Aponeuroza je tanka intermedijarna tetiva m. occipitofrontalisa, skupa sa svojim ocipitalnim i frontalnim trbuhom i epikanijalnom aponeurozom. Prikazana je inervacija obaju trbuha posteriornim aurikularnim i temporalnim ogrankom n. facialisa. Oglavak se sastoji od pet slojeva, a prva tri su povezana tako da se kreću kao jedinstveni sloj (primjerice, kada namrštite čelo ili pomičete oglavak). Svako slovo u riječi skalp (scalp) služi kako mnemotehnika za pamćenje slojeva: Koža (S - skin): tanka, osim u zatiljnoj regiji, sadrži mnogo znojnih i lojnih žlijezda, te folikula dlaka. Ima obilnu arterijsku opskrbu i dobru vensku i limfnu drenažu.Vezivno tkivo (C - connective tissue): tvori debeli, gusti, bogato vaskularizirani potkožni sloj, također dobro opskrbljen kožnim živcima.Aponeuroza (A - epikranijalna aponeuroza): široki, jaki, tetivni sloji koji prekriva lubanju i služi kao hvatište mišića koji se šire od čela i zatiljka, musculus occipitofrontalis, i s temporalnih kostiju s obiju strana (m.temporoparietalis i m.auricularis superior). Zajedno, ove strukture čine muskuloaponeurotski epikranij. Prednji trbuh m. occipitofrontalisa vuče oglavak anteriorno, nabire čelo, i podiže obrve: ocipitalni trbuh m. occipitofronsalisa vuče oglavak posteriorno, ravnajući kožu čela. M. auricularis superior (zapravo specializirani dio m. temporoparietalisa) podiže ušku vanjskog uha. Sve dijelove epikranija inervira nervus facialis.Labavo aorealno tkivo (L - loose areolar tissue): spužvasti sloj u koji su uključeni potencijalni prostori koji se mogu proširiti u slučaju punjenja tekućinom pri ozljedi ili infekciji. Ovaj sloj dopušta slobodno kretanje prva tri sloja oglavka preko lubanje.Perikranij (P - pericranium): gusti sloj vezivnog tkiva koje tvori vanjski periost neurokranija. Èvrsto se hvata, ali se može lako odvojiti o lubanje živih ljudi, osim na mjestima gdje se nastavlja na fibrozno tkivo kranijalnih šavova. Ozljede oglavka Epikranijalna aponeuroza je klinički važna. Zbog jačine ove aponeuroze, rane u površinskom oglavku ne 'zjape', tj. njihovi se rubovi drže zajedno. Dalje duboki šavovi nisu potrebni za površinske rane jer epikranijalna aponeuroza ne dopušta šire odvajanje rane. Duboke rane na oglavka su široke kada je probijena epikranijalna aponeroza u koronalnoj ravnini zbog povlačenja frontalnog i ocipitalnogtrbuha ocipitofrontalnog mišića u suprotnim smjerovima (anteriorno i posteriorno).