Pretraži forum

Prikaz rezultata pretrage za tagove 'ekg'.

  • Pretraži po tagovima

    Utipkajte tagove, razdvojene zarezima
  • Pretraži po autoru

Tip sadržaja


Forum

  • About the site
    • Forum Rules & Getting Started
    • Feedback, Suggestions & Support
    • Introduction
  • Download Section
    • Pretklinički predmeti
    • Klinički predmeti
  • Perpetuum-lab
    • MEF Zagreb
    • MEF Rijeka (MedRi)
    • MEF Split (MefSt)
    • MF Sarajevo & MF Tuzla & MF Beograd
    • Doctors' Lounge
    • Portal
    • Forum Nazionale y Internazionale
    • Ispit zrelosti
    • Oglasnik
  • General
    • Studentski život
    • Kreativni kutak
    • Etika, filozofija, religija
    • Politika, bez cenzure
    • Jadranka Kosor ™

Categories

  • Ošteæenje stanice
  • Upala i imunopatologija
  • Hemodinamièki poremeæaji
  • Novotvorine
  • Bolesti okoliša i prehrane
  • Srce
  • Dišni sustav
  • Glava i vrat
  • Jetra
  • Bubrezi
  • Muški spolni sustav i urinarni sustav
  • Ženski spolni sustav
  • Kosti i zglobovi
  • Endokrini sustav
  • Koža

Categories

  • A-B
  • C-D
  • E-F
  • G-H
  • I-J
  • K-L
  • M-N
  • O-P
  • Q-R
  • S-T
  • U-V
  • W-Z

Categories

  • Opæa patologija
  • Bolesti krvnih žila
  • Bolesti srca
  • Bolesti krvotvornih organa i limfnih èvorova
  • Bolesti pluæa i medijastinuma
  • Bolesti probavnog sustava
  • Bolesti jetre i bilijarnog sustava
  • Bolesti gušteraèe
  • Bolesti bubrega i mokraænog sustava
  • Bolesti muškog i ženskog spolnog sustava i dojke
  • Bolesti kože, kostiju, zglobova i mekih tkiva
  • Bolesti perifernog i središnjeg živèanog sustava

Categories

  • Anatomski termini i njihove derivacije

Categories

  • Anatomija
  • Patologija
  • Interna medicina
    • EKG vodič
  • Traumatologija
  • Farmakologija
  • Mikrobiologija
  • Fiziologija
  • Propedeutika
    • Kardiovaskularni sustav
    • Respiratorni sustav
  • Biokemija
  • Neurologija
  • Praktièni postupci
  • Znanstveni rad

Categories

  • Anatomija
    • Središnji živèani sustav
  • Histologija
    • Epitelno tkivo
    • Vezivno tkivo
    • Hrskavica
    • Koštano tkivo
    • Mišiæno tkivo
  • Patologija
    • Bubrezi
    • Opæa patologija
    • Urinarni trakt
  • MKBK II

Categories

Nema rezultata za prikaz.

Categories

Nema rezultata za prikaz.


Pronađen(o) je 11 rezultata

  1. EKG - Primjer 9

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 60-godišnji muškarac s hipertenzijom i koronarnom bolesti koji je već imao PCI desne koronarke i lijeve anteriorne descendentne arterije prije 3 godine zbog angine. Javlja se nakon 2 mjeseca rekurentne angine. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 80 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s) i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks na odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/420 ms). Najveći nalaz je značajna depresija ST segmenta, silaznog tipa. Iako postoji kriterij za hipertrofiju lijevog ventrikula (amplutuda R vala 25 mm na odvodu II), ST segmenti imaju veću depresiju nego što se obično vidi s hipertrofijom lijevog ventrikula, s maksimumom od 5 mm ispod TP segmenta. Silazne depresije ST segmenta imaju najjaču korelaciju s ishemijom i općenito ukazuju na težu koronarnu arterijsku bolest, osobito kada su promjene proširene. Ipak, ST depresije mogu biti nedijagnostičke za ishemiju zbog koronarne bolesti ako pacijent ima hipertrofiju lijevog ventrikla (što je povezano sa subendokardijalnom ishemijom koja ne nastaje zbog ishemijske bolesti) ili ako pacijent uzima digitalis. ST promjene koje se vide s digitalisom su drukčije - J točka je obično na osnovnoj liniji dok postoji žličasta depresija ST segmenta. Unatoč tome, značajna ST depresija poput ove upućuje na ishemiju natoč prisutnosti hipertrofije ili uporabe digitalisa.
  2. EKG - Primjer 8

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 74-godišnjak sa simptomima angine. EKG pokazuje pravilni ritam pri frekvenciji od 110 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svako QRS kompleksa, sa stabilim PR intervalima (0,18 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo sinusna tahikardija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), i os je normalna, izmđeu 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (280/380 ms). Postoji niska voltaža QRS kompleksa (<5 mm na svakom odvodu s uda i/ili < 10 mm na svakom prekordijalnom odvodu). Može se vidjeti difuzna depresija ST segmenta na svim odvodima (elevacija ST segmenta na odvodu aVR zapravo je depresija ST segmenta). Depresija ST segmenta horizontalna je na odvodima I i V3-V6, doseže maksimalnu dubinu na odvodu V3 od 5 mm ispod osnovne linije, a osnovna linija je TP segment. ST segment je silaznog tijeka na odvodima II, III, aVF i V2. Iako odvodi na kojima se vidi ST depresija općenito ne upućuju na lokaciju subendokardijalne ishemije, difuzna priroda depresije ST segmenta u ovom slučaju upućuje na proširenu ishemiju koja zahvaća više krvnih žila, vjerojatno tri koronarne arterije.
  3. EKG - Primjer 7

    Upotrijebite metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 45-godišnjak bez značajnih obilježja u povijesti bolesti dolazi sa simptomima “indigestije”, s “pečenjem u prsima” i “stezanjem u grlu” tijekom zadnjih dva tjedna koji se javljaju s aktivnosti. Tijekom zadnjih dana osjetio je pečenje u prsima i u odmoru. Pušač, otac umro od infarkta u 52. godini života. Napravi se EKG. Troponini negativni. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 92 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,18 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (340/420 ms). Najveći nalaz je depresija J točke, s uzlaznom depresijom ST segmenta koja se vidi na odvodima II, III, aVF i V2-V6, te elevacija ST segmenta na odvodu aVR (što je zapravo depresija ST segmenta). Depresija J točke i ST segmenta indikacije su subendokardijalne ishemije; subendokard je zadnja regija miokarda koja prima opskrblju krvlju te je stoga sklona ishemiji. Ishemija se obično javlja prvo u subendokardijalnoj regiji prije nego se proširi na cijelu debljinu miokarda. J točka trebala bi biti na osnovnoj liniji, koju određuje TP segment; PR segment može se upotrijebiti za određivanje osnovne linije ako nema očitog TP segmenta. Tri tipa depresije ST segmenta (J točka i ST segment ispod osnovne linije) indikacija su ishemije miokarda: uzlazna depresija, horizontalna depresija i silazna depresija. Uzlazna depresija najmanje je specifična za ishemiju miokarda, pošto se može javiti i sa sinusnom tahikardijom kao normalni nalaz. U ovoj situaciji, depresija J točke rezultat je repolarizacije atrija (T val P vala). Normalno, T val P vala javlja se tijekom QRS intervala. Tijekom sinusne tahikardije (koja je rezultat povišenog utjecaja simpatikusa) i skraćenja PR intervala, T val P vala pomiče se iz QRS kompleksa i pada na J točku, spuštajući je. ST segment stoga se penje prema osnovnoj liniji. Kao rezultat, kada je prisutna uzlazna depresija ST segmenta, količina depresije određuje se procjenom stupnja depresije ST segmenta 80 ms nakon J točke. ST segment koji je u toj točki više od 1,5 mm ispod osnovne linije dijagnostički je za ishemiju. Osnovna linija je TP segment, iako s tahikardijom TP segment može biti teško ustanoviti, stoga se može upotrijebiti PR segment. Na ovom EKG-u, sinusna tahikardija nije prisutna a ST segment je još 2 mm ispod osnovne linije 80 ms iza J točke, potvrđujući da su ovo ishemijske promjene. Simptomi pacijenta i EKG nalazi su zabrinjavajući i ukazuju na akutni koronarni sindrom. Spektar akutnog koronarnog sindroma uključuje nestabilnu anginu, NSTEMI i STEMI. S obzirom na to da su srčani biomarkeri negativni, pacijent bi spadao u kategoriju nestabilne angine. Simptomi su prvo počeli kao kronična stabilna angina u naporu, no postali su gori i nestabilniji pa su se javljali u odmoru. Prvi korak u zbrinjavanju pacijenta s nestabilnom anginom uključuju primjenu aspirina, kisika, nitrata i beta blokatora. Antikoagulacija nekim oblikom heparina također se preporučuje, a pozitivan ishod na mortalitet je pokazan i za klopidogrel i aspirin. Preporučuju se i visoke doze statina, bez obzira na razine lipida, kako ti lijekovi stabiliziraju nestabilne plakove, koji su uzrok nestabilne angine. Kada se simptomi pacijenta stabiliziraju i pacijent nema anginu, valja sprovesti neinvazivnu evaluaciju (test opterećenja) kako bi se ustanovilo postoji li ishemija. Ako postoji, preporučuje se kateterizacija.
  4. EKG - Primjer 6

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 74-godišnjak dolazi na rutinski pregled. U povijesti bolesti ima samo hipertenziju. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 70 otkucaja u minuti. Postoj P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), a os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS u odvodima I i aVF). QRS kompleksi imaju normalnu morfologiju. QT/QTc intervali su normalni (360/390 ms). Iako se voltaža na svim odvodima čini normalna, na kraju EKG-a snimke nalazi se nešto što se zove standardizacija (usporedite tu oznaku s onom na prethodnim primjerima), koja ukazuje na to da su odvodi s udova snimani normalnim standardom (1 mV je 10 mm ili 10 malih kvadrata visine), dok su prekordijalni odvodi snimani na pola standarda (1 mV je 5 mm ili pet malih kvadrata visine). Stoga je zapravo QRS amplituda na prekordijalnim odvodima duplo manja, tj. treba je poduplati da bi bila u skladu sa standardom. Stoga je amplituda R vala na odvodima V5 od 24 mm i dubina S vala od V1 i V2 26 i 14 mm, što čini ukupno 55 mm ako se upotrijebi dubina S vala na V1 i amplituda R vala na V5, ili 38 mm ako se upotrijebi dubina S vala na odvodu V2 i amplituda R vala na odvodu V5. To je u skladu s jednim od kriterija za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala na V1 ili V2 plus amplituda R vala na V5 ili V6 veća ili jednaka 35 mm). Prisutne su i tipične ST-T promjene povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula na odvodima I, II, aVR (pozitivni T val je zapravo invertiran na ovom odvodu), te V4-V6.
  5. EKG - Primjer 5

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 54-godišnjakinja sa epizodom sinkope. Prethodno je imala tri slične epizode i pogoršavajući bol u prsima u naporu tijekom proteklih mjesec dana. III/IV sistolički šum, najglasniji na gornjem sternalnom rubu, širi se u karotide i ne pogoršava s Valsalvom. EKG pokazuje pravilni ritam s frekvencijom 70 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,18 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,10 s), a i os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (400/410 ms). Veliko je obilježje znatno povećana QRS voltaža na odvodima V4-V6 (amplituda R vala 40 do 50 mm), što je jedan od kriterija za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala ili amplituda R vala u bilo kojem prekordijalnom odvodu > 25 mm). Dodatno, nalaze se značajne ST-T promjene povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula (asimetrični i duboko invertirani) u odvodima I, II, aVR (pozitivni T val je zapravo invertirani T val na aVR), i V4-V6. S obzirom na povijest bolesti i fizikalni pregled te EKG nalaz, najvjerojatnija je dijagnoza stenoza aortalnog zalistka. Klasična trijada simptoma povezana s teškom aortalnom stenozom jest angina, sinkopa i zatajenje srca. Šum povezan s aortalnom stenozom je krešendo-dekrešendo sistolički šum (ejekcijskog tipa) koji se najbolje čuje na gornjem desnom sternalnom rubu. Vrijeme šuma (rana, srednja ili kasna sistola) korelira s težinom stenoze. Kvaliteta karotidnog pulsa također je indikator težine aortalne stenoze (npr. parvus (niska amplituda) i tardus (spori uspon)). Fiziološki rascjep S2 može se izgubiti zbog odgođenog otvaranja i zatvaranja aortalnog zalistka. Kada je valvularna stenoza vrlo teška, može se javiti paradoksalni rascjep S2. Aortalna stenoza povezana je s nalazom hipertrofije lijevog ventrikula i povremeno LBBB na EKG-u. Veće etiologije aortalne stenoze uključuju kalcifikacije ili promjene sa staranjem (iznad 70 godina), reumatsku bolest srca i kongenitalni bikuspidalni aortalni zalistak.
  6. EKG - Primjer 4

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 61-godišnjakinja s hipertenzijom kao jedinim poznatim rizičnim faktorom za koronarnu arterijsku bolest dolazi s konstantnim pritiskom u prsima koji traje 3 dana. Simptomi ne popuštaju na sublingvalni nitroglicerin. Napravi se EKG te srčani enzimi - troponin, CK i CK-MB su normalni. EKG pokazuje pravilni ritam frekvencije 76 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF, i V4-V6. Stoga je ovo normalni sinusni ritam. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,10 s), a os je lijeva, između 0 i -30 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i II i negativan QRS kompleks u odvodu aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/410 ms). Najveći nalaz je povećanje QRS voltaže na odvodu I (amplituda R vala 20 mm), što je dijagnostički za hipertrofiju lijevog ventrikula (voltaža na bilo kojem odvodu s udova viša od 20 mm ili amplituda R vala na odvodu aVL veća od 11 mm ili 18 mm u prisutnosti lijeve osi). Valja zamijetiti i odgođenu intrizikoidnu deflekciju u odvodima V4-V6, i intraventrikularnu odgodu provođenja (QRS širinu veću od 0,10 s), lijevu os, i promjene ST-T vala povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula kako se vidi u odvodima I, aVL i V4-V6. Tipično, abnormalnosti ST-T vala povezane s hipertrofijom lijevog ventrikula sastoje se od depresije ST segmenta i dubokih, asimetričnih inverzija T valova, kako se ovdje vidi. Stoga, u prisutnosti hipertrofije lijevog ventrukula, s povezanim ST-T abnormalnostima, koje se javljaju zbog kronične ishemije endokarda, EKG ne može učinkovito dijagnosticirati niti može isključiti akutnu ishemiju ili NSTEMI zbog bolesti koronarnih arterija. Iako je klinička priča potencijalno zabrinjavajuća i upućuje na akutni koronarni sindrom, EKG u ovom slučaju ne pomaže. Nasuprot tomu, prisutnost elevacije ST segmenta ukazuje na STEMI, unatoč prisutnosti hipertrofije lijevog ventrukula. U ovom slučaju, hipertrofija lijevog ventrikula može se objasniti kroničnom hipertenzijom.
  7. EKG - Primjer 3

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! 72-godišnjak koji nije bio kod liječnika 20 godina dolazi bez specifičnih tegoba. Na pregledu je tlak 185/100 mmHg. EKG pokazuje pravilan ritam frekvencije 88 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,20 s). P val je pozitivan u odvodima I, II, aVF i V4-V6. Normalni sinusni ritam. P val je širok (> 0.12 s), kvrgav u odvodima II i V4 (P mitrale) i negativan u odvodima V1 i V2. To je karakteristika hipertrofije lijevog atrija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s), os je normalna, između 0 i 90 stupnjeva (QRS kompleks je pozitivan u odvodima I i aVF). QT/QTc intervali su normalni (360/440 ms). Najveći nalaz jest znatno povećanje QRS napona (zbroj amplitude R vala i dubine S vala) na prekordijalnim odvodima (dubina S vala na odvodu V2 je 39 mm, a amplituda R vala na odvodu V5 je 40 mm, ukupno 79 mm), što predstavlja dijagnostički kriterij za hipertrofiju lijevog ventrikula (dubina S vala na odvodu V2 plus amplituda R vala na odvodu V5 veća ili jednaka 35 mm). Povezano s hipertrofijom lijevog ventrikula, nalazimo ST-T promjene ili repolarizacijske abnormalnosti na odvodima V4-V6. Ove ST-T promjene, koje nazivamo i “uzorak naprezanja” odraz su subendokardijalne ishemije. Zadnji dio miokarda koji prima opskrbu krvlju je subendokard, te kada je prisutna hipertrofija lijevog ventrikula, postoji ograničenje opskrbe krvlju ove regije. Predloženi su mnogi kriteriji za dijagnozu hipertrofije lijevog ventrukula na EKG-u. Primarno se odnose na amplitudu QRS kompleksa. Na amplitudu mogu utjecati brojni faktori, poput debljine, plućnih bolesti ili efuzije perikarda. S takvim bolestima, EKG ne mora reflektirati prisutnost hipertrofije lijevog ventrikula. Predloženi kriteriji za dijagnozu hipertrofije lijevog ventrikula na EKG-u uključuju: dubinu S vala (u mm) o odvodima V1 ili V2 plus amplituda R vala (u mm) u odvodima V5 ili V6 ukupno veća ili jednaka 35 mm s dobi preko 45 godina ili više ili jednako 45 mm ako je dob ispod 45 godina (Sokolow-Lyon kriteriji) Najdublji S val (u mm) plus najviši R val (u mm) na bilo koja dva prekordijalna odvoda viši ili jednak 35 mm (ili viši ili jednak 45 mm ako je dob ispod 45 godina) Dubina S vala (u mm) ili amplituda R vala (u mm) na bilo kojem prekordijalnom odvodu viša ili jednaka 25 mm Amplituda R vala (u mm) na odvodu aVL veća ili jednaka 11 mm (ili viša ili jednaka 18 mm uz prisutnost lijeve osi) (Sokolow-Lyon kriteriji) Amplituda R vala (u mm) na bilo kojem odvodu s udova veća ili jednaka 20 mm Amplituda R vala (u mm) u odvodu aVL plus dubina S vala (u mm) na odvodu V3 viša ili jednaka 28 mm za muškarce ili 20 mm za žene (Cornellovi kriteriji). Hipertrofija lijevog ventrikula može biti povezana s drugim promjenama na EKG-u uključujući: odgodu intraventrikularnog provođenja zbog spore aktivacije zadebljanog miokarda uspon QRS kompleksa može biti duži (veći od 0,05 s), to se naziva odgođena interdiskoidna deflekcija (interdiskoidna deflekcija mjeri se od početka QRS kompleksa do vrha R vala) Fiziološka lijeva devijacija osi, između 0 i -30 stupnjeva (pozitivan QRS kompleks u odvodima I i II i negativni QRS kompleks u odvodu aVF) Prisutnost hipertrofije lijevog atrija (ili abnormalnosti), što se naziva P mitrale, definira se kao P val koji je širok (više od 0,12 s) i grbav ( s visokom drugom komponentom). Hipertrofija lijevog atrija također može biti prisutna kada je P val u odvodu V1 i V2 primarno negativan (u odnosu na bifazični pozitivno-negativni, što je normalno) ST-T abnormalnosti tipa ishemije (zbog subendokardijalne ishemije), koja se najčešće vidi na odvodima I, aVL, i V4-V6 elevacija J-točke i ST segmenta (rana repolarizacija), najčešće se vidi na odvodima V4-V6 Kako je spomenuto, amplituda QRS kompleksa mjeri se na površini tijela i na nju utječu mnogi faktori, stoga hipertrofija lijevog ventrikula može biti prisutna čak i ako kriteriji amplitude nisu prisutni. Za takve slučajeve postoje Romhilt-Estes skoring sustav (googlajte to). U ovom slučaju, hipertrofija lijevog ventrikla vjerojatno je rezultat kronične neliječene hipertenzije. Druge etiologije uključuju aortalnu stenozu, koarktaciju aorte, sportaše, hipertrofičnu kardiomiopatiju zbog genetičkih mutacija. Glavna terapija je adekvatna kontrola kvrnog tlaka, osobito beta blokatorima, blokatorima kalcijskih kanala, ACE inhibitorima ili AR blokatorima, te kirurško zbrinjavanje aortalne stenoze ili koarktacije, procjena hemodinamskih abnormalnosti i rizika ventrikularnih aritmija u pacijenata s hipetrofičnom kardiomiopatijom.
  8. EKG - Primjer 2

    Upotrijebiti metodu od 12 koraka i pokušajte sami dokučiti odgovore prije nego pogledate rješenje! EKG pokazuje pravilan ritam s frekvencijom od 110 otkucaja u minuti. Postoji P val prije svakog QRS kompleksa, sa stabilnim PR intervalom (0,16 s). P val je pozitivan na odvodima I, II, aVF i V4-V6, te ima normalno trajanje (0,10 s). Sinusna tahikardija. P valovi su abnormalni, te su vosoki, uski i šiljasti na odovodima II, aVF i V1-V2. Morfologija P vala karakteristična je za P pulmonale, rezultat hipertrofije desnog atrija. Možete to nazvati abnormalnost desnog atrija. Trajanje QRS kompleksa je normalno (0,08 s). QT/QTc intervali su normalni (300/410 ms). QRS kompleksi imaju abnormalnu morfologiju. Os je desna, između 90 i 180 stupnjeva (negativni QRS kompleks u odvodima I i pozitivan QRS kompleks u odvodu aVF). Najveći nalaz je visoki R val u odvodu V1, definiran kako R val viši od 7 mm ili R/S >1. Visoki R val u odvodu V1 skupa s desnom osi karakterističan je za hipertrofiju desnog ventrikla. Dodatno, postoji visoki R val u odvodu V2. Iako ovo može biti rezultat hipertrofije desnog vertrikula, može predstavljati i rotaciju električne osi u smjeru suprotnom kazaljci na satu u horizontalnoj ravnini. To se utvrdi gledanjem srca kako se vidi ispod dijafragme: desni ventrikul je ispred i lijevi ventrikul je na lijevoj strani. Kod rotacije suprotnoj kazaljci na satu postoji rana tranzicija, tj. lijeve ventrikularne sile su pomaknute anteriorno i javljaju se ranije na prekordijalnim odvodima. Dijagnozu hipertrofije desnog ventrikula teško je ustanoviti pošto QRS kompleks primarno predstavlja depolarizaciju lijevog ventrikula, koji ima puno veću masu miokarda u odnosu na desni ventrikul. Stoga nalaz ukazuje na znatno zadebljani desni ventrikul. Kriteriji za hipertrofiju desnog ventrikla uključuju: amplitude R vala (u mm) na odvodu V1 > 7 mm R/S omjer u odvodu V1 >1 R/S omjer u odvodu V6 (ili V5) < 1, ukazuje na povećane sile u smjeru s lijeva na desno U korist hipertrofije desnog ventrikula idu: devijacija osi udesno (između 90 i 180 stupnjeva) - negativan QRS kompleks u ovodu I i pozitivan u odvodu aVF hipertrofija desnog atrija (P pulmonale) - p val je visok (> 0,25 mm), uzak (< 0,12 s) i zašiljen u odvodima s udova i pozitivan u odvodu V1. povezane depresije ST segmenta i abnormalnosti T vala u odvodima V1-V3 Kombinacija hipertrofije desnog ventrikla i hipertrofije desnog atrija na EKG-u (skupa s eventualnim glasim P2 na pregledu) ukazuje na povišeni plućni tlak. Postoji još nekoliko potencijalnih uzroka za visoki R val u odvodu V1 koje valja isključiti. Npr. posteriorni infarkt miokarda, WPW, hipertrofičnu kardiomiopatiju, ranu tranziciju, Duchenne, dekstrokardija ili jednostavno zamjena odvoda.
  9. kupujem Dale Dubin EKG

    Prodaje tko knjigu "Dale Dubin - Brza interpretacija EKG-a"? Hvala, LP
  10. Knjiga koju je jako teško pronaći, vidi se još ponegdje koji primjerak u specijalista, ne znam hoće se više izdavati uopće, kupiti se ne može, zapravo ne znam je li se ikada i moglo kupiti. Ali jedno mogu reći - ovo je najbolja knjiga iz EKG-a napisana na hrvatskom jeziku. Puno kompleksnija od Dubina, da. Ako je već namjeravate koristiti za internu, neke dijelove sigurno možete preskočiti, ostaje vam naučiti stotinjak stranica jako dobro potkrijepljenih EKG primjerima. Ako učite za specijalistički iz interne, sumnjam da ćete koristiti išta drugo osim Barića. Baric elektrokardiografija u praksi 3 izdanje 2003.pdf
  11. Otuđeno s računala na Merkuru uz blagoslov prof. Katičić. EKG vodič ► Uvod ► 1.poglavlje - Osnove ► 2.poglavlje - Hipertrofija i povećanje srca ► 3.poglavlje - Aritmije ► 4. poglavlje - Kondukcijski blokovi ► 5. poglavlje - Preekscitacijski sindromi ► 6.poglavlje - Ishemija i infarkt miokarda ► 7. poglavlje - Dodatni poremećaji koje morate znati ► 8. poglavlje - Metoda očitavanja EKG-a u 11 korakaekg.rar