Pretraži forum

Prikaz rezultata pretrage za tagove 'neuroznanost'.

  • Pretraži po tagovima

    Utipkajte tagove, razdvojene zarezima
  • Pretraži po autoru

Tip sadržaja


Forum

  • About the site
    • Forum Rules & Getting Started
    • Feedback, Suggestions & Support
    • Introduction
  • Download Section
    • Pretklinički predmeti
    • Klinički predmeti
  • Perpetuum-lab
    • MEF Zagreb
    • MEF Rijeka (MedRi)
    • MEF Split (MefSt)
    • MF Sarajevo & MF Tuzla & MF Beograd
    • Doctors' Lounge
    • Portal
    • Forum Nazionale y Internazionale
    • Ispit zrelosti
    • Oglasnik
  • General
    • Studentski život
    • Kreativni kutak
    • Etika, filozofija, religija
    • Politika, bez cenzure
    • Jadranka Kosor ™

Categories

  • Ošteæenje stanice
  • Upala i imunopatologija
  • Hemodinamièki poremeæaji
  • Novotvorine
  • Bolesti okoliša i prehrane
  • Srce
  • Dišni sustav
  • Glava i vrat
  • Jetra
  • Bubrezi
  • Muški spolni sustav i urinarni sustav
  • Ženski spolni sustav
  • Kosti i zglobovi
  • Endokrini sustav
  • Koža

Categories

  • A-B
  • C-D
  • E-F
  • G-H
  • I-J
  • K-L
  • M-N
  • O-P
  • Q-R
  • S-T
  • U-V
  • W-Z

Categories

  • Opæa patologija
  • Bolesti krvnih žila
  • Bolesti srca
  • Bolesti krvotvornih organa i limfnih èvorova
  • Bolesti pluæa i medijastinuma
  • Bolesti probavnog sustava
  • Bolesti jetre i bilijarnog sustava
  • Bolesti gušteraèe
  • Bolesti bubrega i mokraænog sustava
  • Bolesti muškog i ženskog spolnog sustava i dojke
  • Bolesti kože, kostiju, zglobova i mekih tkiva
  • Bolesti perifernog i središnjeg živèanog sustava

Categories

  • Anatomski termini i njihove derivacije

Categories

  • Anatomija
  • Patologija
  • Interna medicina
    • EKG vodič
  • Traumatologija
  • Farmakologija
  • Mikrobiologija
  • Fiziologija
  • Propedeutika
    • Kardiovaskularni sustav
    • Respiratorni sustav
  • Biokemija
  • Neurologija
  • Praktièni postupci
  • Znanstveni rad

Categories

  • Anatomija
    • Središnji živèani sustav
  • Histologija
    • Epitelno tkivo
    • Vezivno tkivo
    • Hrskavica
    • Koštano tkivo
    • Mišiæno tkivo
  • Patologija
    • Bubrezi
    • Opæa patologija
    • Urinarni trakt
  • MKBK II

Categories

Nema rezultata za prikaz.

Categories

Nema rezultata za prikaz.


Pronađen(o) je 5 rezultata

  1. Nakon 3 skripte iz biologije, predstavljam vam mape za brzo ponavljanje gradiva iz Temelja neuroznanosti. Koncipirane su po neuronskim sustavima koji prate slijed unutar nastavnog kurikuluma. Žao mi je što nisu napravljene u digitalnom formatu, ali za to bi trebalo jako puno vremena i truda. Ukoliko netko slučajno ima želju to ostvariti, slobodno neka se javi Nadam se da će vam ovaj moj rad bit koristan u učenju i ponavljanju TNZ-a kao što su koristile meni. PS: primam sve prigovore, komentare, pohvale i ostalo TNZ mape.pdf
  2. Kralježnička moždina nalazi se u canalis vertebralisu i seže od lubanjskog krova ( foramen magnum ) do drugog slabinskog kralježka ( L2 ). Kranijalno se nastavlja u produljenu moždinu, a granicu čini decussatio pyramidum i fila radicularia ( najgornja korijenska vlakna prvog vratnog živca ( nervus suboccipitalis ). Ima dva zadebljanja, intumescentia cervicalis ( povezan sa plexus brachialisom i plexus cervicalisom ) i intumescentia lumbosacralis (povezan sa plexus lumbosacralis ). Kaudalni kraj se sužuje u conus medullaris ( u razini 1. i 2. slabinskog kralješka ) i u završno tanko vlakno glijalnog i vezivnog tkiva, filum terminale, koji leži unutar duralne vreće, te se još naziva i filum terminale internum i okružen je spinalnim živcima ( cauda equina ). Zatim se filum terminale internum spaja sa spinalnom durom ( filum terminale spinale ), prolazi kroz hiatus canalis sacralis i lepezasto se širi ( filum terminale externum ). Na dorzalnoj strani sulcus medianus dorsalis i na ventralnoj fissura mediana ventralis, dijele medullu spinalis u simetrične dijelove. Sulcus dorsolateralis i sulcus ventrolateralis označavaju ulazišta i izlazišta spinalnih korijena ( radices ventrales et dorsales čine motorni i osjetni korijeni ), a ujedno sa dva gore već navedena žlijeba ograničuju blago izbočene snopove bijele tvari ( fuiculi medullae spinalis ). U ranom embrionalnom razvoju medulla spinalis i koštani kanal jednako rastu. Oko 4.mjeseca trudnoće koštani kanal brže raste, kao i moždane ovojnice koje prate taj rast, pa dolazi do prividnog uzdizanja kralježničke moždine u kanalu ( ascensus virtualis medullae spinalis ). Conus Medullaris u 6. mjesecu lež u razini 4., u 7.mjesecu u razini trećeg križnog kralješka, dok u novorođenčadi na razini 3.slabinskog kralješka. Duž čitavu kralježničku moždinu izlaze spinalni živci, koji započinju sa nekoliko korjenova ( fila radiculata ). spajaju se ( nervus spinalis ) i izlaze kroz foramen intervertebrale. Taj dio SŽS nazivamo segmentalni dio, dok encephalon suprasegmentalni dio. Spinalni živac je fiksiran na tri mjesta – medulla, mjesto proboja dure i na foramenu intervertebrale. Ventralni korijen sastavljen je od 3000 aksnona , a dorzalni od 8000 ( T5 ) do 15000 ( C8 ) aksona. Canalis centralis kranijalno komunicira sa IV.komorom, a na kaudalnom kraju je često proširen ( ventriculus terminalis ), dok su ponekad vratni dijelovi obliterirani. O arterijskoj i venskoj irigaciji kralježnične moždine možete pročitati na linku ispod. Kralježnična moždina Sive tvari kralježnične moždine Siva tvar u središtu kralježničke moždine ima oblik leptira na kojem na poprečnom presjeku razlikujemo cornu ventralis et dorsalis ( cornu lateralis C8-L2, substantia intermedia ( okružuje centralni kanal i ujedno djeluje kao poveznica; commisura grisea ventralis et centralis ),te substanta gelatinosa centralis smještena tik ispod ependimskih stanica kanala. Gledajući ukupnu dužinu kralježničke moždine rogovi i ostali dijelovi sive tvari predstavljaju zapravo stupce sive tvari koje nazivamo columna dorsalis et ventralis i columna lateralis, koja ih spaja. Comissura alba ventralis je tanki snop bijele tvari koja povezuje lijevu i desnu polovicu kralježničke moždine. Siva tvar je najviše razvijena u zadebljanjima moždine, a najslabije u grudnim dijelovima. U vratnom dijelu moždine u kutu između dorzalnog i ventralnog roga se uočava formatio reticularis. mreža sive tvari koja prodire u bijelu. Dorzalni rog se dijeli na basis, cervix, caput et apex cornus dorsalis, a također se uočava posebna zona što prekriva vrh roga ( substantia gelatinosa rolandi ). Tri glavne vrste neurona u sivoj tvari su: Stanice Korjenova ( cellulae rediculares ) – motoneuroni koji oblikuju ventralne korjenove ( pseudounipolarni neuroni iz intevertebralnih ganglija ). Somatski motoneuroni nalaze se u columni ventralis ( pp-mišići ), a visceromotorni u lateralnom stupcu. Simpatički motoneuroni nalaze se u grudnom i slabinskom ( torakolumbalni simp. sustav ), a parasimpatički u križnim dijelovima ( sakralni parasimpatikus). Stanice Snopova ( cellulae funiculares ) - sekundarni neuroni dugih osjetnih putova, čija su tijela smještena u dorzalnom rogu kralježnične moždine, a njihovi dugi aksoni prvo kroz prednju bijelu komisuru (commissura alba ventralis) prelaze na suprotnu stranu kralježnične moždine i potom uzlaze prema mozgu kroz funiculus anterolateralis. Interneuroni – a) s kratkim aksonima - granaju i sinaptički završavaju unutar istog odsječka sive tvari u kojem je i tijelo neurona i to na istoj strani. b) a dugim aksonima - ulaze u bijelu tvar i oblikuju tanki sloj bijele tvari koji oblaže sivu tvar (fasciculi proprii medullae spinalis), a uzlaze ili silaze kroz nekoliko odsječaka i potom ponovno završe u sivoj tvari kralježnične moždine. Interneuroni se još nazivaju i vlastite stanice jer oblikuju vlastite veze unutar odsječaka kralježnice. ( intersegmentalna vlakna ), koja mogu prijeći na suprotnu stranu moždine ( komisurne stanice ) . Posebna skupina interneurona ventralnog roga sive tvari su Renshawljeve stanice, tj. interneuroni uključeni u sustav rekurentne inhibicije alfamotoneurona. 10 arhitektonskih slojeva sive tvari prema Bror Redoxu: COLUMNA DORSALIS I. Zona spongiosa ( nucleus posteromarginalis ) – zauzima vršak i oblikuje sloj sivih kolumni, mrežasta je ( zbog aksona iz tractus dorsalis Lissaueri ) i sadrži interneurone čiji aksoni ulaze u funiculus lateralis. II. Substantia gelatinosa Rolandi – zauzima glavu dorzalnog roga u svim segmentima i bitna je za osjet boli. Sastoji se od intersegmentalnih neurona, a njezin rostralni produžetak u moždanom deblu je nucleus spinalis nervi trigemini. III. Nucleus proprius columnae dorsalis ( III + IV ) – zauzima široki poprečni dio glave dorzalnog roga IV. u svim segmentima. Sadrži različite vrste neurona i aksone mijeliniziranih aksona pristiglih iz dorzalnih korjenova ( fasciculi longitudinales cornus dorsalis ) V. Vratni dio dorzalnog roga, a u svim segmentima, osim u grudnom, je podijeljen u lateralni i medijalni dio ( smješten processus reticularis ). Na neuronima V. Rexedovog sloja sinaptički završavaju primarna aferentna vlakna, dok aksoni tih neurona sudjeluju u oblikovanju spinotalamičkih putova. VI. Zauzima bazu dorzalng roga u zadebljalim dijelovima moždine i dijeli se u lateralni ( završavaju silazni putovi ) i medijalni ( završavaju brojni aksoni aferentnih vlakana ) odjeljak. COLUMNA LATERALIS VII. Substantia intermedia lateralis razvijena je u segmentima C8/T1 – L2/L3, a sadrži 3 jezgre: Nucleus intermediolateralis - C8 – L2- simpatički preganglijski motoneuroni čiji aksoni kroz prednej korjenove i rami comunnicantes albi odlaze za truncus sympathicus. S2-S4 – parasimpatički motoneuroni koji oblikuju sakralni parasimpatikus Nucleus intermediomedialis - autonomni interneuroni na kojima sinaptički završavaju primarna visceralna aferentna vlakna (a ti interneuroni sinaptički inerviraju okolne autonomne motoneurone). nucleus thoracicus – ( baza dorzalnog roga ) Aksoni oblikuju tractus spinocerebellaris dorsalis, a najbolje je razvijena u donjim grudnim i gornjim slabinskim dijelovima. COLUMNA VENTRALIS VIII. Interneuroni raspoređeni između svih skupina α-motoneurona IX.sloja. U grudnom dijelu zauzima bazu, a u području podebljanja samo medijalni dio jer bazu ventralnog rog u tom dijelu zauzima VII.sloj IX. U području zadebljanja, α-motoneuroni raspoređeni su u medijalnu, centralnu i lateralnu skupinu sa dorzalnom i ventralnom podskupinom, a inerviraju pp-mišiće.medijalna – nije prisutna u segmentima L5 i S1, a u grudnim i tri gornja slabinska odsječka se dijeli u nucleus ventromedialis, nucleus dorsomedialis ( sama u C1 segmentu ) i nucleus lumbosacralis ( L1 –S1 ). centralna – C4-C6 ( nucleus phrenicus ), L2-L5, S1 ( C1-C5/C6 - nucleus spinalis n.accessorii uz ventralni rub ) lateralna – prisutna samo u zadebljanjima jer inervira udove i ima tri jezgre ( nucleus ventrolateralis - C4-C8+L2-S1, nucleus dorsolateralis - C5-T1+L2-S2, nucleus retrodorsolateralis - C8-T1+S1-S3 ) CANALIS CENTRALIS X. Povezuje sive tvari lije i desne polovice, a uz sam kanal nalazi se substantia gelatinosa centralis Bijela tvar kralježnične moždine Bijela tvar sastoji se uglavnom od mijeliniziranih aksona sa ponešto nemijeliniziranih aksona, glija stanica i krvnih žila. Okružuje sa svih strana sivu tvar i podijeljena je u funiculus dorsalis, ventralis ( spaja ih commissura alba ) i lateralis, koji sadrže ascendentne i descendentne aksone koji oblikuju manje snopiće. Ventralni i lateralni snop su stopljeni i razdvaja ih izlazište ventralnih korjenova ( funiculus ventrolateralis i funiculu danterolateralis ). Dorzalni snop dijeli septum cervicale intermedium, što se spušta iz sulcus intermedius dorsalis i dijeli taj snop u fasciculum gracilis et cuneatus. Presjek moždine je u zadebljanjima, a najmanju u slabinskom dijelu. U vratnom ima jajolik oblik, grudnom okrugao, u slabinskim četvrtast i ventralno spljošten presjek. Bijela tvar je najviše razvijena u vratnom dijelu, a u donjim grudnim i u slabinsko križnim dijelovima dorzalni snop ima samo fasciculus gracilis. Bijele tvari kratkih aksona mogu biti smještene tik uz sivu tvari ( fasciculi proprii ), nalazit se u bijeloj tvari ili biti smješteni u svoj tvari ventralnog roga. Dugi aksoni oblikuju bijelu tvari i naslanjaju se na fasciculi proprii ( ulazni i silazni putovi mozga i kralježničke moždine ). Uzlaznih putova ima u svim bijelim snopovima. U dorzalnom su to centralni nastavci pseudounipolarnih ( primarni ) neurona osjetnih putova, a u ventralnoj aksoni sekundarnih projekcijskih neurona osjetnih putovaà cellulae funiculares. Aferentna vlakna dorzalnih korjenova su centralni nastavci pseudounipolarnih neurona spinalnih ganglija, koji ulaze kroz dorzolateralni žljeb kao filum radiculares i dijele se u veći medijalni ( oblikuje zonu radicularis i izravno prodire u sivu tvar; fasciculi longitudinales columnae dorsalis ) i lateralni snopić ( oblikuje na ulazu zonu marginalis Lissaueri, koja se sastoji od mijeliniziranih i nemijeliniziranih aferentnih vlakana ). Svaki aferentni krak se dijeli u uzlazni i silazni krak. MEDIJALNI SNOPIĆ Uzlazni krak uglavnom kao fasciculus gracilis et cuneatus idu prema moždanom deblu, no neki prodiru izravno u sivu tvar oblikujući aferentni monosinaptički refleksni luk. Silazna vlakna oblikuju fasciculus interfascicularis Schültze i fasciculus septomarginalis. Dio ascendentnih i sva descendentna vlakna oblikuju zajedno kratke asocijacijske putove ( fasciculi proprii ) koji čine aferentni krak intersegmentnih refelksnih krugova. LATERALNI SNOPIĆ Uzlazna i silazna vlakna oblikuju Lissauerov snop, koji se pruža duž nekoliko segmenata i završi u dorzalnom rogu, a bitan je za prijenos boli. Dugi uzlazni putovi:Sustav dorzalnih bijelih kolumni sastoji se od fasciculum cuneatusa i fasciculum gracilisa ( tractus spinobulbaris ) i sadrži centralne nastavke primarnih osjetnih neurona za prijenos osjeta, dodira i kinestezije iz vrata, trupova i udova. Anterolateralni sustav sastoji se od sekundarnih osjetnih neurona, koji se u ventralnoj bijeloj komisuri križaju i kao tractus spinothalamicus lateralis et ventralis ulaze kroz funiculus ventrolateralis, a služe za osjet boli, temperature i grubog dodira. Izravni spinocerebelalni putovi služe nesvjesnom nadziranju motoričkih funkcija, sastavljeni su od ascendentnih neurona sekundarnih osjetnih putova iz različitih Rexedovih slojeva i pod utjecajem su različitih primarnih aferentnih vlakana i skupina interneurona. Ti uzlazni neuroni oblikuju dva neukriženje ( tractus spinocerebellaris dorsalis i tractus cuneicerebellaris ) i tri ukruženja ( tractus spinocerebellaris ventralis et rostralis, tracuts cervicalis centralis ), a u koru malog mozga donose informacije o mišićima i tetivama, kožnih i zglobnih mehanoreceptora, te informacije o aktivnosti specifičnih skupina interneurona. Ostali - tractus spinotectalis, tractus spinoreticularis, tractus spinoolivaris, tractus spinovestibularis. Dugi silazni putovi imaju polazište u kori ili u nekim strukturama moždanog debla:Piramidni motorički putovi ( svjesni voljni ) – tractus corticospinalis lateralis et medialis, oblikuju aksoni gornjeg motoneurona, a završavaju izravno sinaptički na donjim motoneuronima. Ekstrapiramidni silazni motorički putovi – polaze iz različitih struktura moždanog debla Silazni putovi autonomnog živčanog sustava - regulacija prijenosa boli i motorike Silazni monoaminski putovi – regulacija prijenosa boli i motorike Srednje dugi aksoni intersegmentalnih spinalnih interneurona oblikuju bijele snopiće ( fasciculi proprii ), a to su aksoni asocijacijskih ili komisurnih spinalnih interneurona: Fasciculus proprius ventrolateralis prekriva sivu tvar ventralnog, lateralnog i ventrolateralnog dijela dorzalnog roga. Fasciculus proprus dorsalis naslonjen je uz dorzalnu plohu sive komisure. Trigonum Philippe-Gombault smješteno je na pripojištu obaju fascikula gracilis, uz središnju liniju uz dorzalni uzdužni žlijeb. Fasciculus septomarginalis je snopić asocijacijskih aksona smještenih u središnjoj crti na mjestu spajanja obaju fasikula gracilis, u dubini dorzalnih bijelih kolumni uz septum dorsale. Fasciculus interfascicularis smješten je uz septum intermedium dorsale , u dubini dorzalnih bijelih kolumni na mjestu spajanja fascikuluma gracilisa i cuneatusa. Tractus dorsolateralis ili Zona marginalis Lissaueri Fasciculi longitudinales columnae dorsalis je jasno ograničen snop asocijacijskih aksona, koji prolazi kroz sivu tvar dorzalnih kolumni i pomiješan je s uzlaznim aksonima primarnih aferentnih vlakana. Fasciculus sulcomarginalis nalazi se uz ventralni žlijeb Tractus longitudinalis medialis smješten uz ventralnu srednjocrtnu pukotinu Commissura alba ventralis se sastoji uglavnom od aksona sekundarnih neurona osjetnih putova.
  3. Edinger-Westphalova jezgra

    Edinger-Westphalova jezgra (lat. nuclei accessorii nervi oculomotorii) je akcesorna parasimpatička kranijalna jezgra trećeg moždanog živca (oculomotoriusa) koja daje inervaciju za konstrikciju mišića zjenice. To su parne jezgre posteriorno od glavne motoričke jezgre trećeg moždanog živca, te anterolateralno od cerebralnog akvetukta u rostralnom mezencefalonu, u razini colliculusa superiora. Edinger-Westphalova jezgra daje preganglionska parasimpatička vlakna za oko, konstrikciju (suženje) zjenice, akomodaciju leće i konvergenciju očiju.
  4. Onufova jezgra

    Onufova jezgra (lat. nucleus nervi pudendi) je skupina neurona smještena u ventralnom dijelu (lamina IX) anteriornog roga sakralne regije leđne moždine čovjeka, a umiješana je u održavanje mikturicije i defekatorne kontinencije, kao i mišićnu kontrakciju tijekom orgazma. Sadrži motoričke neurone, i mjesto je porijekla pudentalnog živca (n.pudendi). Ta mala skupina neurona locirana je između S1 i S2 ili S2 i S3, te, iako je primarno locirana u S2, može se širiti na kaudalni kraj prvog sakralnog segmenta ili u središnji dio trećeg sakralnog segmenta. Onufova jezgra se nalazi gotovo simetrično na ovjema stranama ventralnog roga. Ljudi imaju ukupno oko 625 neurona na obje strane kralježnične moždine, te područje mjeri oko 4-6 mm na svakoj strani. Onufova jezgra je mjesto porijekla inervacije za prugaste mišiće rektuma i uretralni sfinkter. Neuroni Onufove jezgre su odgovorni za kontrolu vanjskih sfinktera anusa i uretre u ljudi. Onufrowicz, kao otrkivač, je predložio tezu da Onufova jezgra kontrolira ishiokavernozne i bulbokaverznozne mišiće koji imaju funkciju u penilnoj erekciji i ejakulaciji u muškaraca. Dorzomedijalna podjezgra inervira rektalni sfinkter, a ventrolateralna podgrupa povezana je s uretralnim poprečnoprugastim sfinkterom. Onufova jezgra je seksualno dimorfna, što znači da postoje razlike u Onufovoj jezgri kod muškaraca i kod žena (iste vrste). Na nekim životinjama je pokazano da muškarci imaju prosječno više ovih motoneurona nego žene, te da se seksualne razlike u Onufovoj jezgri mogu smanjiti (u nekim slučajevima i eliminirati) izlaganjem ženke prenatalno visokim razinama androgena. Ovu skupinu neurona otkrio je Bronislaw Onuf-Onufrowicz dok je radio u New Yorku 1899. godine i označio je kao "Skupina X". Onufrowicz je smatrao da je to posebna skupina neurona jer su stanice bile drukčije veličine od okolnih neurona u anterolateralnoj skupini, što sugerira da su neovisni.