Pretraži forum

Prikaz rezultata pretrage za tagove 'ortopedija'.

  • Pretraži po tagovima

    Utipkajte tagove, razdvojene zarezima
  • Pretraži po autoru

Tip sadržaja


Forum

  • About the site
    • Forum Rules & Getting Started
    • Feedback, Suggestions & Support
    • Introduction
  • Download Section
    • Pretklinički predmeti
    • Klinički predmeti
  • Perpetuum-lab
    • MEF Zagreb
    • MEF Rijeka (MedRi)
    • MEF Split (MefSt)
    • MF Sarajevo & MF Tuzla & MF Beograd
    • Doctors' Lounge
    • Portal
    • Forum Nazionale y Internazionale
    • Ispit zrelosti
    • Oglasnik
  • General
    • Studentski život
    • Kreativni kutak
    • Etika, filozofija, religija
    • Politika, bez cenzure
    • Jadranka Kosor ™

Categories

  • Ošteæenje stanice
  • Upala i imunopatologija
  • Hemodinamièki poremeæaji
  • Novotvorine
  • Bolesti okoliša i prehrane
  • Srce
  • Dišni sustav
  • Glava i vrat
  • Jetra
  • Bubrezi
  • Muški spolni sustav i urinarni sustav
  • Ženski spolni sustav
  • Kosti i zglobovi
  • Endokrini sustav
  • Koža

Categories

  • A-B
  • C-D
  • E-F
  • G-H
  • I-J
  • K-L
  • M-N
  • O-P
  • Q-R
  • S-T
  • U-V
  • W-Z

Categories

  • Opæa patologija
  • Bolesti krvnih žila
  • Bolesti srca
  • Bolesti krvotvornih organa i limfnih èvorova
  • Bolesti pluæa i medijastinuma
  • Bolesti probavnog sustava
  • Bolesti jetre i bilijarnog sustava
  • Bolesti gušteraèe
  • Bolesti bubrega i mokraænog sustava
  • Bolesti muškog i ženskog spolnog sustava i dojke
  • Bolesti kože, kostiju, zglobova i mekih tkiva
  • Bolesti perifernog i središnjeg živèanog sustava

Categories

  • Anatomski termini i njihove derivacije

Categories

  • Anatomija
  • Patologija
  • Interna medicina
    • EKG vodič
  • Traumatologija
  • Farmakologija
  • Mikrobiologija
  • Fiziologija
  • Propedeutika
    • Kardiovaskularni sustav
    • Respiratorni sustav
  • Biokemija
  • Neurologija
  • Praktièni postupci
  • Znanstveni rad

Categories

  • Anatomija
    • Središnji živèani sustav
  • Histologija
    • Epitelno tkivo
    • Vezivno tkivo
    • Hrskavica
    • Koštano tkivo
    • Mišiæno tkivo
  • Patologija
    • Bubrezi
    • Opæa patologija
    • Urinarni trakt
  • MKBK II

Categories

Nema rezultata za prikaz.

Categories

Nema rezultata za prikaz.


Pronađen(o) je 12 rezultata

  1. Kleinova linija

    Kleinova linija radiološki je znak poskliza glave bedrene kosti (eng. slipped capital femoral epiphysis, SCFE). Kleinova linija je linija duž superiorne površine femoralnog vrata koju normalno presijeca epifiza. Kod poskliza, epifiza je potisnuta ispod ove linije, kako je prikazano na slici. Kleinova linija: Na anteroposteriornom RTG-u zdjelice, crta se linija tangencijalna lateralnoj površini vrata femura. (A) Presjecanje epifize Kleinovom linijom je normalno. (B) Kada Kleinova linija ne siječe epifizu, uočava se poskliz epifize glave femura. Modifikacija ovog mjerenja, kojom se smatra da se poskliz dogodio ako se maksimalna širina epifize lateralno od Kleinove linije razlikuje 2 mm ili više od kontralateralnog kuka, poboljšava osjetljivost metode s 40% na gotovo 80%.
  2. Trendelenburgov znak

    Trendelenburgov znak je znak slabosti abduktornog mišićja kuka. Pri Trendelenburgerovom testu pacijent stoji na jednoj nozi (drugu odiže od podloge). Pri stajanju na jednoj nozi zdjelica bi pri normalnu djelovanju abduktornog mišićja trebala ostati vodoravna. Trendelenburgov znak je pozitivan kada se pri opterećenju jedne noge zdjelica spušta, tj. pada na suprotnu stranu od opterećenog kuka, jer je abduktorno mišićje preslabo da bi držalo u ravnoteži asimetrično opterećeni kuk i vodoravni položaj zdjelice.
  3. Barlowljev test (Palmen-Barlow)

    Barlowljev manevar je test koji se izvodi na novorođenčadi kao skrining test za razvojnu displaziju kuka.  Kuk se aduktira (bedro prema središnjoj liniji) dok se primjenjuje lagani pritisak na koljeno i usmjerava ga se posteriorno. Ako se kuk može tako dislocirati, test je pozitivan. Zatim se koristi Ortolanijev manevar za potvrdu pozitivnog nalaza. Samo luksacija kuka Barlowljevim manevrom znači nestabilnost kuka.
  4. Galeazzijev test (Allisov znak)

    Pri stavu s flektiranim kukovima, koljenima i skupljenim stopalima - jedno koljeno je niže položeno sto govori u prilog iščašenja ipsilateralnog kuka.
  5. Cobbov kut

    Mjera pri rtg kralježnice - kut između okomica koje su povučene na ravnine kranijalnog i kaudalnog zakrivljenog kralješka, koristi se kod skolioze, lordoze ili kifoze. Kako bi se izmjerio Cobbov kut, prvo se mora procijeniti koji je kralježak zadnji kralježak deformiteta (kralježak na gornjem i donjem rubu zakrivljene linije), te se tada Cobbov kut stvara intersekcijom dviju linija: jedne paralelne lateralnom rubu gornjeg kralješka, i jedne paralelne na lateralni rub donjeg kralješka. Kut veći od 10 stupnjeva difinira se kao lateralna spinalna kurvatura pri skoliozi.
  6. Shenton-Menardova linija

    Menard-Shentonova linija zamišljena je crta između inferomedijalnog ruba collum femuris i gornjeg ruba foramen obturatorius. Prekinuta je u dislokacijama i frakturama.
  7. Evo još malo bilješki - ispravljene neke greške Ortopedija.pdf
  8. Nakon nekog vremena i objavljene jako dobre Jurićeve skripte, napravljen je remake i dopunjena su pitanja, kao i napisana ona koja nisu do tada. Uživajte u učenju uz GOLD verziju Jurićeve skripte = Ortopedija 2.0. Ortopedija 2.0.pdf
  9. http://www.ljevak.hr/knjige/knjiga-49-funkcijska-anatomija-lokomotornog-sustava
  10. Osteosarkom

    Osteosarkom (ICD-10: C40-C41) je najčešći primarni maligni tumor kosti. Pretpostavlja se da nastaje od primitivnih mezenhimalnih stanica koje stvaraju kost, te je glavno histološko obilježje osteosarkoma produkcija malignog osteoida. Druge stanične populacije mogu također biti prisutne, kako se tipovi ovih stanica također mogu razviti iz pluripotentnih mezenhimalnih stanica; no bilo koje područje maligne kosti u lezijama poliježe dijagnozi osteosarkoma. Epidemiologija Obično se osteosarkom dijeli na primarni i sekundarni, gdje primarni nastaje zbog genetičkih mutacija u mlađih osoba, a sekundarni u starijih osoba s prethodnim rizičnim stanjem (Pagetova bolest , infarkt kosti , osteomijelitis .) Točan uzrok osteosarkoma nije poznat, no brojni rizični faktori su očiti, poput brzog rasta kosti (zbog čega su adolescenti predisponirani), te spomenutih okolišnih i genetičkih predispozicija u slučaju npr. Pagetove bolesti i radijacijom induciranog osteosarkoma. Osteosarkom je osmi najčešći oblik dječijeg raka, gdje čini 2.4% svih malignosti u pedijatrijskih pacijenata, i približno 20% svih primarnih tumora kosti. Incidencija se u pacijenata mlađih od 20 godina procjenjuje na 5 po milijunu godišnje u općoj populaciji. Malo je učestaliji u muškaraca (5.4 po milijunu godišnje) nego u žena (4.0 po milijunu godišnje). Patologija S obzirom na to da je osteosarkom tumor kosti, može se javiti u bilo kojoj kosti, no najčešće na ekstremitetima dugih kosti blizu metafiznih ploča rasta. Najčešće mjesto je femur (42%, 75% čega je u distalnom femuru), tibia (19%, 80% od toga u proksimalnoj tibiji) i humerus (10%, od čega je 90% u proksimalnom humerusu). Druge značajne lokacije su lubanja i čeljust (8%) te pelvis (8%). Zloćudni je tumor najčešće građen od zloćudnih osteoblasta koji stvaraju osteoid i kalcificiranu kost. Pri tome osteoid može biti prisutan i u lezijama izvan kosti, npr. plućima. Histološke subklasifikacije nisu klinički bitne, no spomenimo da postoje konvencionalni tipovi (osteoblastični, kondroblastični i fibroblastični), te telangiektatični, multifokalni, parostealni i periostealni. Konvencionalni tip je najčešći u djetinjstvu i adolescenciji. Teleangiektatični tip sadrži velike, krvlju ispunjene prostore i vidi se često u adolestenciji i kod mladih odraslih. Znakovi i simptomi Simptomi osteosarkoma mogu biti prisutni tjednima i mjesecima (povremeno i duže) prije nego se bolest dijagnosticira. Najčešći prezentirajući simptom osteosarkoma je bol, osobito bol pri fizičkoj aktivnosti. Pacijenti mogu biti zabrinuti kako njihovo dijete ima uganuće zgloba, artritis i sl. Èesto postoji povijest traume, no precizna uloga traume u razvoju osteosarkoma nije jasna. Patološke frakture nisu osobito česte (javljaju se u 5-10% slučajeva primarnih tumora kosti, i to u kasnijim fazama). Iznimka je teleangiektatični tip osteosarkoma koji je češće povezan s patološkim frakturama. Bol u ekstermitetu može uzrokovati ograničenje raspona pokreta, kao npr. šepanje. Može ali ne mora biti povijesti otekline - to ovisi o veličini lezije i njenoj lokaciji. Sistemski simptomi poput vrućice i noćnog znojenja su rijetki. Širenje u pluća samo rijetko uzrokuje respiratorne simptome i obično indicira ekstenzivno zahvaćanje pluća. Metastaze na druga mjesta iznimno su rijetke, stoga su drugi simptomi neuobičajeni. Nalazi na fizikalnom pregledu obično su ograničeni na mjesto primarnog tumora, gdje palpabilna masa može ali ne mora biti prisutna. Ako je prisutna, masa može biti mekana i topla, iako su ti znakovi teško razlučivi od osteomijelitisa. Mogu biti osjetljive i pulzacije. Smanjeni raspon pokreta pri zahvaćenu zglobu trebao bi biti očit na fizikalnom pregledu. Limfadenopatija nije rijetka, a respiratorni simptomi obično se ne javljaju osim ako bolest nije uznapredovala. Radiološki, nijedno obilježje nije dijagnostičko. Osteosarkomske lezije mogu biti čisto osteolitičke (u 30% slučajeva), čisto osteoblastične (približno 45% slučajeva) ili mješavina obaju tipova. Odizanje periosta može izgledati kao karakteristični Codmanov trokut.Širenje tumora kroz periost može rezultirati tzv. "sunburst" izgledom (u 60% slučajeva). Liječenje i prognoza Glavna terapija je kirurško otklanjanje maligne lezije. Kemoterapija je potrebna za liječenje mikrometastatske bolesti, koja je prisutna no nije je često moguće otkriti u većine pacijenata (u oko 80% slučajeva) u vrijeme postavljanja dijagnoze. Laboratorijske pretrage bitne su za određivanje kemoterapije. Jedini krvni testovi prognostičke važnosti su laktatna dehidrogenaza (LDH) i alkalna fosfataza (ALP). Pacijenti s povišenim ALP pri dijagnozi vjerojatnije imaju plućne metastaze. U pacijenata bez metastaza, oni s povišenim LDH imaju goru prognozu. Prisutnost patološke frakture također predstavlja lošiji prognostički znak. U vrijeme postavljanja dijagnoze 20% ljudi ima metastaze, u plućima, mozgu i drugim kostima. Petogodišnje preživljenje je oko 63% (59% za muškarce, 70% za žene). Klasifikacija Svrha klasificiranja tumora je stratifikacija rizičnih grupa. Konvencionalno klasificiranje upotrebljavano za solidne tumore nije prikladno za skeletne tumore pošto ovi tumori rijetko zahvaćaju limfne čvorove ili se regionalno šire. Glavna komponenta klasifikacijskog sustava za osteosarkome je histološki razred tumora (nistki stupanj i visoki stupanj), anatomska lokacija tumora (intrakompartmentalni vs. ekstrakompartmentalni) i prisutnost ili odsutnost metastaza. Tipično ide ovako:Tumor niskog stupnja, intrakompartmentalni - I-A, Tumor niskog stupnja, ekstrakompartmentalni - I-B, Tumor visokog stupnja, intrakompartmentalni - II-A, Tumor visokog stupnja, ekstrakompartmentalni - II-B, Bilo koji tumor s dokazom metastaze - III. Definicija "kompartmenta" ili hr. odjeljka je centralni i najvažiji koncept u ovom slučaju. Općenito, kompartment se može definirati kao bilo koja individualna kost, intraartikularni prostor (čista intraartikularna lezija je intrakompartmentalna), i čisto identificirani fascijama zatvoreni prostor (npr. anteriorni odjeljak potkoljenice). Neki dijelovi tijela smatraju se ekstrakompartmentalnim u ovoj klasifikaciji, kao npr. antekubitalna fossa, ingvinalna regija, poplitealni prostor, intrapelvične i paraspinalne lezije.
  11. Evo pitanja koja se izvlače na karticama ortopedija pitanja.PDF
  12. Vozdra svima

    Studiram Medicinski fakultet u Zagrebu i želim se specijalizirati za ortopediju