Skoi na sadraj




Niste našli što tražite?

Ako niste pronašli temu koja Vas zanima, ili biste neku medicinsku temu voljeli vidjeti obraðenu na našim stranicama, slobodno nas kontaktirajte putem e-mail adrese info@perpetuum-lab.com.hr

Najnoviji èlanak

Behçetova bolest


Behçetova bolest (Morbus Behçet, ICD-10: M35.2) je multisistemski, relapsirajući, kronični vaskulitis s upalom sluznica, karakteriziran trijasom rekurentnih oralnih aftoznih ulceracija, genitalnih ulceracija i uveitisa.Behçetova bolest javlja se podjednako u muškaraca i žena, no ukupna incidencija varira diljem svijeta. U zemljama Zapada incidencija se kreće uglavom do 1 slučaj na 100 000 lju... Sij 20 2015 01:32


* * * * *

Abdomen

anatomija
Abdomen je dio trupa izmedju toraksa i zdjelice. To je pokretni, fleksibilni spremnik, gdje se nalazi veæina organa probavnog sustava i dio urogenitalnog sustava. Zaštitu abdominalnim organima i njihovom sadržaju pružaju anterolateralni muskuloaponeurotièni zidovi, dijafragma (ošit) i donji mišiæi zdjelice, koji se nalaze izmeðu i koje podržavaju dva koštana obruèa (donja granica torakalnog skeleta gore i pelvièni obruè dolje), povezana lumbarnim djelom kralježnice i stražnjim abdominalnim zidom.

Abdomen je takoðer sposoban obuhvatiti i zaštititi unutarnje organe dok omoguæava fleksibilnost izmeðu tvrðeg dijela toraksa i zdjelice koja je nužna za disanje, držanje i pokretanje. Kroz svjesnu ili refleksnu kontrakciju, mišiæni pokrov abdomena, anterolateralni zid i dno mogu poveæati intraabdominalni tlak kako da pomogli istjerivanju iz abdominopelviène šupljine ili iz susjedne šupljine grudnog koša, ili izbacivanju zraka iz grudnog koša (pluæa i bronhiji) ili tekuæina (naprimjer: mokraæe ili ispovraæanog sadržaja).


Zidovi, šupljine, regije i ravnine abdomena



Dinamièni muskuloaponeurotski zid ne samo da se kontrahira kako bi poveæao intraabdominalni tlak, nego se može i dosta širiti, prilagoðavajuæi se potrebama probave, trudnoæe, èuvanju masti ili pri patološkim procesima.

Anterolateralni abdominalni zid i nekoliko organa koji su prislonjeni na posteriorni zid prekriveni su na svojoj unutrašnjoj strani seroznom membranom - peritoneumom, koji se takoðer naslanja na abdominalne organe (abdominalna viscera) , kao što su želudac, crijeva, jetra i slezena. Time je formirana bursalna vreæa, tj. potencijalni prostor (peritonealna šupljina) izmeðu zidova viscere koja inaèe sadrži samo odreðenu kolièinu ekstracelularne (parijetalne) tekuæine koja služi lumbrikaciji membrane koja pokriva veæinu površina struktura koje se nalaze u trbušnoj šupljini. Visceralni pokreti (pokreti organa) povezani sa probavom se odvijaju slobodno, te podvostruèenja peritoneja koja prolaze izmeðu abdominalnih zidova i organa predstavljaju mjesto prolaska krvnih žila, limfe i inervacije. Varijabilna kolièina masti se može javljati izmeðu zidova i organa te peritoneja oko njih.

Slika u privitku: Toraks_i_abdomen.jpg


Trbušnu šupljinu tvori gornji (superiorni) dio trbušno-zdjeliène šupljine, koja se prostire izmeðu diaphragmae thoracicae (przne) i diaphragmae pelvis (zdjeliène). Trbušna šupljina kako vidimo nema „dno" jer se nastavlja u zdjeliènu šupljinu. Ravnina zdjeliènog promijera, apertura pelvica superior, se može uzeti kao granica tih dvaju šupljina. Trbušna se šupljina proširuje prema gore u koštano-hrskavièni prsni koš do èetvrtog meðurebrenog prostora. Posljedica toga je da su neki visoèije smješteni trbušni organi (kao: slezena, jetra, dio bubrega...) zaštièeni sa prsnim košem. Gornji dio zdjelice, pelvis superior, podupire i pruža zaštitu donjim djelovima trbušne viscere (djelovi ileuma, caecum i colon sigmoideum).

Dakle, trbušna šupljina je:
  • Gornji dio abdominalno-pelviène šupljine
  • Smještena izmeðu dijafragme i ulaza u malu zdjelicu
  • Odvojena od prsne šupljine diaphragmom thoracicom
  • U inferiornom dijelu u direktno spojena sa zdjeliènom šupljinom
  • Superiorno pokrivena sa prsnim košem
  • Poduprta i djelomièno zaštiæena gornjim dijelom zdjelice u svom inferiornom dijelu
  • Podruèje gdje je smještena veæina probavnih organa, dio urogenitalnog sistema (bubrezi i veæi dio mokraæovoda), i slezena.
Klinièki je definirano 9 regija trbušne šupljine kojima se lakše opisuje smještaj trbušnih organa, boli, i patoloških promijena. Tih 9 regija je meðusobno odvojeno èetirima ravninama: dvije sagitalne (vertikalne) i dvije transverzalne (horizontalne). Dvije sagitalne ravnine su obièno medioklavikularne koje prolaze sredinom kljuène kosti (otprilike 9cm od središnje linije) i sredinom linije koja povezuje spinu iliaca anterior superior i symphysis pubica, na objema stranama. Katkad te ravnine prolaze polumjeseèastim brazdama koje tvore lateralne granice ravnog trbušnog mišiæa (m. rectus abdominis).

Takoðer postoje varijacije i u transverzalnim ravninama kojima definiramo trbušne regije. Najèešæe se za transverzalne ravnine uzimaju: subkostalna ravnina (koja prolazi donjom granicom desete rebrene hrskavice na objema stranama) i transtuberkularna ravnina (koja prolazi kroz tuberculum iliacum i kroz tijelo L5 kralješka). Obje ravnine obilježavaju palpabilne (opipljive) strukture. No neki klinièari koriste transpiroriènu i interspinalnu ravninu za odreðivanje tih 9 regija. Transpilorièna ravnina (odreðena sredinom linije koja spaja vrh drška, manubrium sterni, i pubiènom simfizom) presjeca pylorus (distalni, tubularni dio želudca) kad je pacijent sagnut. Zbog visceralne vreæe, pod utjecajem gravitacije, pylorus je obièno smješten niže kad je pacijent u uspravnom položaju. Transpilorièna ravnina je korisna za pozicioniranje jer presijeca mnoge važne strukture: fundus žuène vreæe (vesica felae), vrat gušteraèe, polazište a. mesentericae superior i v. portae hepatis, polazište mesocolon transversuma, flexuru duodenojejunais te hilus bubrega. Interspinalna linija prolazi kroz lako opipljivu spinu iliacu anterior superior na objema stranama.

Zbog lakše klinièke orijentacije, dvjema su ravninama definirana èetiri kvadranta trbušne šupljine. Prva je transverzalna (horizontalna) transumbikalna ravnina koja prolazi kroz pupak, umbiculus, i intervertebralni diskus izmeðu L3 i L4, a razdvaja šupljinu na gornju i donju polovicu. Druga je vertikalna medijalna ravnina (mediosagitalna), koja prolazi longitudinalno kroz tijelo, razdvajajuæi ga na desnu i lijevu polovicu.Važno je znati koji se organi nalaze u kojoj abdominalnoj regiji ili kvadrantu tako da osoba zna gdje pregledati, udariti i opipati ih. Znanje o lokaciji pojedinih organa takoðer je esencijalno za vrijeme pregleda.
  • 0

Izvori:
Izvori:
  • Marušiæ A., Anatomija èovjeka, Medicinska naklada, 2002.
  • Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.