Skoi na sadraj




Niste našli što tražite?

Ako niste pronašli temu koja Vas zanima, ili biste neku medicinsku temu voljeli vidjeti obraðenu na našim stranicama, slobodno nas kontaktirajte putem e-mail adrese info@perpetuum-lab.com.hr

Najnoviji èlanak

Behçetova bolest


Behçetova bolest (Morbus Behçet, ICD-10: M35.2) je multisistemski, relapsirajući, kronični vaskulitis s upalom sluznica, karakteriziran trijasom rekurentnih oralnih aftoznih ulceracija, genitalnih ulceracija i uveitisa.Behçetova bolest javlja se podjednako u muškaraca i žena, no ukupna incidencija varira diljem svijeta. U zemljama Zapada incidencija se kreće uglavom do 1 slučaj na 100 000 lju... Sij 20 2015 01:32


- - - - -

Maternica


Maternica, uterus, je izdubljeni organ u obliku kruške sa zadebljanim stijenkama. U njemu se razvija embrio te kasnije kao fetus, pri èemu se njene mišiæne stijenke prilagoðavaju rastu fetusa i omoguæuju kasnije izbacivanje tijekom poroðaja. Uterus bez ploda leži u donjem dijelu zdjelice sa trupom položenim preko mokraænog mjehura dok vrat, cervix, zauzima položaj izmeðu ravnoga crijeva i mokraænog mjehura. Uterus odrasle žene je nagnut prema naprijed, što zovemo ''anteversio'' (zakrenut anterosuperiorno u odnosu na os vagine ili rodnice) te zakrivljen prema naprijed, što zovemo ''anteflexio'' (zakrivljen prema naprijed u odnosu na grliæ maternice) tako da leži na mokraænom mjehuru. Položaj maternice se iz tog razloga mijenja ovisno o popunjenosti mokraænog mjehura i ravnoga crijeva. Iako može biti razlièite velièine, u prosjeku je duljine 7.5 cm, širine 5 cm, te debljine 2 cm. Teži otprilike 90 g. Možemo je podijeliti u dva opisna dijela: trup i vrat.

Slika u privitku: Zenski_pelvicni_organi.png
Ženski pelvièni organi. (A) Pri disekciji ženskih spolnih organa, mokraæni mjehur i anteriorna zdjelica (superiorni ramus i tijela pubiènih kostiju) su presjeèeni koronalno i anteriorni segment je otklonjen. Na desnoj strani, tuba uterina, jajnik, ligamentum latum uteri i peritoneum koji prekriva lateralni zid zdjelice su otklonjeni kako bi se vidio ureter i a. iliaca interna. (B) Na ovoj sekciji vidi se maternica, jajnici, jajovodi i s njima povezane strukture. Ligamentum latum uteri je otklonjen na desnoj strani.

Trup maternice, tvoreæi superiorne dvije treæine organa, èini svod, fundus, maternice, zaokruženi dio koji leži superiorno od otvora jajovoda. Trup leži izmeðu slojeva širokog ligamenta maternice, ligamentum latum uteri i pokretno je. Ima dvije površine: visceralnu (u odnosu sa mokraænim mjehurom) i intestinalnu. Trup je u odnosu sa vratom preko relativnog suženja, isthmus uteri, širokog oko 1 cm.

Vrat maternice, cervix uteri, predstavlja cilindrièna, relativno uska inferiorna treæina maternice, približno 2.5 cm duljine kod odrasle žene koja nije trudna.

Za opisne svrhe, možemo ga podijeliti u dva dijela: na supravaginalni dio izmeðu suženja, isthmus, i rodnice, te na vaginalni dio, koji prelazi u samu rodnicu. Zaobljeni vaginalni dio okružuje vanjski otvor maternice te je stoga sam okružen uskim prostorom, vaginalnim svodom, fornix. Supravaginalni dio je odvojen sprijeda od mokraænog mjehura preko labavog vezivnog tkiva te straga odijeljen od ravnog crijeva preko rektouterinog zatona.

Izdubljena šupljina maternice je otprilike 6 cm duljine poèevši od vanjskog otvora do svoda. Rogovi maternice, cornua, predstavljaju superolateralna podruèja svoda maternice, mjesta gdje se pripajaju jajovodi. Nepotpuno sraštanje embrionskih paramezonefriènih vodova, iz kojih se formira maternica, ima za rezultat razne kongenitalne anomalije (npr. dvostruku ili dvostruko rogatu maternicu). Šupljina maternice se nastavlja prema inferiorno u zavojiti kanaliæ vrata. Kanaliæ se pruža od suženja unutar trupa maternice, anatomskog unutarnjeg otvora preko supravaginalnog i vaginalnog dijela vrata, te je u komunikaciji sa rodnicom preko vanjskog otvora. Šupljina maternice (podrobnije, cervikalni kanal) te šupljina rodnice zajedno predstavljaju poroðajni kanal, kroz kojeg fetus prolazi na kraju majèine trudnoæe.

Stijenka trupa maternice je sastavljena od tri omotaèa, ili sloja:
  • Perimetrium - serozni ili vanjski serozni sloj - saèinjen je od peritoneja kojega podupire tanak sloj vezivnog tkiva.
  • Myometrium - središnji sloj od glatkog mišiæja - postaje uvelike razvuèen (širok, a tanak) tijekom trudnoæe. Glavne grane krvnih žila i živaca se nalaze unutar tog sloja. Tijekom poroðaja se kontrakcija miometrija postiže hormonskom regulacijom u intervalima smanjivanja duljine kako bi se proširio otvor vrata maternice te ispustili fetus i posteljica. Za vrijeme menstruacije se kontrakcije miometrija mogu oèitovati kao grèevi.
  • Endometrium - unutarnji mukozni sloj - je èvrsto pripojen uz susjedni miometrij. Endometrij je aktivno ukljuèen u mesntruacijski ciklus, te dolazi do promjena u njegovoj strukturi kod svake pojedine faze ciklusa. U sluèaju zaèeæa, blastocista se implantira u stijenku endometrija; ukoliko ne doðe do zaèeæa, unutarnja površina ovog sloja se odbaci putem menstruacijske krvi.
Kolièina mišiænog tkiva u vratu maternice je znatno manja nego u trupu maternice. Vrat je veæinom fibrozan i saèinjen od kolagena s manjom kolièinom glatkog mišiæja i elastina.


Ligamenti maternice

Izvana, ligamenti jajnika se pripajaju na maternicu posteroinferiorno u odnosu na mjesta pripoja jajovoda za maternicu. Kružni ligament maternice, ligamentum teres uteri, se pripaja anteronferiorno u odnosu na to mjesto pripoja. Ova dva ligamenta su ostaci ovarijskog gubernakula, zbog odnosa u postanku gonada te mijenjanju njihova položaja sa mjesta razvijanja na stražnjoj abdominalnoj stijenci do konaènog položaja.

Široki ligament, ligamentum latum uteri, maternice je zapravo dvostruki peritonej (mezenterij) koji se pruža sa postraniènih strana maternice na lateralne stijenke i dno zdjelice. Ligament pomaže u održavanju stalnog položaja maternice. Dva sloja širokog ligamenta su meðusobno ujednaèeni pri slobodnom rubu koji okružuje jajovod. Postranièno se peritonej širokog ligamenta produžuje superiorno kao suspenzorni ligament jajnika, ligamentum suspensorium ovarii. Izmeðu slojeva širokog ligamenta na svakoj strani maternice, ligament jajnika leži posterosuperiorno a kružni ligament leži anteroinferiorno. Jajovod leži u anterosuperiornom slobodnom rubu širokog ligamenta, unutar malenog mezenterija kojeg nazivamo mesosalpinx. Slièno tome, jajnik leži unutar malenog mezenterija kojeg nazivamo mesoovarium, na stražnjem prikazu širokog ligamenta. Najveæi dio širokog ligamenta, inferiorno od mezosalpinksa i mezoovarija, koji služi kao mezenterij za samu maternicu, se naziva mesometrium.

Maternica je sabijena struktura smještena u središtu šupljine zdjelice. Glavni potpornji maternice koji ju drže u tom položaju su pasivni i aktivni, odnosno dinamièki. Dinamièka potpora maternice ostvarena je putem dijafragme zdjelice. Njezin tonus tijekom sjedenja i stajanja te aktivna kontrakcija tijekom perioda poveæanog intraabdominalnog tlaka (kihanje, kašljanje, etc.) se prenosi kroz okolne zdjeliène organe i endopelviènu fasciju kojom su obloženi. Pasivna potpora maternice je omoguæena po samom položaju kojim ona normalno leži u anteverziji i antefleksiji na gornjem dijelu mokraænog mjehura. Kada je poveæan intraabdominalni tlak, maternica još više priliježe uz mokraæni mjehur. Vrat je najmanje pomièni dio maternice zbog pasivne potpore koju pružaju pripojena zadebljanja endopelviène fascije (ligamenti), koji takoðer mogu sadržavati nešto glatkog mišiæja:
  • Transverzalni vratni (kardinalni) ligamenti pružaju se od vrata i lateralnih dijelova svoda vagine prema lateralnim stijenkama zdjelice.
  • Sakrouterini ligamenti prolaze superiorno i blago posteriorno sa strana vrata prema sredini križne kosti; palpabilni su prilikom rektalnog pregleda.
Zajedno aktivni i pasivni potporni dijelovi drže maternicu u središnjem položaju zdjelice te se odupiru sluèaju da maternica sklizne ili da bude progurana u rodnicu.


Relativni položaj maternice

Peritonej prekriva maternicu sprijeda (anteriorno) i odozgo (superiorno), osim vrata maternice. Peritonej prelazi sprijeda sa maternice na mokraæni mjehur te straga sa stražnjeg dijela svoda rodnice na ravno crijevo. Anteriorno, trup maternice je odvojen od mokraænog mjehura preko vezikouterinog zatona, excavatio vesicouterina, gdje peritonej prelazi sa maternice na stražnji rub gornje površine mokraænog mjehura. Posteriorno, trup maternice i supravaginalni dio vrata su odvojeni od sigmoidnog kolona preko sloja peritoneja i peritonealnom šupljinom te od ravnog crijeva, rectum, preko rektouterinog zatona, excavatio rectouterina. Lateralno, arterija maternice križa ureter superiorno, kraj samog vrata.

Sažetak okolnih odnosa maternice:
  • Anteriorno (anteroinferiorno spram njezinog normalnog anteverzijskog položaja): vezikouterini zaton i gornja površina mokraænog mjehura; supravaginalni dio vrata je u odnosu sa mokraænim mjehurom te odvojen od njega samo fibroznim vezivnim tkivom.
  • Posteriorno: rektouterini zaton sadrži zavoje tankog crijeva te anteriornu površinu ravnog crijeva; jedino se ovdje visceralna pelvièna fascija koja spaja ravno crijevo i maternicu odupire poveæanju intraabdominalnog tlaka
  • Lateralno: peritonealni široki ligament koji drži krajeve trupa maternice te transverzalni vratni ligamenti fascije na svakoj strani vrata i rodnice; u prijelazu izmeðu dva ligamenta prolaze mokraæovodi, ureteri, prema anteriorno i pomalo superiorno u odnosu na lateralni dio vaginalnog svoda te inferiorno u odnosu na arterije maternice, aa. uterinae, obièno otprilike 2 cm lateralno u odnosu na supravaginalni dio vrata.

Arterijska opskrba maternice

Slika u privitku: Prokrvljenost_vagine,_maternice_i_jajnika.png
Krvna opskrba i venska drenaža vagine, maternice i jajnika. Otklonjen je široki ligament maternice, ligamentum latum uteri, kako bi se prikazale anastomotske grane a. ovaricae, ogranka aorte, i a. uterinae, ogranka a. iliacae internae koja prokrvljuje jajnik, tubu uterinu i maternicu. Vene slijede slièan uzorak, retrogradno od arterija, ali su pleksiformnije, ukljuèujuæi plexus pampiniformis povezan s jajnicima i uterine i vaginalne pleksuse (zajedno, uterovaginalni pleksus).

Krvna opskrba maternice potjeèe uglavnom od materniènih arterija, aa. uterinae, uz potencijalnu kolateralnu opskrbu putem arterija jajnika, aa. ovaricae.


Venska i limfna drenaža maternice

Materniène vene ulaze u široki ligament zajedno sa arterijama te formiraju venozni pleksus maternice na svakoj strani vrata. Vene materniènog pleksusa se odvode u unutarnje ilijaèke vene.

Slika u privitku: Limfna_drenaza_unutr_zenskih_spolnih_organa.png
Limfna drenaža unutrašnjih ženskih spolnih organa. Strelice prikazuju tok limfe.

Limfne žile iz maternice se odvode u više smjerova, a pružaju se uz žile koje ju opskrbljuju i uz ligamente koji su pripojeni uz:
  • Veæina limfnih žila sa svoda i gornjeg dijela trupa maternice prolazi uz žile opskrbnice jajnika do lumbalnih limfnih èvorova; no neke se žile svoda, naroèito one koje su blizu ulaza u jajovode, i one blizu mjesta pripoja kružnih ligamenata, pružaju duž duljine kružnih ligamenata maternice do površinskih ingvinalnih limfnih èvorova.
  • Limfne žile sa veæine trupa maternice te i neke sa vrata prolaze unutar širokog ligamenta do vanjskih ilijaèkih limfnih èvorova.
  • Limfne žile sa materniènog vrata takoðer prolaze duž materniènih krvinh žila, unutar transverzalnih vratnih ligamenata, do unutarnjih ilijaèkih limfnih èvorova, te duž sakrouterinih (sakrogenitalnih) ligamenata do sakralnih limfnih èvorova.

Inervacija maternice

Slika u privitku: Inervacija_zenskih_unutrasnjih_spolnih_organa.png
Inervacija ženskih unutrašnjih spolnih organa. Pelvièni splanhnièki živci, polazeæi od S2-S4 anteriornih korijenova, daju parasimpatièka motorièka vlakna za maternicu i vaginu (i vazodilatacijska vlakna ze erektilna tkiva klitorisa i vestivularnog bulbusa; nije prikazano na slici). Presinaptièka simpatièka vlakna premošæuju truncus sympatheticus i prolaze kroz lumbalne splanhnièke živce do sinapsis postsinaptièkim vlaknima u prevertebralnim ganglijima; zatim vlakna putuju kroz superiorni i inferiorni hipogastrièki pleksus do pelviènih organa. Visceralna aferentna vlakna koja provode osjet boli iz intraperitonealnih struktura (kao što je tijelo maternice) putuju sa simpatièkim vlaknima do T12-L2 spinalnih ganglija. VIsceralna aferentna vlakna koja provode bol iz subperitonealnih struktura, kao što su cerviks maternice i rodnica (porodiljni kanal), putuju sa parasimpatièkim vlaknima u S2-S4 spinalne ganglije. Somatski osjet s otvora vagine takoðer prolazi u S2-S4 spinalne ganglije putem pudendalnog živca. Uz to, mišiæne kontrakcije maternice se potièu hormonski.



Vidi još: Inervacija vagine i uterusa



Sažetak

Oblikom koji podsjeæa na krušku, maternica je organ u koju se implantira blastocista (rani embrio) te se tako razvija u odraslog embrija te kasnije kao fetus. Iako joj se velièina i proporcije mijenjaju tijekom razlièitih razdoblja života, maternica bez ploda se sastoji od trupa i vrata, podijeljenih sa relativnim suženjem. Maternica ima troslojnu stijenku sastavljenu od:
  • unutarnjeg (vaskularnog i sekretornog) endometrija, koji podliježe ciklièkim promjenama uslijed pripreme za implantaciju te ljuštenjem u sluèaju kada do toga ne doðe;
  • hormonski stimulirani miometrij od glatkog mišiæja, koji proširuje cervikalni kanaliæ te izbacuje fetus tijekom poroðaja;
  • visceralni peritonej (perimetrium), koji prekriva veæi dio svoda i trupa (osim nepokrivenog podruèja uz sam mokraæni mjehur) te se nastavlja bilateralno kao široki ligament (mesometrium).

Maternica je normalno antevertirana i antefleksirana tako da joj težinu veæinom preuzima mokraæni mjehur. Znaèajnu pasivnu potporu pružaju joj i transverzalni cervikalni ligamenti te aktivnu potpuru koju pružaju mišiæi dna zdjelice. Maternièna arterija opskrbljuje maternicu te i posteljicu tijekom trudnoæe. Krv iz maternice se odvodi u uterovaginalni venski pleksus a limfa do svih glavnih èvorova zdjelice, dok se dijelovi koji se pružaju niz oble ligamente odvode to površinskih ingvinalnih èvorova.
  • 0

Izvori:
Izvori:
  • Marušiæ A., Anatomija èovjeka, Medicinska naklada, 2002.
  • Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.
  • Križan Z., Kompendij anatomije èovjeka III. dio, Školska Knjiga, Zagreb, 1997.