Skoi na sadraj




Niste našli što tražite?

Ako niste pronašli temu koja Vas zanima, ili biste neku medicinsku temu voljeli vidjeti obraðenu na našim stranicama, slobodno nas kontaktirajte putem e-mail adrese info@perpetuum-lab.com.hr

Najnoviji èlanak

Behçetova bolest


Behçetova bolest (Morbus Behçet, ICD-10: M35.2) je multisistemski, relapsirajući, kronični vaskulitis s upalom sluznica, karakteriziran trijasom rekurentnih oralnih aftoznih ulceracija, genitalnih ulceracija i uveitisa.Behçetova bolest javlja se podjednako u muškaraca i žena, no ukupna incidencija varira diljem svijeta. U zemljama Zapada incidencija se kreće uglavom do 1 slučaj na 100 000 lju... Sij 20 2015 01:32


- - - - -

Srce


Srce (grè. καρδία - kardia, lat. cor) je dvostruka, autonomna crpka i pumpa, malo veæa od stisnute šake, èiji dijelovi rade ujedinjeno kako bi izbacivali krv u sve dijelove tijela. Kod odraslih ljudi srce je dugaèko oko 12 cm, široko 8-9 cm u najširem dijelu, te debljine oko 6 cm. Težina kod muškaraca varira od 280 do 340 grama, a kod žena od 230 do 280 grama. Srce se poveæava težinom i velièinom tijekom života, negdje do zrele dobi, a to poveæanje je izraženije kod muškaraca nego kod žena.


Slika u privitku: Ultrazvuk_srca.gif
3D rekonstrukcija srca gledana s vrha srca prema zalistcima. Pulmonalni zalistak se ne vidi, a listiæi trikuspidalnog i aortalnog zalistka su samo djelomièno vidljivi. Lijevo su 2D ultrazvuène slike na kojima se vide trikuspidalni i mitralni zalisci (gornja) i aortalni i mitralni zalisci (donja).

Srce je septumom podijeljeno na desnu i lijevu polovicu, a još jedno suženje dodatno dijeli polovice na dvije šupljine, gdje gornju šupljinu nazivamo atrij, a donju ventrikul. Srce se stoga sastoji od èetiriju odijeljka ili komora: desni i lijevi atrij i desni i lijevi ventrikul. Atriji primaju krv koju izbacuju u ventrikule. Sinkronizirana aktivnost dviju srèanih atrioventrikularnih pumpa (desni i lijevi odjeljak) èine srèani ciklus. Ciklus zapoèinje razdobljem širenja ventrikula i ventrikularnog punjenja (dijastola) a završava razdobljem kontrakcije i pražnjenja ventrikula (sistola). Dva srèana zvuka èuju se stetoskopo: "lab" zvuk dok se krv prenosi (ili usisava) iz atrija u ventrikule i "dab" zvuk dok ventrikuli izbacuju krv iz srca. Srèane zvukove proizvodi pomicanje srèanih zalistaka koji spreèavaju povratak krvi tijekom kontrakcije srca.


Slika u privitku: Srcani_misic.png
Srèani mišiæ pri niskom poveæanju (270 puta), longitudinalni (uzdužni) presjek. Vide se karakteristike ove vrste mišiæa, gdje strelice pokazuju mjesto grananja vlakana, kao i tamne i svijetle pruge (vrhovi strelica) koje se protežu transverzalno dužinom vlakana. Svako mišiæno vlakno ima veliku, centralno smještenu, ovalnu jezgru (oznaèenu slovim N), iako ponekad mišiæne stanice mogu posjedovati i dvije jezgre. Prijelazne ploèe (eng. intercalated discs - ID) se ne vide dobro, jer ih nije lako prikazati na bojenju hemalau-eozinom. Intracelularni prostori srèanog mišiæa su bogato prožeti krvnim žilama, osobito kapilarama. U odnosu na srèani mišiæ, popreènoprugasta skeletna mišiæna vlakna se ne granaju, imaju meðusobno paralelne mioilamente, jezgre im mogu biti periferno smještene, i nemaju prijelaznih ploèa.

Desna strana srca (desno srce) prima neoksigeniranu (vensku) krv iz tijela kroz gornju šuplju venu, vena cava superior i donju šuplju venu, vena cava inferior i izbacuje je kroz truncus pulmonalis u pluæa kako bi se tamo oksigenizirala. Lijeva strana srca (lijevo srce) prima dobro oksigeniranu (arterijsku) krv iz pluæa kroz pulmonalne vene i izbacuje je u aortu za distribuciju po tijelu.


Perikard



Perikard je fibroserozna membrana koja prekriva srce i poèetni dio njegovih velikih krvnih žila. Perikard je zatvorena vreæa koja se sastoji od dva sloja. Èvrsti vanjski sloj, fibrozni perikard, pericardium fibrosum, nastavlja se i stapa se sa centralnom tetivom dijafragme. Unutrašnja površina fibroznog perikarda podstavljena je seroznom membranom, parijetalnim listom seroznog perikarda, lamina parietalis. Ovaj sloj se vraæa na srce od velikih krvnih žila; aorte, truncusa pulmonalisa i vena, te superiorne i inferiorne venae cavae kao visceralni list seroznog perikarda, lamina visceralis.

Lamina visceralis je èvrsto srasla sa srèanom površinom i èini njegov vanjski sloj, epicardium. Dakle, serozni perikard, pericardium serosum, èine parijetalni i visceralni list. Serozni perikard sastoji se uglavnom od mezotela, jednog sloja spljoštenih epitelnih stanica koje podstavljaju i unutrašnju površinu fibroznog perikarda i vanjsku površinu srca.


Srèana stijenka

Stijenka srca sastoji se od triju slojeva:
  • Endokarda - tankog unutrašnjeg sloja (endotel i subendotelno vezivno tkivo) ili "podstave" srca koja takoðer prekriva zalistke.
  • Miokarda - debelog, kružnog srednjeg sloja naèinjenog od srèanog mišiæa.
  • Epikarda - debelog vanjskog sloja (mezotela) kojeg tvori viceralni sloj seroznog perikarda

Vanjski izgled srca

Slika u privitku: Oblik_orijentacija_rubovi_srca.png
Oblik, orijentacija, površine i rubovi srca. (A i B) Prikazana je sternokostalna površina srca i odnos velikih krvih žila. Ventrikuli dominiraju ovom površinom (dvije treæine desnog ventrikula, jedna treæina lijevog ventrikula). Vidljiva je cijela desna aurikula i veæi dio desnog atrija, ali se vidi samo manji dio lijeve aurikule. (C i D) Pulmonalna (lijeva) i dijafragmatska (inferiorna) površina i baza srca su prikazani kao i odnos velikih krvnih žila.

Srce izvana izgleda poput piramide, bez linija prelaska jedne plohe u drugu. Razlikujemo bazu, vrh i tri strane srca.

Baza srca, basis cordis, usmjerena je prema gore, natrag i udesno, a od torakalnih kralježaka je razdvaja jednjak, aorta i ductus thoracicus. Bazu srca èini uglavnom lijevi atrij i djelomièno stražnji dio desnog atrija. Oblikom je èetvrtasta, a superiorno dodiruje bifurkaciju pulmonalne arterije, a inferiorno ogranièenje je posteriorni dio sulcusa coronariusa koji sadrži koronarni sinus. Desno joj je granica sulcus terminalis desnog atrija, a lijevo ligament lijeve vene cave i vena obliqua atrii sinistri (eng. oblique vein of Marshall). Èetiri pulmonalne vene, dvije sa svake strane, otvaraju se u lijevi atrij, dok se vena cava superior otvara u gornji, a vena cava inferior u donji dio desnog atrija.

Vrh srca, apex cordis, usmjeren prema dolje, naprijed i ulijevo, a prekriva ga lijevo pluæno krilo i pleura; leži iza petog lijevog interkostalnog prostora, 8-9 cm od središnje sternalne linije - ili oko 4 cm ispod i 2 mm s medijalne strane lijeve bradavice dojke.

Tri strane su:
  • Facies anterior (facies sternocostalis), prislonjena na prednju prsnu stijenku. Njezin niži dio je konveksan, tvori ga uglavnom desni ventrikul, a blizu lijevog ruba je premošæuje anteriorni sulcus longitudinalis. Gornji dio od donjeg razdvaja sulcus coronarius, a tvore ga atriji; to je duboko udubljenje, u kojem se nalazi silazna aorta i pulonalna arterija.
  • Facies inferior (facies diaphragmatica), priliježe u ošit, usmjerena je prema straga i dolje. Tvore je ventirkuli, naslonjena je na centralnu tetivu dijafragme i manji lijevi dio mišiænog dijela ošita. Od baze je odvaja posteriorni dio sulcusa coronariusa, a na njoj se nalazi i ukoso položeni posteriorni longitudinalni usjek.
  • Facies pulmonalis dextra et sinistra dodiruju pluæna krila.
Srce nema izrazitih rubova, ali je dobro vidljiv rub na desnoj strani koji tvore dijafragmalna i sternokostalna strana - margo dexter. Taj rub je dugaèak, a tvore ga desni atrij gore i desni ventrikul dolje. Atrijski dio ruba je zaobljen i gotovo vertikalno položen, topografski smješten iza treæe, èetvrte i pete rebrene hrskavice, oko 1.25 cm od ruba prsne kosti. Naziv margo acutus se odnosi na ventrikularni dio desnog ruba, položen gotovo horizontalno, a proteže se od sternalnog kraja šeste rebrene hrskavice do vrha srca. Na lijevoj strani srca nema ruba, nego se kao rub uzima cijela lijeva strana, koja se naziva još i margo obtusus ili tupi rub.

Velike krvne žile koje izlaze iz klijetki tvore srèanu krunu - corona cordis. Podjela srca na èetiri šupljine vidljiva je na njegovoj površini, jer je obilježena usjecima:
  • Atrioventrikularnim usjekom, sulcusom coronariusom atriji su odvojeni od ventrikula ; u toj udubini su smještene hranidbene krvne žile srca (koronarne arterije); usjek se ne vidi anteriorno, gdje je sakriven korijenom a. pulmonalis.
  • Interatrijski usjek, sulcus interatrialis, odgovara interatrijskoj pregradi - razdvaja dva atrija, izraženiji je posteriorno, a anteriorno je skriven pulmonalnom arterijom i aortom.
  • Sulcus interventricularis anterior i sulcus interventricularis posterior odgovaraju interventrikularnoj pregradi - razdvajaju dva atrija. Prednji interventrikularni usjek smješten je na sternokostalnoj površini srca, blizu lijevog ruba, a stražnji interventrkularni usjek na dijafragmatskoj površini blizu desnog ruba. Ta dva usjeka se šire od baze ventrikula prema vrhu srca dok njihovim spajanjem ne nastane urez, incisura apicis cordis.


Incisura apicis cordis dijeli srèani vrh na dva dijela, lijevi dio pripada lijevoj klijetci, i pri kontrakciji srca udara u torakalnu stijenku. Pri pregledu srca palpiramo srèani udarac (ictus cordis), koji se normalno osjeti u èetvrtom ili petom meðurebrenom prostoru, 1 cm medijalno od medioklavikularne linije. To je bitno zato što primjerice pri dilataciji lijeve klijetke odmah možemo uoèiti da je ictus pomaknut lijevo i prema dolje i sl.


Na prednjoj strani klijetki, desno od interventrikularne brazde nalazi se dio desne klijetke od kojeg polazi pluæna arterija, conus arteriosus. Kao što je prije spomenuto, anteriorno bazu srca prekriva poèetni dio pluæne arterije i aorte, a velike krvne žile lateralno obuhvaæaju srèane uške, auricula dextra et sinistra.


Desni atrij



Desni atrij, atrium dextrum, prima vensku krv iz venae cave superior, v. cave inferior i sinusa coronariusa. Desni atrij je veæi nego lijevi, ali su mu stijenke tanke (debljine oko 2 mm), a njegova šupljina u može primiti oko 57 kubiènih centimetara krvi. Sastoji se od dva dijela: sinusa venaruma smještenog posteriorno, te manjeg dijela, aurikule, smještene anteriorno.


Desni ventrikul



Desni ventrikul je trokutastog oblika, i širi se od desnog atrija do vrha, apexa, srca. Njegova anterosuperiorna površina je zaobljena i konveksna te tvori veæi dio sternokostalne površine srca. Inferiorna površina je spljoštena, položena na ošit, i tvori mali dio dijafragmatske površine srca. Posteriorni zid tvori ventrikularni septum, koji se "zabija" u desni ventrikul, tako da na transverzalnom presjeku šupljina ima polumjeseèasti oblik. Gornji i lijevi kut stvara conus arteriorus, od kojeg se odvaja pulmonalna arterija. Vezivni snop, koji se može nazivati tetivom conusa arteriosusa, širi se prema gore od desnog atrioventikularnog fibroznog prstena i povezuje posteriornu površinu conusa arteriosusa s aortom. Stijenka desnog ventikula tanja je nego stijenka lijevog ventrikula, pri èemu je omjer debljine otprilike 1:3; najdeblja je na bazi, a postupno postaje tanja prema vrhu srca. Šupljina desnog ventirkula volumenom je jednaka šupljini lijevog ventrikula, te može prihvatiti oko 85 kubiènih centimetara krvi.


Lijevi atrij



Lijevi atrij, atrium sinistrum, je manji nego desni atrij, ali su mu stijenke deblje - oko 3 mm; i kao i desni atrij, sastoji se od dva dijela - glatke glavne šupljine i aurikule s musculi pectinati. Lijevi atrij èini veæinu baze srca.


Lijevi ventrikul



Lijevi ventrikul, ventriculus sinister, je duži i više stožastog oblika nego desni ventrikul, a na transverzalnom presjeku njegova šupljinja ima ovalni ili gotovo kružni oblik. Tvori mali dio sternokostalne i znatan dio dijafragmatske površine srca, i takoðer tvori vrh, apex, srca. Njegove stijenke su oko tri puta deblje nego stijenke desnog ventrikula, jer je tlak krvi mnogo viši u sustavnoj nego u pluænoj cirkulaciju, stoga lijevi ventrikul obavlja i veæi rad nego desni ventrikul.


Arterijska opskrba srca



Krv koja prolazi srèanim pretklijetkama i klijetkama pripada funkcionalnom krvotoku srca i ne može prehraniti debelu srèanu stijenku. Stoga srèani mišiæ, koji ima velike energetske zahtjeve za svoj rad, oprskrbljuje posebni hranidbeni krvotok, koji dolazi srèanim arterijama. Jedini ogranci uzlazne aorte, aorta ascendens, su dvije koronarne arterije koje prehranjuju srce; polaze blizu samog polazišta aorte, odmah iznad hvatišta rubova polumjeseèastih zalistaka. To su desna i lijeva srèana arterija, a. coronaria dextra et sinistra.
  • 0

Izvori:
Izvori:
  • Marušiæ A., Anatomija èovjeka, Medicinska naklada, 2002.
  • Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.