Skoi na sadraj




Niste našli što tražite?

Ako niste pronašli temu koja Vas zanima, ili biste neku medicinsku temu voljeli vidjeti obraðenu na našim stranicama, slobodno nas kontaktirajte putem e-mail adrese info@perpetuum-lab.com.hr

Najnoviji èlanak

Behçetova bolest


Behçetova bolest (Morbus Behçet, ICD-10: M35.2) je multisistemski, relapsirajući, kronični vaskulitis s upalom sluznica, karakteriziran trijasom rekurentnih oralnih aftoznih ulceracija, genitalnih ulceracija i uveitisa.Behçetova bolest javlja se podjednako u muškaraca i žena, no ukupna incidencija varira diljem svijeta. U zemljama Zapada incidencija se kreće uglavom do 1 slučaj na 100 000 lju... Sij 20 2015 01:32


- - - - -

Želudac

anatomija
Želudac (lat. gaster; stomak) je prošireni dio probavnog trakta izmeðu jednjaka i tankog crijeva. Specijaliziran je za skupljanje uzete hrane i kemijski i mehanièki je priprema za probavu i prelazak u dvanaesnik (lat. duodenum). Kod veæine ljudi, oblik želuca slièi slovu J; ipak, oblik i položaj mogu znatno varirati ovisno o tipu tijela i èak varirati kod iste osobe kao rezultat pokreta ošita tijekom respiracije, sadržaja želuca ili položaja osobe (primjerice, pri ležanju ili stajanju).

Želudac miješa i pohranjuje hranu, a njegova glavna funkcija je enzimatska probava. Želuèani sok pretvara masu hrane u polutekuæu mješavinu, himus, koji prolazi relativno brzo u duodenum.

Prazan želudac je samo lagano veæi nego debelo crijevo, ipak, sposoban je znatno se proširiti i zadržati 2-3 L hrane. Želudac novoroðenèeta, velièine limuna, može se proširiti za prihvat do 30 mL mlijeka.


Slika u privitku: Abdominalni_dio_ezofagusa_i_zeludac.png
Abdominalni dio jednjaka i želudac. (A) Želudac i omentum majus i minus. Lijevi dio jetre odrezan je kako bi se vidjeli omenum minus i foramen epiploicum (ulaz u bursu omentalis). Doseg netaknute jetre prikazuje isprekidana linija. Želudac je ispunjen zrakom. (B) Unutrašnja površina (mukozna membrana). Longitudinalne želuèane brazde, ruge, nestaju kada se želudac širi. Duž male krivine, nekoliko longitudinalnih sluzniènih nabora širi se od jednjaka do pilorusa, èineæi želuèani kanal duž kojega prolazi progutana tekuæina. (C ) Polorus je kontrahirani završni dio želuca. Pilorus se distalno otvara u dvanaesnik.


Dijelovi želuca



Želudac ima èetiri dijela:
  • Pars cardiaca: dio želuca koji okružuje kardijalni otvor, antrum cardiacum
  • Fundus: prošireni superiorni dio povezan s lijevom kupolom dijafragme, inferiorno je ogranièen horizontalnom ravninom kardijalnog otvora. Superiorni dio fundusa obièno doseže razinu lijevog petog interkostalnog prostora. Incisura cardiaca nalazi se izmeðu jednjaka i fundusa želuca. Fundus se može proširiti plinom, tekuæinom, hranom, ili bilo kojom kombinacijom ovih sastojaka.
  • Tijelo, corpus: najveæi dio želuca izmeðu fundusa i antruma pyloricuma.
  • Pylorus (pilorus): izlazni dio želuca; njegov široki dio, antrum pyloricum sužava se u pilorièni kanal. Pylorus (grè. èuvar vrata), distalna, sfinkterska regija, obilježena je zadebljanjem kružnog sloja glatkih mišiæa koji kontroliraju otpuštanje želuèanog sadržaja kroz pilorièni otvor u dvanaesnik.
Želudac ima i dva zavoja:
  • Curvatura minor gastris: tvori kraæu konkavnu granicu želuca: incisura angularis oštri je usjek približno dvije treæine udaljenosti duž manjeg zavoja koji oznaèava spoj tijela i piloriènog dijela želuca.
  • Curvatura major gastris: dugaèka, konveksna granica želuca.
Periodièno ispražnjavanje želuca dogaða se kada intragastrièni tlak prevlada otpor pilorusa. Normalno je tonièki kontrahiran tako da je pilorièni otvor sužen, osim kada propušta himus. U pravilnim razmacima, gastrièna peristaltika prenosi himus kroz pilorièni kanal i otvor u tanko crijevo za daljnje miješanje, probavu i apsorpciju.

Slika u privitku: Bursa_omentalis.png
Bursa omentalis i ležište želuca. (A) Kod anteriornog pristupa bursi omentalis, omentum majus i gastrosplenièni ligament razrezani su duž veæeg zavoja želuca, a želudac je podignut superiorno kako bi se bursa vidjela s anteriorne strane. Na desnom kraju bursae, dvije granice foramena epiploicuma se vide: inferiorni korijen hepatoduodenalnog ligamenta (koji sadrži portalnu trijadu) i lobus caudatus jetre. (B) Izrezani su želudac i veæina omentuma minusa, a peritoneum posteriornog zida bursae omentalis koji prekriva ležište želuca je maknut kako bi se otkrili organi ležišta. Iako su adhezija, kao što je vezanje slezene za dijafragmu ovdje, dio normalnog post mortem nalaza, one nisu dio normalne anatomije.


Unutrašnjost želuca



Glatka površina sluznice želuca crvenkastosmeðe je boje za vrijeme života, osim u piloriènom dijelu, gdje je ružièasta. Prekrivena je kontinuiranim mukoznim slojem koji štiti njegovu površinu od želuèane kiseline - produkta žlijezda želuca. Kada se kontrahira, želuèana sluznica pomièe se u longitudinalne usjeke nazvane ruge; najizraženije su prema piloriènom dijelu i duž velikog zavoja želuca. Gastrièni kanal stvara se privremeno tijekom gutanja izmeðu longitudinalnih ruga i sluznice malog zavoja. To se vidi radiografski i endoskopijom. Gastrièni kanal stvara se zbog èvrstog prijanjanja sluznice želuca za mukozni sloj, koji tu ne sadrži kosi sloj. Slina i male kolièine prožvakane hrane i drugih tekuæina prolaze kroz gastrièni kanal u pilorièni kanal kada je želudac gotovo prazan. Ruge nestaju ako se želudac raširi.


Prostorni odnosi želuca



Želudac je prekriven peritoneumom, osim na mjestima gdje krvne žile teku duž njegovih zavoja, i malog podruèja posteriorno od kardijalnog otvora. Dva sloja omentuma minusa šire se oko želuca i napuštaju njegov veliki zavoj kao omentum majus. Anteriorno, želudac dodiruje ošit (dijafragmu), lijevi režanj jetre i anteriorni abdominalni zid. Posteriorno, želudac je povezan s bursom omentalis i gušteraèom; posteriorna površina želuca tvori anteriorni zid bursae omentalis.

Ležište želuca, na kojemu on poèiva u ležeæem položaju, tvore strukture posteriornog zida bursae omentalis. Od superiorno prema inferiorno, ležište želuca tvori lijeva kupola dijafragme, slezena, lijevi bubreg i nadbubrežna žlijezda, a. splenica, gušteraèa i transverzalni mezokolon i kolon.


Krvne žile, limfa i živci želuca



Želudac prima bogatu arterijsku opskrbu od truncusa celiacusa i njegovih ogranaka. Porijeklo, tijek i distribucija arterija želuca opisani su u tablici niže. Veæina krvi dolazi iz anastomoza koje nastaju duž manjeg zavoja želuca od desne i lijeve a. gastricae, te duž veæeg zavoja od desnih i lijevih gastro-omentalnih arterija (a. gastro-omentalis dextra ili a. gastroepiploica dextra, i a. gastro-omentalis sinistra ili a. gastroepiploica sinistra). Fundus i gornji dio tijela želuca primaju krv iz kratkih, aa. gastricae breves, i posteriornih želuèanih arterija.

Želuèane vene prate arterije, položajem i tijekom. Desna i lijeva gastrièna vena ulijevaju se u portalnu venu; kratke gastriène vene, vv.gastricae breves, i v. gastro-omentalis sinistra ulijevaju se u v. splenicu, koja se pridružuje v. mesentericai superior u stvaranju portalne vene. Desna gastro-omentalna vena prazni se u gornju mezenteriènu venu. Prepilorièna vena silazi preko pilorusa u desnu gastriènu venu. Zbog toga što je ova vena lako uoèljiva, kirurzi je koriste za identifikaciju pilorusa.

Slika u privitku: Vene_zeluca,_duodenuma_i_slezene.png
Vene želuca, duodenuma i slezene. Venska drenaža iz želuca i duodenuma je u portalnu venu, ili direktno ili indirektno putem v. splenicae ili v. mesentericae superior. V. splenica obièno prima v. mesentericu inferior i zatim se ujedinjuje s v. mesentericom superior kako bi stvorile portalnu venu.

Želuèane limfne žile prate arterije duž veæeg i manjeg zavoja želuca. Dreniraju limfu s njegove anteriorne i posteriorne strane prema zavojima, gdje su smješteni gastrièni i gastro-omentalni limfni èvorovi. Eferentne žile iz ovih èvorova prate velike arterije do celijaènih limfnih èvorova.

Pregled limfne drenaže želuca:
  • Limfa iz superiorne dvije treæine želuca drenira se duž desnih i lijevih gastriènih krvnih žila u gastriène limfne èvorove; limfa iz fundusa i superiornog dijela tijela želuca takoðer se drenira duž kratkih gastriènih i lijevih gastro-omentalnih krvnih žila u pankreasnospleniène limfne èvorove
  • Limfa iz superiorne dvije treæine inferiorne treæine želuca drenira se duž desnih gastro-omentalnih krvnih žila u piloriène limfne èvorove
  • Limfa iz lijeve treæine velikog zavoja drenira se duž kratkih gastriènih i spleniènih krvnih žila u pankreasnoduodenalne limfne èvorove.
Parasimpatièka opskrba želuca dolazi iz anteriornog i posteriornog truncusa vagalisa i njegovih ogranaka, koji ulaze u abdomen kroz ezofagealni hiatus. Truncus vagalis anterior, koji uglavnom potjeèe od lijevog n. vagusa, obièno ulazi u abdomen kao jedan ogranak na anteriornoj površini jednjaka. Teèe prema manjem zavoju želuca, gdje daje jetrene i duodenalne ogranke koji želudac napuštaju kroz hepatoduodenalni ligament. Ostatak truncusa vagalisa anteriora nastavlja duž manjeg zavoja dajuæi anteriorne gastriène ogranke. Veæi posteriorni truncus vagalis, nastao od desnog n. vagusa, ulazi u abdomen na posteriornoj površinu jednjaka i teèe prema veæem zavoju želuca. Posteriorni truncus vagalis daje ogranke za anteriornu i posteriornu površinu želuca. Od njega se odvaja celijaèni ogranak koji odlazi u celijaèni pleksus, a zatim nastavlja duž manjeg zavoja želuca i daje posteriorne gastriène ogranke.

Simpatièka opskrba želuca je iz T6 do T9 segmenata kralježnjène moždine, prolazi u celijaèni pleksus putem veæih splanhnièkih živaca i distribuira se kroz pleksuse oko gastriènih i gastro-omentalnih arterija.


Sažetak



Želudac je prošireni dio probavnog trakta izmeðu jednjaka i dvanaesnika, specijaliziran za akumulaciju progutane hrane i njenu kemijsku i mehanièku pripremu za probavu. Želudac je položen asimetrièno u abdominalnoj šupljini, lijevo od središnje linije i obièno u gornjem lijevom kvadrantu. Abdominalni dio jednjaka ulazi u kardijalni dio želuca, a pilorièki dio izlazno mjesto u dvanaesnik. Ispražnjavanje želuca kontrolira pilorus. Njegova površina prekrivena je zaštitnim slojem sluzi koja prekriva želuèane ruge, a one nestaju kada se želudac širi. Želudac je intraperitonealni organ, omentum minus (obuhvaæajuæi anastomoze izmeðu desnih i lijevih želuèanih krvnih žila) prièvršæen je za njegov manji zavoj, a omentum majus (koji obuhvaæa anastomoze izmeðu desnih i lijevih gastro-omentalnih krvnih žila) prièvršæen je za njegov veæi zavoj. Krvne žile njegovih zavoja služe za opskrbu tijela i antruma pyloricuma želuca. Gornji dio tijela i fundus prokrvljuju kratke i posteriorne gastriène krvne žile. Troslojni glatki mišiæ želuca i želuèane žlijezde primaju parasimpatièku opskrbu od n. vagusa; simpatièka inervacija za stomak je vazokonstrikcijska i antiperistaltièna.

probavni sustav
[lokacija]abdomen[/lokacija]
[publisher]
  • 0

Izvori:
Izvori:
  • Marušiæ A., Anatomija èovjeka, Medicinska naklada, 2002.
  • Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.