Skoi na sadraj




Niste našli što tražite?

Ako niste pronašli temu koja Vas zanima, ili biste neku medicinsku temu voljeli vidjeti obraðenu na našim stranicama, slobodno nas kontaktirajte putem e-mail adrese info@perpetuum-lab.com.hr

Najnoviji èlanak

Behçetova bolest


Behçetova bolest (Morbus Behçet, ICD-10: M35.2) je multisistemski, relapsirajući, kronični vaskulitis s upalom sluznica, karakteriziran trijasom rekurentnih oralnih aftoznih ulceracija, genitalnih ulceracija i uveitisa.Behçetova bolest javlja se podjednako u muškaraca i žena, no ukupna incidencija varira diljem svijeta. U zemljama Zapada incidencija se kreće uglavom do 1 slučaj na 100 000 lju... Sij 20 2015 01:32


- - - - -

Struktura, sadržaj, format i stil znanstvenog rada za èasopis


Kako napisati prvi znanstveni rad?


Što je znanstveni format?


Naèin pisanja znanstvenog rada za poèetnike može se èiniti teškim zbog svoje rigidne strukture. Uporaba tog formata omoguæava uèinkovitu komunkaciju znanstvenih saznanja uniformnim putem. Drugi je razlog, a možda i važniji od prvog, to što mnogi znanstvenici èitaju rad na razlièitim nivoima. Tako neke može zanimati samo abstrakt, drugi æe možda uæi dublje u rezultate itd. Ponta znanstvenog formata je da pomaže osigurati da bez obzira na kojem nivou netko èita vaš rad, može dobiti kljuène rezultate i zakljuèke.


Dijelovi znanstvenog rada

Veæina znanstvenih radova podijeljena je u sljedeæe sekcije: Naslov, Autori i afilijacije, Abstrakt, Uvod, Metode, Rezultati, Diskusija, Zahvale i Literatura – dijelovi rada koji zapravo prate sam eksperimentalni proces. Ovdje æemo ukratko opisati te dijelove.

Ukratko, u tablici su dijelovi znanstvenog rada i kljuèna pitanja na koja u pojedinom dijelu treba odgovoriti.

Slika u privitku: Dijelovi znanstvenog rada.png


Naslovi glavnih sekcija: Svaka glavna sekcija rada, tj. njen naslov, mora biti napisan velikim tiskanim slovima, centriran i s duplim razmakom od redova ispod i iznad. Nemojte potcrtavati naslov sekcije ili stavljati toèku na kraju.

Primjer:

UVOD


Posnaslovi: Kada oragnizirate svoj rad, primjerice, ako imate više eksperimenata, upotrebljavate podnaslove. Podnaslovi moraju imati prvo veliko tiskano slovo (ako je na engleskom jeziku, onda prvo veliko tiskano slove svake rijeèi), poravnati lijevo, te italic boldani ILI potcrtani.


Naslov, imena autora i veze s institucijama

Znanstveni rad mora zapoèeti naslovom koji opisuje sadržaj rada. Upotrijebitie opisne rijeèi koje biste povezali jako sa sadržajem rada: koju molekulu ste prouèavali, koji organizam ste prouèavali, lijeèenje, lokaciju, mjereni odgovor itd. Veæina èitaèa æe Vaš rad tražiti putem elektronskog pretraživanja baza podataka, i rijeèi iz naslova su kljuène rijeèi po kojima æe pretraživati.

U principu, svaki bi naslov znanstvenog rada trebao sadržavati, ako je moguæe, ime prouèavanog organizma, prouèavani “kut” i varijable kojima se manipuliralo. Primjerice: “Uèinak temperature na germinaciju kukuruza.” Najbolje bi bilo èak ako možete ukljuèiti svoj glavni rezultat u naslov rada: “Visoke temperature smanjuju germinaciju kukuruza.” Najgori naslov bi, u tom primjeru, bio “Germinacija kukuruza.”

Format naslova: Naslov treba biti centriran u vrhu stranice, bez potcrtavanja ili italic fonta. Imena autora i veze s institucijama treba dvostruko odvojiti i centrirati ispod naslova. Kada postoji više od jednog autora, imena se razdvajaju zarezima, osim zadnjeg kojeg naravno odvajate veznikom “i.” U sluèaju više autora, najlakše je numerirati autore i njihove institucije dodati kao fusnote.

Primjer:



Slika u privitku: Screen shot 2012-02-06 at 10.32.49 AM.png


Abstrakt (abstract)

Funckija: Abstrakt sažima, obièno jednim paragrafom, velike dijelove cijelog rada, i to je propisano sljedeæim redoslijedom:
  • pitanje (ili pitanja) koje ste istraživali (svrhu), iz Uvoda Vašeg rada – istaknite svrhu istraživanja vrlo jasno u prvoj ili drugoj reèenici;
  • dizajn eksperimenta i upotrijebljene metode (iz Metoda) jasno istaknite osnovni dizajn studije, imenujte ili kratko opišite osnovnu metodologiju upotrijebljenu, bez ulaska u detalje – budite sigurni da ste istaknuli kljuène upotrijebljene tehnike;
  • glavni rezultati ukljuèujuæi kljuène brojèane rezultate ili trendove (iz Rezultata) – svakako navedite one koji odgovaraju na pitanje koje ste postavili, identificirajte trendove, relativne promjene ili razlike itd.;
  • kratki sažetak Vaših interpretacija i zakljuèaka (iz Diskusije) – jasno navedite inplikacije odgovora koje su vam vaši rezultati dali.
Dok naslov može dati samo najjednostavniju izjavu o sadržaju Vašeg èlanka, Abstrakt dopušta da elaborirate više svaki veæi dio svog rada. Dužinu abstrakta treba držati na maskimalno 200-300 rijeèi (tipièna standardna dužina u èasopisima). Ogranièite svoje izjave u svezi svakog segmenta rada (npr. cilja, metoda, rezultata, itd.) na dvije ili tri reèenice, ako je moguæe. Abstrakt pomaže èitateljima da odluèe žele li èitati ostatak rada, ili to može biti jedini dio koju mogu dobiti putem pretraživanja elektronske literature. Stoga, dovoljno kljuènih informacija (npr. sažetak rezultata, obzervacije, trendovi itd.) moraju biti ukljuèeni kako bi Abstrakt bio koristan nekome tko æe se možda referirati na Vaš rad.

Kako znati da imate dovoljno informacija u svom Abstraktu? Jednostavno zamislite da ste drugi istraživaè koji radi sliènu studiju. Da je Vaš abstrakt jedini dio Vašeg rada kojemu može pristupiti, bi li bio zadovoljan informacijama predstavljenima tamo?

Format: U abstraktu se nalazi samo i iskljuèivo tekst. Pišite abstrakt koristeæi precizne, ali kompletne reèenice i doðite do poante brzo. Upotrebljavajte prošlo vrijeme. Maksimalna dužina mora biti 200-300 rijeèi, obièno jedan jedini paragraf.

Abstrakt ne smije sadržavati:
  • dugaèke pozadinske informacije od podruèju instraživanja,
  • reference na drugu litaeraturu,
  • nepotpune reèenice,
  • skraæenice ili termine koji bi mogli zbuniti èitatelja,
  • bilo kakve ilustracije, tablice ili reference na bilo što od toga.
Iako je abstrakt prvi dio Vašeg rada, on po definiciji mora biti pisan zadnji, kako biste saželi rad. Kako biste poèeli pisati abstrakt, uzmite cijele reèenice ili kljuène faze iz svake sekcije i posložite ih redoslijedom koji sažima rad. Onda uredite tekst kako biste ga uèinili kohezivnim i jasnim. S vremenom neæete trebati to raditi, abstrakt æe Vam sam doæi.

Kada završite s pisanjem abstrakta, provjerite ga kako biste bili sigurni da se informacije u njemu u potpunosti slažu s onim što je napisano u ostatku rada. Potvrdite da se sve informacije iz abstrakta pojavljuju kasnije u radu.


Uvod (Introduction)

Svrha uvoda je:
  • Ustanoviti kontekst rada. To se postiže diskusijom relevantne primarne literature koju ste istraživali za svoj rad (s citatima!) i sažimanjem svog trenutnog razumijevanja problema kojeg istržujete.
  • Naglasite svrhu rada u obliku hipoteze, pitanja, ili problema koji istražujete i
  • Kratko objasnite svoje razmišljanje i pristup, te, kad god je moguæe, moguæe ishode koje vaša studija može dati.
Doslovno, Uvod mora odgovoriti na pitanja: “Što sam prouèavao?, Zašto je to važno pitanje? Što smo znali o tome prije nego smo poèeli raditi ovu studiju? Kako æe ova studija unaprijediti naše znanje?”

O strukturi uvoda može se razmišljati kao o invertiranom trokutu (ili piramidi) - najduži dio, na vrhu, mora predstavljati najšire informacije, a dalje se fokusirate na specifièni problem koji prouèavate. Organizirajte informacije da prestavljaju najopæenitije informacije o Vašem problemu rano u Uvodu, onda ga sužavajte prema specifiènijim informacijama koje daju kontekst, napokon stižuæi do Vaše izjave cilja i Vašeg razmišljanja. Dobar naèin je da skicirate svoj uvod unatrag – poèevši sa specifiènim ciljem i onda odluèite koji je znanstveni kontekst u kojem pitate pitanja koja vaša studija adresira. Kada ste odluèili o kontekstu, imat æete dobar smisao koju razinu i tip opæih informacija želite ukljuèiti u poèetku uvoda.

Evo kako bi informacije trebale teæi u Vašem Uvodu:
  • Poènite uvod jasno identificirajuæi podruèje interesa. Uèinite to upotrebljavajuæi rijeèi iz Naslova u prfih nekoliko reèenica Uvoda kako biste se fokusirali direktno na temu na prikladnom nivou. To osigurava da doðete to primarne teme brzo i bez gubljenja fokusa, ili da diskusirate informacije koje su preopæenite. Primjerice, u radu o germinaciji kukuruza gore spomenutom, rijeèi hormoni i geni bi se pojavili relativno rano u Uvodu
  • Ustanovite kontekst dajuæi kratki i balansirani pregled objavljenih radova povezanih s Vašom temom. Cilj je sažeti, za èitatelja, ono što smo znali o specifiènim problemima prije nego smo poèeli raditi naš rad. To se postiže opæim pregledom primarne istraživaèke literature (sa citatima), ali ne bi trebalo ukljuèivati vrlo specifièna, dugaèka objašnjenja koja æete vjerojatno detaljnije pisati kasnije u Diskusiji. Prosudba što je opæenito ili specifièno je teška u poèetku, ali s vježbanjem i èitanjem znanstvene literature razvit æete èvršæi osjeæaj za ciljnu publiku. Vodite èitatelja do svoje opæe izjave (hipoteze) fokusirajuæi s generalnog konteksta na svoje specifiènije podruèje interesa.
  • Koju biste literaturu trebali dodati u svoj uvod? Usredotoèite se na primarne istraživaèke èasopise – èasopise koji objavljuju originalne istraživaèke èlanke. Iako æete možda naæi neke opæenite pozadinske informacije (enciklopedije, udžbenike, laboratorijske priruènike itd.) kako biste se pobliže upoznali s temom, nemojte njih citirati, zato što se te informacije smatraju opæepoznatim u tom znanstvenom podruèju. Umjesto toga, citirajte èlanke koji su objavili specifiène rezultate bitne za vašu studiju. Nauèite, što je prij emoguæe, kako pronaæi primarnu literaturu (istraživaèke èasopise) i review èlanke, umjesto da ovisite o drugoj literaturi. Najlakši naèin da doðete do toga je odjeljak Literature drugih znanstvenih èlanaka, osobito onih bitnih za Vaš rad. Veæina akademskih knjižnica podržava Cittion Index – indeks koji je lagan naèin za praæenje upita, odnosno, porijekla znanstvenih èlanaka. Neki od novijih pretraživaèa æe Vam èak slati obavijesti o novim radovima ili citirati odreðene èlanke koji Vas možda zanimaju. Review ili pregledni èlanci su osobito korisni jer sažimaju sva istraživanja naprvljena na nekom uskom podruèju tijekom odreðenog vremena (obièno godinu do nekoliko godina).
  • Budite sigurni da ste jasno naglasili svrhu i hipotezu koju ste istraživali. Kada uèite pisati u ovom formatu, u redu je upotrijebiti izjavu poput “svrha ovog istraživanja bila je....” ili “Istraživali smo tri moguæa mehanizma za objašnjavanje....” itd. Uobièajeno je staviti hipotezu blizu kraja Uvoda, obièno u zadnjem paragrafu. Nije nužno (ili èak poželjno) zapravo upotrijebiti rijeè “hipoteza” ili “nulta hipoteza”, s obzirom na to da su implicitni ako jasno date izjavu ili svrhu i oèekivanja.
  • Napišite jasnu izjavu o svom pristupu problemu. Primjerice, naglasite kakve ste eksperimentalne metode u pristupu problemu koristili. To æe uslijediti nakon hipoteze u zadnjem paragrafu Uvoda. Zašto ste odabrali taj tip eksperimenta? Koje su znanstvene vrijednosti tog specifiènog modela? Koje prednosti ima za pruèavanje Vašeg pitanja? Nemojte tu raspravljati o stvarnim tehnikama i protokolima upotrebljavanim u radu (to æe doæi u Metodama i Materijalima); Vaši èitatelji æe biti upoznati s uobièajenim tehnikama i pristupima u Vašem polju. Ako koristite novu metodu (novu, revolucionarnu, nikad prije upotrebljavanu – u što èisto sumnjamo), njene prednosti u odnosu na prethodne metode trebaju biti predstavljene u Uvodu.
Materijali i metode

Ovaj se dio u pojedinaènim radovima razlièito naziva, Metode ili Materijali i metode.

Svrha ovog dijela jest jasno objasniti kao ste napravili svoju studiju. Slijedi opæenita struktura:
  • Prouèavani organizam (biljni, životinjski, ljudski) i, kada je relevantno, njihovo preeksperimentalno zbrinjavanje, te gdje i kada je studija provedena (samo ako su lokacija i vrijeme bitni faktori); uzmite u obzira da se termin “subjekt” koristi sammo za studije na ljudima.
  • ako ste provodili terensko istraživanje, dajte opis mjesta studije, ukljuèujuæi znaèajne zemljopisne i biološke odlike, te toènu lokaciju (zemljopisna dužina i širina, karta, itd.)
  • Dizajn eksperimenta (tj. kako je dizajnirana studija. Primjerice, kontrole, lijeèenja, koje su varijable mjerene, koliko je uzoraka skupljene, konaèni oblik podataka itd.);
  • Protokol za skupljanje podataka, tj. kako je procedura iznešena i,
  • kako su podaci analizirani (kvalitativna analiza i statistièki podaci za odrðivanje znaèajnosti).
Organizirajte prezentaciju kako bi èitatelj shvatio logièni tok pokusa, podnaslovi funkcioniraju dobro za ovu svrhu. Svaki eksperiment ili postupak treba biti predstavljen kao podjedinica, èak i ako je izvoðen isprekidano tijekom vremena. Dizajn eksperimenta i postupak ponekad su najuèinkovitije predstavljeni kao integrirana jedinca, ako ih bi ih bilo teško rastaviti. Opæenito, dajte dovoljno kvantitativnih detalja (koliko, koliko dugo, kada, itd.) o svojim pokusnim protokolima kako bi drugi znanstvenici mogli reproducirati Vaše rezultate. Trebali biste takoðer ukazati na statistikèke postupke upotrijebljene za analizu rezultata, ukljuèujuæi vjerojatnosti kojima ste odredili znaèajnost (obèno 0.05 vjerojatnost).

Stil u ovom dijelu bi trebao glasiti kao verbalni opis eksperimenta. Izbjegavajte uporabu opisa iz prvog lica. Upotrebljavajte prošlo vrijeme – posao koji ste napravili je veæ obavljen. Sekcija “Metode” nije upota korak-po-korak.

Opišite organizme upotrebljavane u studiji. To ukljuèuje izvor dobavljaèa ili gdje i kako su organizmi sakupljani, tipiènu velièinu (težinu, dužinu, itd.), kako ih se tretiralo, hranilo i skladištilo prije eksperimenta, te isto to za vrijeme eksperimenta. U genetièkim studijima ukljuèite sojeve. Za neke studije, dob može biti važan faktor.

Za terenska istraživanja samo: Opišite mjesto gdje je terenska studija izvoðena. Opis mora ukljuèivati i zemljopisne i biološke karakteristike mjesta studije. Ukljuèite datume studije, a i lokacija mora biti što preciznija. Kada je moguæe, dajte i zemljopisnu dužinu i širinu. Opæenito je dobra ideja ukljuèiti i zemljopisnu kartu podruèja.

Što se tièe laboratorijskih istraživanja, najèešæe nije potrebno ukljuèiti lokaciju.

Objasnite jasno dizajn eksperimenta. Budite sigurni da ste ukljuèili hipotezu koju ste testirali, kontrole, lijeèenja, mjerene varijable, koliko ste replikata imali i što ste zapravo mjerili, koji je oblik skupljanih podataka itd. Uvijek identificirajte tretman varijablom ili imenom, ne generièkim imenom ili brojem (npr. upotrebljavajte “2.5% NaCl” umjesto “test 1”). Kada rad ukljuèuje više od jednog eksperimenta, upotrebljavajte podnaslove kao pomoæ u organizaciji predstavljanja.

Opišite postupke u studiji dovoljno detaljno, kako bi drugi znanstvenici mogli ponoviti Vaš rad i provjeriti Vaše rezultate. Najvažniji su pri tome kvantitativni aspekti – mase, volumeni, vrijeme inkubacije, koncetracije itd., koje drugi znanstvenik treba da ponivi vaš eksperiment. Kada upotrebljavate standardne metode, nije uvijek potrebno detaljno objasniti postupak, pošto æe drugi vjerojatno biti upoznati s tom metodom.

Možda æete željeti identificirati odreðene tipove opreme po proizvoðaèu, marki i kategoriji, osobito ako se ne nalaze èesto u laboratorijima. Prikladno je navesti dobavljaèa i kataloški broj reagenata. Ako upotrebljavate neku metodu opisanu u drugom radu, možete uštedjeti vrijeme jednostavno citirajuæi taj rad.
Opišite kako su podaci sažeti i analizirani. Ovdje æete indicirati koje statistièke metode ste koristili za dobivanje odgovora na postavljenu hipotezu i koju ste metodu koristili za odreðivanje statistièke znaèajnosti.

Te informacije bi trebale sadržavati: podatke o softveru koji ste koristili pri statistièkoj analizi i bilo koje druge podatke o naèinu analize, ukljuèujuæi izraèune i statistièke testove. Pri ovome, najbolje bi bilo konzultirati pravog statistièara.


Rezultati (Results)

Svrha dijela s Rezultatima je objektivno predstaviti svoje glavne rezultate, bez interpretacije, u urednom i logiènom nizu upotrebljavajuæi i tekst i ilustracijske materijale (tablice i slike). Dio s rezultatima uvijek zapoèinje tekstom, prijavljujuæi glavne rezultate i s ukazivanjem na slike i tablice kako nastavljate. Sažeci statistièke analize mogu se pojaviti ili u tekstu ili u Tablicama i Slikama (u legendi ili kao fusnote na tablicama i slikama). Rezultati bi trebali biti organizirani oko Tablica i Slika koje bi trebale logiènim redoslijedom predstavljati kljuène rezultate. Tekst u ovoj sekciji treba biti napisan tako da prati redoslijed i istakne dokaze potrebne za odgovor na pitanje ili hipotezu koju ste istraživali. Važni negativni rezultati takoðer trebaju biti prijavljeni.

Pišite tekst rezultata precizno i objektivno. Upotrebljavajte što više pasiv i prošlo vrijeme. Izbjegavajte ponavljanje strukture paragrafa. Ne interpretirajte podatke ovdje.

Najbolja strategija za pisanje Rezultata je organizacija: Pripremite liste, svoje bilješke, tablice itd. Tijekom provoðenja studije, razmišljakte o onome što morate izraziti u rezultatima.
Prvenstveno dobro razmislite što su vaši rezultati. Primjerice, ako ste u uvodu postavili pitanje “Je li prosjeèna visina muških studenata ista kao prosjeèna visina ženskih studenata na Savi”, prvo biste skupili podatke o visinama, izraèunali svoje statistièke podatke i uredili te podatke tako da ih možete pregledno prestaviti. Pri tome razika u prosjeènim visinama je rezultat ANALIZE, a ne statistièki podatak koji ste dobili istraživanjem. Prvo je analitièki alat, drugo podaci dobiveni direktnim istraživanjem.

Rezultate predstavite tako da date što više podataka èitatelju o prirodi razlika ili veza. Primjerice, ako testirate gore navedenu razliku visine, i naðate znaèajnu razliku, nije jednostavno dati izjavu da su “skupina A i B znaèajno razlièite”. Trebate napisati kako su razlièite, koliko razlièite, i odnos te razlièitosti (viši, niži itd.), te magnitudu razlièitosti (% razlike) kad god je moguæe.
Organizirajte Rezultate na temelju slijeda Tablica i Slika. Tablice i slike spremite èim su dobiveni podaci analizirani, i oko njih logièki organizirajte tekst. Tablicama i figurama obvezno dodijelite redne brojeve, redoslijedom kojim æete ih referirati u tekstu. U svakoj tablici mora biti kratak opis rezultata i druge bitne informacije u legendi.

Tekst u Rezultatima je prezentacija kljuènih nalaza i ukljuèuje reference na svaku tablicu. Tekst bi samo trebao voditi èitatelja kroz podatke u tablicama, pojašnjavati ih.


Diskusija (Discussion)

Svha diskusije je interpretirati svoje rezultate u svjetlu onoga što je veæ bilo poznato o dotiènoj temi, i objasniti svoja nova saznanja problema nakon uzimanja svojih rezultata u obzir. Diskusija æe uvijek biti povezana s Uvodom, putem pitanja ili hipoteze koju ste postavili, literature koju ste citirali, ali ne predstavlja jednostavnu reorganizaciju sadržaja iz Uvoda. Umjesto toga, govori kako je upravo ova studija pomaknula naše razumijevanje od mjesta na kojem smo bili na Uvodu.

Osnovna pitanja na koja ovdje treba odgovoriti su:
  • Daju li Rezultati odgovor na postavljenu hipotezu? Ako da, kako interpretirate svoje pronalaske?
  • Slažu li se vaši pronalasci s onime što su drugi našli? Ako ne, dajte alternativno objašnjenje ili možda previðenu manu u svom ili njihovom eksperimentu.
  • S obzirom na svoje zakljuèke, koje je novo razumijevanje problema koji ste istražili i opisali u Uvodu?
  • Kada biste radili novu studiju o ovoj temi, što bi bio drugi korak u studiji, odnosno, što biste radili sljedeæe da dalje razjasnite problem?
Stil: ovdje upotrebljavate aktiv kad god je moguæe. Budite koncizni i istaknite poantu jasno. Uporaba prvog lica je OK, ali prevelika uporava prvog lica može odvariti èitatelja s poante.
Organizirajte Diskusiju tako da se referira na svaki eksperiment za koji ste predstavili rezultate, diskutirajte ih istim redoslijedom koji ste predstavili u Rezultatima, dajuæi interpretaciju što mislite da znaèe u širem kontekstu problema. Ne gubite cijele reèenice ponovno dajuæi rezultate, samo se referirajte na njih.

Neizbježno je da æete se ovdje referirati na radove drugih kako biste poduprli svoje interpretacije. Tu upotrijebite podnaslove ako treba, kako biste organizirali prezentaciju. Nikako ne smijete ovdje predstaviti neke rezultate koje niste spomenuli u Rezultatima.

Možda æete moæi su svojoj diskusiji, u svjetlu svojih rezultata, moæi reinterpretirati neke prethodne tuðe ili èak svoje studije. U svakom sluèaju, trebate objasniti razloge sliènosti izmeðu vaših i tuðih rezultata. Razmotrite kako se rezultati drugih studija mogu kombinirati s vašima kako bi se dobilo novo ili bolje razumijevanje problema. Budite sigurni da ste naveli zakljuèke koji se mogu izvuæi iz rezultata . Možete odabrati i kratko spomenuti buduæe studije koje bi razjasnile dalje vašu hipotezu.


Zahvale (Acknowledgments)

Njih možete ukljuèiti ako je potrebno. Ako ste primili neku znaèajnu pomoæ u smišljanju, dizajniranu ili izvoðenju rada, ili primili materijale od nekoga tko vam je uèinio uslugu opskrbljujuæi vas, morate napisati zahvalu za pomoæ i ustupljene materijale. Autori uvijek zahvale svojim revizorima ili onima koji su im financirali istraživanje.

Zahvale smiještate izmeðu Diskusije i Literature.


Literatura

Svrha literature je dati abecednu listu (po prezimenu prvog autora) radova koje ste citirali u prethodnom tekstu. Naèini citiranja ovise o èasopisu, stoga smjernice za citiranje potražite u smjernicama èasopisa u kojem namjeravate rad objaviti.


Dodaci (Appendices)

Apendiks sadrži infromacije koje nisu esencijalne za razumijevanje rada, ali mogu dati informacije koje dalje objašnjavaju izjave, a ne moraju optereæivati glavni rad. Apendiks je opcionalni dio rada, i rijetko se nalazi u objavljenim radovima.
Svaki apendiks treb identificirati rimskim brojevima, npr. Apendiks I, Apendiks II itd.

Apendiksi mogu primjerice sadržavati zemljopisne karte, dodatne fotografije, objašnjenje korištenih formula, specijalizirane raèunalne programe, generièka imena kemijskih pripravaka, dijagrame korištenih aparatusa itd.
  • 0

Izvori: