Wilisov arterijski krug


~Sentinel~
  • Izvori:

    1. Marušić A., Anatomija čovjeka, Medicinska naklada, 2002.
    2. Moore K., Clinically Oriented Anatomy, Lippincott Williams & Wilkins, 2005.

Prednji moždani arterijski krug (Willisov krug, lat. circulus arteriosus cerebri) je arterijski krug u obliku pentagona na ventralnoj površini mozga. Važna je anastomoza na bazi mozga između četiriju arterija (dvije vertebralne i dvije a. carotis interne) koje opskrbljuju mozak. Aretrijski krug stvaraju (anteriorno prema posteriorno):

  • A. communicans anterior
  • A. cerebri anterior
  • A. carotis interna
  • A. communicans posterior
  • A. cerebri posterior.



Komponente Willisovog kruga daju brojne male grane za opskrbu mozga.



Varijacije Willisovog arterijskog kruga



Baza lubanje s Willisovim arterijskim krugom - ove tri arterije koje konvergiraju i anastomoziraju radi opskrbe mozga su desna i lijeva karotidna te bazilarna arterija; zadnju tvori spajanje dviju vertebralnih arterija. Tri arterije tvore arterijski krug (Willisov krug) putem poveznica koje čine anteriorna komunikantna arterija i dvije posteriorne komunikantne arterije. Mali mozak uglavnom opskrbulju ogranci vertebralnih i bazilarne arterije. Lijevi temporalni režanj je otklonjen kako bi se pokazala srednja cerebralna arterija u lateralnom sulkusu mozga. Frontalni režnjevi su odvojeni kako bi se ukazale anteriorne cerebralne arterije.

Česte su varijacije veličine krvnih žila koje tvore moždani arterijski krug. A. communicans posterior kod nekih ljudi nedostaje, kod drugih mogu postojati dvije a. communicans anterior. Kod približno jedne od tri osobe, jedna a. cerebri posterior je veliki ogranak a. carotis interne. Jedna od a. cerebri anterior je obično mala u svom proksimalnom dijelu, stoga je a. communicans anterior kod ovih ljudi obično veća.


Moždani udari


Ishemijski udar označava iznenadni razvoj fokalnih neuroloških deficita koji su obično povezani sa smanjenim moždanim protokom krvi. Ishemijski udar općenito uzrokuje embolizam u većoj moždanoj arteriji. Udari su najčešći neurološki poremećaji koji zahvaćaju odrasle u Sjedinjenim Američkim Državama; češće uzrokuju invaliditet nego smrt. Osnovna odlika udara je iznenadna pojava neuroloških simptoma.


Berry (bobičasta) aneurzima

Willisov arterijski krug je važan zbog kolateralne cirkulacije u postupnoj opstrukciji jedne od većih arterija koje tvore Willisov krug. Iznenadno začepljenje, čak i samo djelomično, uzrokuje neurološke deficite. U starijih osoba, anastomoze arterijskog kruga su često nedostatne kada je velika arterija (a. carotis interna) začepljena, čak i ako je okluzija postupna (u tom je slučaju funkcija smanjena bar malo). Najčešći uzrok cerebrovaskularnih udara su spontani događaji, kao što je cerebralna tromboza, cerebralno krvarenje, cerebralni embolizam i subarahnoidno krvarenje.

Hemoragijski udar slijedi nakon puknuća arterije ili sakularne aneurizme, što je proširenje poput vrećice na slabom dijelu arterijskog zida. Najčešći oblik sakularne aneurizme je 'berry' aneurizma na krvnim žilama blizu Willisovog arterijskog kruga i medijalnih arterija baze mozga. Aneurizme se također pojavljuju na bifurkaciji bazilarne arterije u a. cerebri posterior. U osoba s hipertenzijom, slabi dio zida aneurizme proširi se i može puknuti, te se krv izlije u subarahnoidni prostor. Iznenadno puknuće aneurizme obično stvara teške, gotovo nepodnošljive glavobolje i ukočeni vrat. Ovi simptomi su rezultat velikog krvarenja u subarahnoidni prostor.


Infarkt mozga


Aterosklerotski plak na bifurkaciji arterije (primjerice, bifurkaciji a. carotis communis) rezultira progresivnim sužavanjem (stenozom) arterije, stvarajući napredujuće teške neurološke deficite. Embolus se odvaja od plaka i krvotokom se nosi dok se ne zaglavi u arteriji, obično u intrakranijalnom ogranku koji je premalen da bi embolus prošao. Tako dolazi do akutnog kortikalnog infarkta - nagle insuficijencije arterijske krvi u mozgu (primjerice, u lijevom parijetalnom režnju). Prekid opskrbe krvlju u trajanju od 30 sekundi mijenja moždani metabolizam. Nakon 1-2 minute, može se izgubiti neuralna funkcija; nakon 5 minuta, nedostatak kisika (anoksija) može rezultirati moždanim udarom. Brza obnova opskrbe kisikom može obrnuti oštetu mozga.


Prolazni ishemijski napadi


Prolazni ishemijski napadi (eng. transient ischemic attacks - TIA) odnose se na neurološke simptome koji su rezultat ishemije. Većina TIA traje samo nekoliko minuta, ali neki mogu trajati i do sat vremena. S većim karotidnim ili vertebrobazilarnim stenozama, TIA mogu trajati i duže te uzrokovati distalno zatvaranje intrakranijalnih krvnih žila. Simptomi su različiti: nestabilnost, vrtoglavica, nesvjestica i trnci. Osobe s TIA imaju povećani rizik od miokardijalnih infrakcija i ishemijskih udara.


  Report Tekst



  • Recently Browsing   0 korisnika

    Ni jedan registrirani korisnik ne pregledava ovu stranicu