Projekt Fiskalizacija 2.0 predstavlja najznačajniji iskorak u digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva od uvođenja prve fiskalizacije 2013. godine. Ova reforma, podržana sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), donosi korjenite promjene u načinu na koji se izdaju, šalju i obrađuju računi u privatnom sektoru.
Što je zapravo Fiskalizacija 2.0?
Fiskalizacija 2.0 nije samo nadogradnja postojećeg sustava fiskalnih blagajni, već uvođenje sveobuhvatnog sustava bezgotovinskog plaćanja i obveznog e-Računa u B2B (Business-to-Business) sektoru. Glavni cilj projekta je uspostava sustava za digitalno izvještavanje o prometu u realnom vremenu, čime će Porezna uprava imati uvid u sve transakcije među poduzetnicima, neovisno o načinu plaćanja.
Dok je e-Račun do sada bio obvezan samo u poslovanju s državom (B2G), nova reforma tu obvezu širi na cjelokupno gospodarstvo.
Glavne promjene koje donosi novi model
Uvođenje Fiskalizacije 2.0 donosi nekoliko ključnih stupova promjene koji će redefinirati svakodnevni rad računovodstva i uprave:
1. Obvezni e-Račun u B2B sektoru
Svi poslovni subjekti koji su obveznici poreza na dodanu vrijednost bit će obvezni slati i primati račune u elektroničkom obliku. To znači da se papirnati računi i PDF dokumenti poslani običnim e-mailom više neće smatrati važećim elektroničkim dokumentima.
2. Prijava bezgotovinskih računa u realnom vremenu
Dosadašnji sustav fiskalizacije fokusirao se prvenstveno na gotovinu. Fiskalizacija 2.0 uvodi obvezu slanja podataka o bezgotovinskim računima (plaćanje na transakcijski račun) Poreznoj upravi u trenutku njihova izdavanja.
3. Centralna platforma i e-Arhiva
Država razvija centralnu platformu za razmjenu e-Računa (putem Fine ili posrednika) koja će osigurati standardizaciju. Uz to, uvodi se sustav e-Arhive, koji će jamčiti sigurnu pohranu i dostupnost svih dokumenata u zakonski propisanom razdoblju.
4. Predispunjene porezne prijave
Zahvaljujući uvidu u sve ulazne i izlazne e-Račune, Porezna uprava će moći automatski generirati nacrte PDV prijava za poduzetnike, što će značajno smanjiti administrativni teret i mogućnost ljudske pogreške.
Kakvi će biti e-Računi u Hrvatskoj?
Važno je razumjeti da e-Račun nije isto što i digitalna slika računa. Prema standardima Fiskalizacije 2.0, e-Račun mora biti:
- Strukturirani format (XML): Račun će se izdavati u XML formatu prema europskoj normi EN 16931, što omogućuje strojno čitanje i automatsku obradu podataka u računovodstvenim programima.
- Vjerodostojan i cjelovit: Autentičnost pošiljatelja i integritet sadržaja osiguravat će se elektroničkim potpisom ili putem sigurne razmjene podataka.
- Trenutno dostupan: Čim se račun izda, on je trenutačno dostupan primatelju i Poreznoj upravi.
Kako će reforma utjecati na poslovne subjekte?
Utjecaj Fiskalizacije 2.0 bit će dvostruk. Kratkoročno, poduzetnici će se suočiti s određenim izazovima, dok su dugoročne koristi za stabilnost sustava brojne.
Izazovi za poduzetnike: Poduzeća će morati prilagoditi svoje ERP sustave i računovodstvene softvere novim tehničkim specifikacijama. To može uključivati troškove implementacije novih rješenja ili pretplate na usluge informacijskih posrednika.
Prednosti reforme: Najveća prednost je automatizacija. Nema više ručnog tipkanja ulaznih računa – podaci će se automatski učitavati u knjige. Također, smanjuju se troškovi tiska, arhiviranja i dostave, a transparentnost sustava smanjuje prostor za nelojalnu konkurenciju i sivu ekonomiju.
Kada počinje primjena?
Implementacija projekta Fiskalizacija 2.0 odvija se u fazama. Očekuje se da će sustav biti u potpunosti spreman i obvezan za sve subjekte tijekom 2025. i 2026. godine. Hrvatska se ovim korakom usklađuje s inicijativom Europske unije “VAT in the Digital Age” (ViDA), koja teži standardizaciji digitalnog izvještavanja na razini cijele EU.
Zaključak
Fiskalizacija 2.0 donosi kraj ere papira i uvodi hrvatsko poduzetništvo u potpuno digitalno okruženje. Iako svaka promjena zahtijeva vrijeme za prilagodbu, novi model obećava jednostavnije, brže i sigurnije poslovanje. Poduzetnici bi već sada trebali razmotriti modernizaciju svojih softverskih rješenja kako bi spremno dočekali nove zakonske obveze.




