Slezena (lat. lien) je najveći organ limfnog sustava, smješten u trbušnoj šupljini. Iako se kroz povijest smatrala tajanstvenim organom, moderna medicina prepoznaje njezinu kritičnu ulogu u filtraciji krvi, recikliranju željeza i obrani organizma od patogena. Slezena je ključni “biološki filtar” koji osigurava da naša krv ostane čista i funkcionalna.
1. Anatomija i smještaj: Gdje se nalazi slezena?
Slezena je mekan, izrazito prokrvljen organ tamnoljubičaste boje, prosječne veličine stisnute šake. Smještena je u gornjem lijevom dijelu trbušne šupljine (ispod lijevog rebrenog luka), neposredno ispod ošita (dijafragme) i iza želuca.
Anatomski se sastoji od dva glavna dijela različitih funkcija:
- Crvena pulpa: Čini veći dio organa i služi kao filtar za krv, uklanjajući stare i oštećene stanice.
- Bijela pulpa: Dio limfnog tkiva koji proizvodi i ugošćuje stanice imunološkog sustava (limfocite) za borbu protiv infekcija.
2. Kako funkcionira slezena: Glavne uloge
Slezena djeluje kao “kontrolna točka” za cirkulaciju. Njezine su funkcije vitalne za održavanje homeostaze:
A. Hematološka funkcija (Recikliranje krvi)
Crvena pulpa prati kvalitetu crvenih krvnih stanica (eritrocita). One koje su stare ili deformirane bivaju razgrađene. Slezena pritom reciklira željezo iz hemoglobina i šalje ga u koštanu srž na ponovnu upotrebu.
B. Imunološka obrana
Kada bakterije ili virusi dospiju u krv, bijela pulpa slezene reagira proizvodnjom antitijela. Slezena je posebno važna za borbu protiv specifičnih vrsta bakterija koje uzrokuju upalu pluća i meningitis.
C. Skladištenje krvi
U hitnim situacijama, poput velikog gubitka krvi, slezena se može kontrahirati i izbaciti rezerve krvi i trombocita natrag u krvotok kako bi pomogla stabilizirati tlak.
3. Što gubimo ako slezena ne radi dobro?
Iako je moguće preživjeti bez slezene (stanje zvano asplenija), njezin gubitak nosi ozbiljne rizike:
- Povećana osjetljivost na infekcije: Osobe bez funkcionalne slezene podložnije su teškim, ponekad i fatalnim sepsama.
- Poremećaj krvne slike: Može doći do abnormalnog broja bijelih krvnih stanica i trombocita, što mijenja gustoću krvi.
- Smanjena sposobnost filtracije: Jetra preuzima dio funkcija, ali nije jednako učinkovita u uklanjanju specifičnih otpada iz krvi.
4. Bolesti povezane sa slezenom i simptomi
Najčešći poremećaji uključuju:
- Splenomegalija (Povećana slezena): Često je posljedica mononukleoze, bolesti jetre ili leukemije.
- Ruptura slezene: Nastaje uslijed fizičke traume (udarca). To je hitno medicinsko stanje zbog masivnog unutarnjeg krvarenja.
- Hipersplenizam: Stanje u kojem slezena prebrzo uklanja zdrave krvne stanice, uzrokujući anemiju.
Kako prepoznati simptome?
- Bol pod lijevim rebrima: Bol može biti oštra ili tupa i često se širi prema lijevom ramenu.
- Brzi osjećaj sitosti: Povećana slezena pritišće želudac, pa osoba ne može pojesti pun obrok.
- Učestale infekcije i umor: Znak smanjenog imunološkog odgovora ili anemije.
- Blijeda koža i sklonost krvarenju.
5. Kako zaštititi slezenu i pravilno se odnositi prema tijelu?
Slezena je krhak organ, stoga je prevencija ključna:
- Zaštita od trauma: Tijekom kontaktnih sportova ili vožnje, uvijek koristite zaštitnu opremu i pojas.
- Cijepljenje: Ako je slezena oslabljena ili uklonjena, cijepljenje protiv pneumokoka i meningokoka je obavezno.
- Umjerenost u alkoholu: Zdravlje jetre izravno utječe na tlak u venama koje idu kroz slezenu.
- Liječenje infekcija: Nikada ne ignorirajte dugotrajne simptome virusnih bolesti poput mononukleoze, jer one čine slezenu mekom i podložnom pucanju.
Zaključak
Slezena je tihi čuvar našeg krvotoka. Njezina uloga u pročišćavanju krvi i obrani od nevidljivih neprijatelja čini je nezamjenjivim dijelom ljudske anatomije. Briga o slezeni zapravo je briga o kvaliteti naše krvi i snazi našeg imuniteta. Slušajte signale svog tijela i ne ignorirajte bol u trbušnoj šupljini – vaša slezena vam može poručivati da treba pomoć u njezinoj važnoj misiji očuvanja vašeg života.
